Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je danas zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskom saboru izvješće o sastancima Europskoga vijeća - održanih u Bruxellesu 22. i 23. ožujka te neformalnom Europskom vijeću održanom 23. veljače.
Uvodno je naglasio da su početak ove godine obilježile intenzivne aktivnosti u institucijama Europske unije, izdvojivši pritom govor o budućnosti Europe kojeg je održao u Europskom parlamentu, u tom trenutku kao drugi predsjednik vlade države članice, na inicijativu predsjednika EP-a Tajanija.
Jednakost svih članica
U tom je govoru predsjednik Vlade istaknuo važne poruke Hrvatske, kao najnovije članice EU, koja se zalaže za jednakost svih članica, jednakost građana unutar EU i za jednakost prilika.
- Naša zajednička postignuća na tome da u okviru demokratski legitimiranih europskih institucija pokažemo da europske politike i europski proračun imaju što veću korist za sve naše građane, imaju dodatnu vrijednost u našem razvoju i da Europska unija, u koju smo pristupili prije pet godina, ima svoju snažnu globalnu aktivnost.
Schengenski prostor i eurozona
Predsjednik Plenković osvrnuo se i na susret s glavnim tajnikom Vijeća Europe Jaglandom u Strasbourgu, s kojim je razgovarao o hrvatskom predsjedanju tom organizacijom u drugoj polovici ove godine, prvi puta nakon 22 godine članstva.
Izdvojio je i sastanak s Kolegijem povjerenika Europske komisije, koji je također održan u veljači.
- Jasno smo naznačili naše prioritete - ulazak Hrvatske u schengenski prostor i eurozonu.
Istaknuo je i dodao da su razgovarali i o daljnjoj provedbi strukturnih reformi, koje uključuju i učinkovito korištenje europskih sredstava.
Pelješki most
Dobrim primjerom korištenja sredstava istaknuo je projekt izgradnje Pelješkoga mosta, kao najvidljivijeg, najkvalitetnijeg i najvažnijeg dugoročnog strateškog projekta. Dodao je da je priprema potpisivanja ugovora s odabranim izvođačem trenutno u završnoj fazi, nakon svih potrebnih procedura.
- Govorili smo i o važnosti daljnjega proširenja Europske unije, što je bitna odrednica naše vanjske politike, s posebnim naglaskom na podršku Bosni i Hercegovini, podršci svim konstitutivnim narodima, a osobito velikoj pozornosti koju dajemo jednakopravnom statusu hrvatskoga naroda.
Susret s glavnim tajnikom NATO-a
U veljači se održao sastanak i s glavnim tajnikom Sjevernoatlantskog saveza Stoltenbergom, s kojim je razgovarao o svim aspektima globalne sigurnosne situacije, sudjelovanju Hrvatske u brojnim NATO misijama, jačanju obrambene industrije, a u tom kontekstu i strateškoj odluci o nabavi višenamjenskih borbenih zrakoplova čime Hrvatska postaje još snažniji i još važniji saveznik u NATO-u i partner u Europskoj uniji.
Podizanje svijesti o europskim temama
Što se tiče prakse izvješćivanja saborskih zastupnika o sastancima Europskoga vijeća, predsjednik Plenković smatra da takav dijalog između Vlade i Sabora podiže svijest o europskim temama te stavlja u fokus ono što je trenutno bitno u Hrvatskoj i šire.
Pojasnio je kako je uobičajeno da Europsko vijeće svakog ožujka u fokusu svoje rasprave ima gospodarske teme pa je tako bilo riječi o radnim mjestima, rastu, konkurentnosti, digitalizaciji, europskom semestru te, u tom trenutku osobito važnom, trgovinskom odnosu između SAD-a i EU u pogledu carina na čelik i aluminij.
Napad u Salisburyju
Od ostalih tema, kazao je, bilo je riječi o pitanju migracija, odnosima s Turskom, napadu u Salisburyju u Ujedinjenoj Kraljevini i odgovoru koji je na taj napad dogovoren.
Što se tiče radnih mjesta, rasta i konkurentnosti, predsjednik Vlade izdvojio je napredak u provedbi Strategije jedinstvenog tržišta, Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta te napredak u izgradnji EU tržišta kapitala i u izgradnji Energetske unije.
- S te smo strane naglasili važnost zakonskih paketa veznih za robe i usluge, tijekom bugarskoga predsjedanja, te nastavak razvoja projekta Digitalne Europe.
Osiguranje privatnosti građana
Pritom je osobito važnim istaknuo uklanjanje preostalih prepreka na tržištu rada, roba i usluga, kao i uklanjanje preostalih regulatornih prepreka te uspostavu integriranog digitalnog tržišta koje pridonosi rastu gospodarstva i kreiranju novih radnih mjesta.
- Hrvatska je pozdravila intenziviranje rada i na jedinstvenom tržištu i na jedinstvenom digitalnom tržištu. Želimo puno osiguranje privatnosti građana i njihovih osobnih podataka.
U tom je kontekstu dodao da je Vlada jučer na sjednici donijela Prijedlog zakona kojim se osigurava provedba.
Opće uredbe o zaštiti podataka Europske unije, kojom se podiže razina zaštite podataka svih građana.
Uspostava pravičnog tržišta rada
Glede socijalnih pitanja, izvijestio je predsjednik Vlade, nastavljen je dijalog o Europskom stupu socijalnih prava koji je potvrđen na europskom sastanku na vrhu u Göteborgu.
- Glavni cilj je uspostava pravičnog tržišta rada i postizanje konvergencije, ostvarenje pravičnih uvjeta rada te socijalne zaštite i uključenosti, što će se pratiti na nacionalnoj, odnosno EU razini.
Pad nezaposlenosti
Dodao je da Hrvatska podržava inicijativu Komisije u okviru Pakta za socijalnu pravednost, ali i poziva na dodatna osiguranja pravične i učinkovite provedbe pravila o slobodi kretanja radnika.
- Hrvatska se ubraja među one zemlje s najvećim padom nezaposlenosti na godišnjoj razini, a nezaposlenost je danas 9,6 posto.
O tome je bilo riječi na sastanku s glavnim tajnikom Europske konfederacije sindikata Visentinijem i predstavnicima krovnih hrvatskih sindikalnih organizacija.
- Želimo da Hrvatska nastavi s podizanjem minimalne plaće - poručio je Plenković i podsjetio da je ova Vlada dva puta podigla minimalnu plaću za 5 posto, čime je ubrzala trend povećanja u odnosu na prethodne godine.
Integrirano europsko energetsko tržište
Što se tiče energetike, izrazito važna bila je tema Strategije za Energetsku uniju, koja se bavi diversifikacijom opskrbe energentima, većom energetskom učinkovitošću, dekarbonizacijom gospodarstva, smanjenjem emisije stakleničkih plinova te ispunjenjem obveza preuzetih Pariškim sporazumom.
- Cilj je izgraditi u cijelosti integrirano europsko energetsko tržište.
U tom se kontekstu referirao i na daljnje aktivnosti Hrvatske u izgradnji terminala za ukapljeni prirodni plin. Podsjetio je da je Hrvatska od EU dobila 101 milijun eura bespovratnih sredstava i odlučila se za poseban zakon koji bi regulirao tu tematiku.
- Smatramo da je važno da on bude u skladu s najvišim standardima zaštite okoliša, a da njegova izgradnja, partnerstva koja će s time nastati te kapaciteti koje ćemo na taj način dobiti u pogledu opskrbe plinom dugoročno osiguravaju Hrvatskoj energetsku sigurnost.
Kreditni rejting s „BB“ na „BB+“
Kada je riječ o europskom semestru - nastavio je predsjednik Plenković - Europsko vijeće je raspravilo prioritete godišnjeg rasta, preporuke o ekonomskoj politici u eurozoni te potvrdilo činjenicu da europsko gospodarstvo raste.
Hrvatska je u prošloj godini zabilježila rast od 3,2 posto, Fitch i Standard & Poor's podigle su kreditni joj rejting s 'BB' na 'BB+', uz stabilne izglede, zahvaljujući stabilnom rastu gospodarstva, snažnoj turističkoj sezoni, poboljšanju javnih financija i fiskalnoj disciplini.
- Želimo da aktivnosti koje će uslijediti na nacionalnoj razini, ne samo u provedbi ovih preporuka nego i u provedbi našega Programa i provedbi reformi, s onom kombinacijom dodatnih investicija, strukturnih reformi i odgovorne fiskalne politike, uspiju omogućiti daljnji gospodarski rast, nastaviti trendove koje imamo sada i osigurati kvalitetniji život svih naših ljudi.
Dodao je da se nastavljaju obrazovna i pravosudna reforma, reforma javne uprave, reforma mirovinskog sustava, što će sve biti sastavni dijelovi Nacionalnog programa reformi za ovu godinu.
Europa nastavlja svoj oporavak
Europskom vijeću obratio se i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, osvrnuvši se na trenutnu gospodarsku situaciju država članica. Pritom je osobito apostrofirao snažan izvoz članica EU te najnižu stopu nezaposlenosti od 2008.
- Europa nastavlja svoj oporavak na zdravim temeljima financijskoga i bankarskog sektora, temeljem kvalitetnije i bolje regulacije nego što je to bilo prije velike, globalne krize.
Projekt digitalizacije
Izvijestio je da se razgovaralo i o oporezivanju u kontekstu digitalnoga gospodarstva odnosno o načinima osiguranja provedbe kratkoročnih mjera Europske komisije i rješavanja, na trajni način, pitanja registriranja dobiti i oporezivanja digitalnih aktivnosti, što je ocijenio jednim od najosjetljivijih problema s kojim se suočavaju mnoge države članice.
- Hrvatska kontinuirano radi na projektu e-Građani, povećava se broj elektroničkih usluga koje pružamo našim sugrađanima, od zahtjeva za izdavanje vozačkih dozvola, zahtjeva za izdavanje e-Putovnica, e-izdavanje potvrda o evidenciji korisnika socijalne skrbi, projekta e-Novorođenče, izdavanja uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak. Dakle, projekt digitalizacije u konceptu 'države bez papira' ide dalje i nastoji omogućiti prilagodbu našeg svakodnevnog života suvremenom, digitalnom svijetu - poručio je predsjednik Vlade.
Rasprava o trgovinskim pitanjima
Osobito zanimljivom ocijenio je raspravu o trgovinskim pitanjima. Podsjetio je da su Sjedinjene Američke Države, zbog šireg konteksta odnosa s Kinom, uvele uvozne carine na aluminij i čelik.
- Praktički, dok je trajalo Europsko vijeće, tijekom noći, očekivala se odluka američke administracije koja je napravila iznimku za članice Europske unije. Na taj se način omogućuje daljnji dijalog između SAD-a i Europske unije u okviru multilateralnih foruma, sa središnjom ulogom Svjetske trgovinske organizacije.
Dobrobit za gospodarstvo i izvoznike
Predsjednik Plenković izvijestio je da je Hrvatska podržala nastavak i završetak trgovinskih pregovora s Mercosurom i Meksikom te zaključivanje sporazuma s Japanom i Singapurom.
- Riječ je o velikim gospodarstvima i kvalitetnijem ugovornom reguliranju trgovinskih odnosa s tim zemljama, koje će biti korisno i za naše gospodarstvenike i izvoznike.
Strateški izazovi za Europu
Što se tiče teme migracija, nastavljena je rasprava o srednjo-mediteranskoj ruti, osobito o načinima pomoći državama Afrike. U tom je kontekstu podsjetio da je u veljači održan sastanak s državama Sahela.
- To su pravi, veliki, strateški izazovi za Europu i bolje reguliranje odnosa, cjelovite razvojne politike i svih potrebnih instrumenata jedan je od načina kako da spriječimo nove sukobe, siromaštvo i općenito probleme s kojima se susreće Afrika danas.
Dodao je da je Hrvatska, s obzirom na svoj geografski položaj, u situaciji da izrazito vodi računa o migracijskim tijekovima.
Borba protiv terorizma
Kao dio odgovora na posljedice migracijske krize 2015. i 2016., nastavlja se raditi na reformi Dublinske uredbe, s naglaskom na prevenciji, a osobito na uspostavi Zajedničkog europskog sustava azila.
U tom je kontekstu spomenuo da je Vlada jučer u drugo čitanje u Sabor uputila Prijedlog zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu, kojim se u hrvatski zakonodavni okvir prenosi Direktiva o PNR-u, što je jedna od važnijih mjera iz Europskog programa sigurnosti usmjerena prema sprječavanju terorizma i svih povezanih oblika ugroza.
Dogovor EU i Turske
Što se tiče dijaloga s Turskom, krajem ožujka u Varni je održan sastanak čelnika EU i Turske koji je bio posvećen napetostima u istočnom Sredozemlju, situaciji u Siriji te odnosima između Turske, Cipra i Grčke.
Predsjednik Vlade naglasio je važnost pridržavanja dogovora između EU i Turske koji se odnosi na podršku zbrinjavanju brojnih izbjeglica i migranta.
Sastanak na vrhu u Sofiji
Izvijestio je da je bugarsko je predsjedništvo EU-om odlučilo, prvi put nakon Zagreba 2000. i Soluna 2003., u formatu svih članica EU i svih država jugoistočne Europe, održati sastanak na vrhu, u Sofiji, 17. svibnja, s kojeg će se poslati snažna poruka reformama nama susjednim zemljama.
- Hrvatska želi 2020. godine, u vrijeme svoga predsjedanja, ponoviti zagrebački sastanak na vrhu iz studenoga 2000. i da 20 godina nakon njega, sada u ulozi predsjedavajuće Vijeća Europske unije, pošaljemo važne poruke ohrabrenja nama susjednim državama.
Pregovori o izlasku UK
Održan je i sastanak u formatu članka 50., o pregovorima o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije. Glavni pregovarač Barnier izvijestio je o ostvarenim rezultatima, posebice onima koji se odnose na prava građana, slobodu kretanja, financijsko uređenje, prijelazna razdoblja te na pitanje Irske i Sjeverne Irske, koja će biti regulirana Sporazumom o povlačenju.
Predsjednik Plenković pojasnio je da će Sporazum o povlačenju biti usvojen kvalificiranom većinom na razini Vijeća, uz prethodnu suglasnost Europskoga parlamenta.
Paralelno se - dodao je - raspravlja kako dodatno urediti odnose s Ujedinjenom Kraljevinom, stoga je Vijeće odlučilo revidirati smjernice za daljnje razgovore i pokušati naći modele novog, funkcionalnog odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom.
Sloboda kretanja za hrvatske državljane
Podsjetio je da su Malta i Ujedinjena Kraljevina ukinule restrikcije za slobodu kretanja za hrvatske državljane. Odluka Ujedinjene Kraljevine, uslijedila je nakon što je predsjednik Vlade uputio pismo premijerki Theresi May, na koje je ona odgovorila prihvaćajući hrvatske prijedloge i argumente.
- Time se ta restrikcija nakon 1. srpnja 2018. zadržava još samo u Sloveniji, Austriji i Nizozemskoj.
Naglasio je da Hrvatska nastavlja razgovore i s tim zemljama s ciljem ukidanja preostalih restrikcija.
O radnoj večeri
Radna večera, rekao je premijer, bila je posvećena u najvećoj mjeri napadu u Salisburyju o kojem je temeljito izvijestila premijerka May.
- Riječ je o napadu nervnim otrovom kakav dugo nije zapamćen i zbog kojeg su se države članice odlučile solidarizirati s Ujedinjenom Kraljevinom, na nekoliko načina, od snažne osude do mjera diplomatskim putem, protjerivanja nekih ruskih diplomata ili povlačenjem svojih diplomata na konzultacije.
Dodao je da se Hrvatska solidarizirala na način s kojim je javnost upoznata prije dva tjedna.
Hrvatskoj 12 zastupnika u EP-u
Govoreći o neformalnom sastanku Vijeća održanom u veljači, kazao je da je jedna od tema bila promjena broja zastupnika u Europskom parlamentu nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine, koji će se smanjiti sa 751 na 705.
- Hrvatska umjesto 11 dobiva 12 zastupnika, što je dobro i u skladu s našom demografskom snagom.
S druge strane, izvijestio je, nije prošao prijedlog za uspostavu transnacionalnih lista jer je procijenjeno da je za takav iskorak premalo vremena u pogledu izmjene nacionalnih izbornih zakonodavstava i izmjene propisa koji se odnose na financiranje takve kampanje.
Otklonjeno je i pitanje o smanjenju broja europskih povjerenika po državi članici - dodao je Plenković.
Francuska inicijativa
Podržana je francuska inicijativa konzultacije s građanima, a prije nekoliko dana, tijekom posjeta francuske ministrice za europske poslove Nathalie Loiseau Hrvatskoj, u Zagrebu su održane prve takve konzultacije na Fakultetu političkih znanosti.
Vođena je rasprava i o Višegodišnjem financijskom okviru.
- U tim sam razgovorima iskazao jasan stav Hrvatske da, kao zemlja koja vodi računa o kohezijskoj politici, želimo i dalje snažna sredstva i za poljoprivredu i za ravnomjerni regionalni razvoj, ali isto tako želimo i sredstva koja će pridonijeti zapošljavanju, mladima, obrazovanju, demografskoj revitalizaciji i unaprjeđenju hrvatskoga gospodarstva.
Razgovor s povjerenikom Oettingerom
O toj je temi predsjednik Plenković raspravljao i u Zagrebu s povjerenikom za proračun i ljudske resurse Oettingerom.
- Hrvatska je iskazala spremnost i za dodatnu kontribuciju u europski proračun jer smatramo da je to važno.
Želimo izgrađivati europski projekt
Dodao je da je Vlada poduzela sve u svojoj moći kako bi se ubrzao proces ugovaranja i pripreme projekata i povećala apsorpcija europskih sredstava.
- U svim našim nastupima razvijamo aktivan pristup. Želimo poslati poruku pripadnosti unutarnjem krugu država članica. Smatramo da je to mjesto na kojem Hrvatska treba biti, iskoristiti sve mogućnosti i time potvrditi da želimo izgrađivati europski projekt, na načelima zaštite naših nacionalnih interesa, čvrsto pripadajući vrijednostima ovoga mirovnoga projekta proteklih sedamdesetak godina, projekta koji je tu, koji će ostati i kojem, našim doprinosom, moramo graditi konture i davati mu konkretan sadržaj.
Pratit ćemo kako će Bugarska i Rumunjska odraditi svoje predsjedanje, a potom staviti u fokus sve naše pripreme za 2020. - zaključio je predsjednik Plenković.
