(VIDEO) Na poziv i u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, predsjednik HDZ-a i Vlade RH mr. sc. Andrej Plenković sudjelovao je danas na radnom ručku. Uz predsjednika Plenkovića bila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić, ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.
Teme razgovora
Raspravljalo se o uvjetima za ubrzanje i održivost gospodarskog rasta, problemu prevelikog iseljavanja i nedostatka radne snage, kao i pitanjima iz područja javne uprave i obrazovanja te zdravstvenog i mirovinskog sustava. Predsjednik Plenković tom je prigodom najavio aktivnosti i buduće poteze Vlade.
Niz konkretnih odluka
Uvodno je istaknuo da će Vlada kontinuirano nastaviti sa socijalnim dijalogom jer smatra da svi dionici trebaju dati svoj obol i doprinos boljitku hrvatskoga društva.
Naglasio je da je Vlada u prvih šest mjeseci svoga mandata donijela niz konkretnih odluka i mjera koje su na tragu četiri temeljna cilja koji su definirani kao prioriteti rada Vlade. Prvi je politička stabilnost zemlje, koja je bila nužna nakon prilično turbulentne i nestabilne 2016. godine. Drugi cilj je gospodarski rast i stvaranje pretpostavki za otvaranje novih radnih mjesta i za kompetitivnost RH na europskom i globalnom tržištu. Treći cilj, koji se odnosi na zaustavljanje procesa iseljavanja i na demografsku obnovu, Plenković je ocijenio izrazito važnim za zemlju.
- Vodimo računa o društvenoj solidarnosti i pravednosti uz stabilan i predvidiv pravni okvir - to su stožerni elementi politike moje Vlade.
Pozitivni makroekonomski pokazatelji
Glede makroekonomskih pokazatelja, Plenković je istaknuo da je Hrvatska u ovome trenutku na dobrome putu, što je mišljenje i međunarodnih institucija i ključnih svjetskih rejting agencija, koje su izglede hrvatskog kreditnog rejtinga iz negativnih pretvorile u stabilne.
- Najnoviji podaci pokazuju da proračunski manjak za 2016. iznosi 2,7 milijardi odnosno 0,8 posto BDP-a. To je potvrda da je politika fiskalne održivosti i stabilnosti, smanjenja proračunskog deficita i javnoga duga urodila plodom i da smo se pokazali kao dobri gospodari u razdoblju koje je iza nas.
Kvalitetno upravljanje javnim financijama
Ocijenio je kako je činjenica da je to najniži zabilježeni deficit od 2002., od kada se mjeri u Hrvatskoj, izrazito ohrabrujući signal za ono što slijedi, a to je izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka. Naglasio je da je bitno nastaviti s vođenjem racionalne politike proračunske discipline i upravljanja javnim financijama.
- Kada tome pridodamo da je javni dug u prosincu prošle godine pao na 289 milijardi kuna, ili 84,2 posto BDP-a, što je za oko 500 milijuna kuna manje nego u prosincu 2015., onda to govori da smo na pravome tragu.
Gospodarski rast
Podsjetio je da je hrvatsko gospodarstvo u četvrtom tromjesečju 2016. raslo za 3,4 posto. Napomenuo je kako rastu osobna potrošnja, investicije, industrijska proizvodnja i izvoz, a doprinos takvim trendovima dalo je hrvatsko gospodarstvo te se gospodarski rast pokreće na zdravim temeljima.
Mjere za stabilnost
Osvrnuo se i na krizu u najvećoj hrvatskoj kompaniji, u koncernu Agrokor.
- Izvanredna situacija zahtijevala je i poduzimanje izvanrednih mjera. Naš je cilj stabilnost, a ne širenje panike, naročito na financijskom tržištu ili u gospodarstvu, nego pronalaženje rješenja koje će spriječiti bilo kakve nekontrolirane lančane reakcije u hrvatskom gospodarstvu i financijskim tokovima.
Upozorio je da Vlada nije poduzela odvažne korake, glede Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, onda bi današnji ručak i scenarij rasprave s poslodavcima i općeg ozračja u zemlji, bili bitno drukčiji. Ocijenio je da slučaj Agrokora prekretnički trenutak koji mora imati transformativni učinak za poslovanje u Hrvatskoj.
Porezna reforma & uštede
Premijer Plenković izvijestio je da je Vlada provela cjelovitu poreznu reformu i izradila novi proračun. Podsjetio je i na Akcijski plan, koji bi tijekom 2017.godine, trebao donijeti uštede od 1,5 milijarde kuna i rasteretiti gospodarstvo u administrativnom smislu za 30 posto.
- Svjestan sam prevelikih nameta s kojima se susreću poduzetnici i zato je njihovo ukidanje trajna zadaća u mandatu ove Vlade.
Nacionalni program reformi
Premijer Plenković nazočne je izvijestio i da se na današnjem Užem kabinetu razgovaralo o Nacionalnom programu reformi za 2017. godinu, koji je kompatibilan s Programom rada Vlade. Kao tri najvažnija cilja naveo je jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada te održivost javnih financija. Dodao je da Nacionalni program reformi sadrži 12 reformskih područja i 51 reformsku mjeru.
Reforma obrazovanja
Naglasio je kako su reforma obrazovanja i provedba kurikularne reforme ciljevi svih vlada i oko toga treba postići široki društveni konsenzus.
- Posebno povjerenstvo koje sam osnovao radi vrlo intenzivno. Veliki, okvirni Akcijski plan je praktički dovršen, sada je potrebno samo da ga službe u ministarstvu ažuriraju i finaliziraju. Očekujemo formiranje ekspertne radne skupine i vjerujem da ćemo kroz konsenzualni proces biti u situaciji da u školskoj godini 2018/19. Hrvatska bude spremna za novi sustav obrazovanja i novi program u našim osnovnim i srednjim školama.
Aktivne mjere zapošljavanja
Predsjednik Vlade najavio je i da će dio programa biti aktivne mjere zapošljavanja, za što je osigurano 1,5 milijardi kuna.
- Važno je reći da je gotovo polovina tih sredstava namijenjena iz Europskoga socijalnoga fonda, i namijenjena je ciljanoj skupini hrvatskih ljudi koji su ili dugotrajno nezaposleni ili su mladi ili su osobe s invaliditetom, ali i za žene.
EU fondovi
Podsjetio je da je, kad je riječ o europskim fondovima, svojim ministrima na početku mandata rekao da do Uskrsa imaju vremena identificirati sve što je problematično u pojedinim resorima glede apsorpcije europskih sredstava.
- Ministri su tu poruku shvatili ozbiljno. Važno je da na sjednicama Vlade, svaki drugi tjedan, imamo točke na zatvorenome dijelu, koje se odnose na stanje apsorpcije fondova i transponiranja europskoga zakonodavstva te na izradu programa nacionalnih reformi i našeg internog plana normativnih aktivnosti.
