Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu jučer je održana rasprava o prijedlogu Europske komisije o budućem višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje 2021.-2027.
Na raspravi su sudjelovali predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i Povjerenik za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger. U prijedlogu EK je sve što se tijekom ranijih razgovora o EU proračunu i najavljivalo, a o čemu je naša eurozastupnica Ivana Maletić detaljno pisala u članku objavljenom u Informativnom Mjesečniku iz veljače ove godine.
Inovativan i moderan EU proračun
Predsjednik Europske komisije naglasio je kako se izlaskom Velike Britanije iz EU uplate u proračun smanjuju, međutim, zbog brojnih izazova s kojima se suočavamo u svijetu koji se brzo mijenja naš odgovor mora biti veći proračun. Visina proračuna direktno je vezana uz razinu ambicija da se odgovori na izazove.
- Želimo fleksibilan, inovativan i moderan EU proračun, a svaki potrošeni euro u ovom proračunu dovest će do stvaranja dodane vrijednosti. Novi proračun je inovativan u strukturi, prioriteti su jednostavniji, razumljiviji i vidljiviji, postiže se sinergija. Uvode se novi instrumenti: za jačanje Europske monetarne unije i otpornosti u slučaju ekonomskih šokova kako bi se osigurale plaće i poslovi, za ekonomsku i socijalnu konvergenciju što je bio cilj Europskog fonda za strateška ulaganja, te se sredstva za investicije nastavljaju izdvajati i u novom proračunu, a 25 milijardi eura u proračunu se osigurava za Program za podršku reformama“, rekao je tijekom izlaganja predsjednik Juncker.
Kontinuitet financiranja
Prema prijedlogu Komisije uplate država članica temeljem bruto nacionalnog proizvoda (BNP) se povećavaju na 1,114%, a novi proračun će iznositi 1,279 bilijuna eura. Uvode se i novi vlastiti prihodi od emisija CO2, plastičnog otpada koji se ne može reciklirati, oporezivanja digitalnih aktivnosti, o čemu se još raspravlja, a iz kojih se planira osigurati 10 posto predloženog proračuna.
Predsjednik Juncker osvrnuo se i na važnost brzog postizanja dogovora oko budućeg proračuna i donošenja provedbene regulative istaknuvši:
- Kontinuitet financiranja treba biti osiguran od prvog dana jer naša budućnost ne može čekati.
Povjerenik za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger naglasio je kako je prilikom donošenja novog višegodišnjeg okvira uzeto u obzir smanjenje uplata izlaskom Velike Britanije te potreba za osiguranjem dodatnih sredstava za nove prioritete poput obrambene politike, migracija i upravljanja vanjskom granicom, borbe protiv terorizma, jačanja jedinstvenog tržišta, pomoći u zapošljavanju i boljem obrazovanju mladih, inovacija, digitalizacije i slično.
Prijedlog EK
Prema prijedlogu EK, sredstva koja nedostaju zbog Brexita i novih prioriteta nadoknađuju se temeljem ušteda u proračunu na postojećim prioritetima, a dio temeljem novih uplata.
Povećat će se izdvajanja za istraživanje i razvoj dakle Obzor 2020, odnosno novi FP9, a za Erasmus EK predlaže da se udvostruči iznos te obuhvate i troškovi interrail karte - odnosno besplatne jednogodišnje karte vlakom unutar EU za svakog državljanina članice EU kad napuni 18 godina. Sredstva se žele povećati i za obranu, posebno obrambenu industriju, zaštitu vanjske granice, migracije, sigurnost i borbu protiv terorizma, te uz istraživanje i razvoj i obrazovanje mladih posebno za digitalizaciju, a dobro prema prijedlogu EK, prolazi i transport te energetika i zaštita okoliša za koju se sredstva povećavaju za 50 posto.
Povjerenik Oettinger o proračunu
EK čitavo vrijeme najavljuje smanjenje kohezijske politike i do sad su govorili o smanjenju od 10 posto. Ipak, povjerenik Oettinger jučer je predstavio prijedlog smanjenja od 7 posto. U raspravi je izvjestitelj EPP-a za EU proračun Jan Olbrycht naglasio da je naša pozicija u EP-u da nema smanjenja Kohezijske politike, što je eurozastupnica Maletić u potpunosti poticala i podržavala i u ranijim raspravama - navodi se u priopćenju Ureda zastupnice z EP-u Ivane Maletić.
Ono što je za nas u RH važno je da, čak ako bi i išlo smanjenje kohezijske politike, naša omotnica najvjerojatnije ostaje ista, jer će smanjenje biti proporcionalno razini razvijenosti, a ne linearno za sve države članice.
EK je predložila i smanjenje poljoprivredne politike od 5 posto za drugi stup, odnosno ruralni razvoj, a smanjenje prvog stupa - direktnih plaćanja za 4 posto. Pozicija EP-a je i u ovom slučaju da nema smanjenja.
Jedinstveno tržište i gospodarski rast
Maletić je istaknula kako je EU proračun malen da bismo financirali sve potrebe i odgovorili na sve izazove. Neophodno je povezivanje s državama članicama i sinergija s nacionalnim proračunima, te je pozvala na usmjeravanje sredstava kohezijskoj i poljoprivrednoj politici:
- EU proračunom moramo podupirati politike koje jačaju solidarnost, jedinstvo, jedinstveno tržište i gospodarski rast te smanjuju razlike među državama članicama, a to su upravo kohezijska i poljoprivredna politika. Upravo zbog učinaka i rezultata ove politike ne bismo smjeli smanjivati.“
Podsjećamo da se u izvješću Europskog parlamenta i stajalištu Europske pučke stranke o budućem višegodišnjem proračunu i budućnosti kohezijske i poljoprivredne politike traži zadržavanje sredstava na istoj razini kao u tekućem razdoblju 2014.-2020.
Nakon ove prezentacije pozicije Europske komisije o budućem višegodišnjem EU proračunu rasprava će se nastaviti na Vijeću, među državama članicama, a u EP-u ćemo odmah napisati i službeno stajalište o ovom prijedlogu. Rasprava će se nastaviti, ali važno je da bude konstruktivna i brza kako bi se što prije moglo nastaviti s pripremama provedbenih propisa i provedbom novog proračuna koju ne smijemo odgađati u 2022. - stoji u priopćenju naše eurozastupnice Maletić.
