Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković predsjedao je danas u Varaždinu 4. sastankom Vlade s hrvatskim županima, predstavnicima udruga gradova i općina te članovima saborskog Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
U uvodnoj je riječi predsjednik Plenković - pozdravivši sve prisutne i zahvalivši domaćinima - podsjetio da je prvi ovakav sastanak, na njegovu inicijativu, održan u prosincu 2016. u Zagrebu, drugi prije točno godinu dana u Požegi, a treći lani u prosincu u Šibeniku.
Zahvalio je županu Primorsko-goranske županije Zlatku Komadini na pozivu te istaknuo da se veseli idućem susretu u Rijeci - u prosincu ove godine.
Strukturiran, sustavan i redovit dijalog
Plenković je naglasio da se ovaj format sustavnog, strukturiranog i redovitog dijaloga između Vlade i jedinica lokalne i područne samouprave pokazao izrazito korisnim, znatno pridonijevši dinamici i sadržaju suradnje između svih resora u Vladi i Vlade u cjelini - sa svim dijelovima Hrvatske. Format se u potpunosti uklopio i u politiku naše Vlade o zajedničkom radu na ravnomjernom regionalnom razvoju Hrvatske.
- Dodana vrijednost ovih susreta posebno je vidljiva kada tu perspektivu gledaju mnogi među vama koji su dugi niz godina župani, koji su vidjeli i neka druga vremena, čak i nedostatka komunikacije između županija, gradova, općina i Vlade. Dosad smo pokazali ne samo ispruženu ruku, nego i vrlo konkretnu projektnu suradnju koja se reflektira u brojnim zakonskim prijedlozima, postupku decentralizacije i fiskalne decentralizacije i koja se vidi u boljoj, bržoj apsorpciji sredstava iz fondova Europske unije - dodao je Plenković.
Brže povlačenje EU sredstava
Izdvojio je da su za današnji sastanak pripremljene četiri teme, važne za sve krajeve Hrvatske: jedna se odnosi na korištenje sredstava u cestovnom sektoru, u okviru koje ministar prometa Oleg Butković govori o županijskim upravama za ceste; druga tema odnosi se na europske fondove i regionalni razvoj, tj. na sve ono što Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU u suradnji s drugim resorima radi kako bi svima omogućilo lakšu pripremu projekata, njihovo sufinanciranje, realizaciju i bolju kontrolu te preveniranje eventualnih pogrešaka - koje bi kasnije pojedine projekte moglo dovesti u pitanje.
- Dobro je da svi osvijestimo da smo, prema zadnjim informacijama ministrice Gabrijele Žalac, već sada prošli 46 posto ukupno ugovorenih sredstava iz ove financijske omotnice. To znači da je taj rad s kojim smo krenuli na početku mandata - kad je bilo ugovoreno samo 9 posto sredstava - u skladu s planom da do kraja ove kalendarske godine, ovom dinamikom, postignemo i više od 60 posto. U situaciji smo da s optimizmom možemo gledati na ukupnu apsorpciju sredstava u ovoj financijskoj perspektivi.
Zakoni u prilog lokalnim jedinicama
Treća tema današnjega sastanka odnosi se na Ministarstvo uprave i na zakonska rješenja koja predstavlja ministar uprave Lovro Kuščević.
Ministar je - kazao je Plenković - u redovitom dijalogu sa svima vama i već je donio i vodio nekoliko zakonskih inicijativa koje su sve išle u prilog jedinicama lokalne i područne samouprave.
Dodao je da se četvrta tema odnosi na budućnost i na zajedničke aktivnosti usmjerene ka pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje 2021. - 2027. godine.
- Kao što znate, nakon što je Europska komisija objavila svoje prijedloge, predstoje vrlo zahtjevni pregovori i na razini Europskog vijeća i Europskog parlamenta. Stoga je dobro da u taj proces bude uključeno što više aktera da na vrijeme prepoznamo što je za Hrvatsku važno i kako da se pozicioniramo.
Pauk: Suradnja će biti još dinamičnija!
Predsjednik Hrvatske zajednice županija (i župan Šibensko-kninske županije) Goran Pauk u svom je obraćanju podsjetio na mnogobrojne rezultate koji su postignuti suradnjom jedinica lokalne i regionalne samouprave s resornim ministarstvima i cijelom Vladom te iskazao uvjerenje u nastavak još dinamičnije suradnje.
Izrazio je zadovoljstvo zadnjim zakonskim promjenama u financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, zahvaljujući kojima je postignut pozitivan neto efekt od 1,4 milijarde kuna.
- U ovom potezu vidi se početak realizacije fiskalne decentralizacije koju svi zagovaramo i smatramo da je preduvjet za gospodarsko osnaživanje županija - naglasio je župan Pauk.
Dodao je da fiskalnu decentralizaciju mora pratiti i ona funkcionalna, koja će omogućiti županijama da budu brži i efikasniji servis građanima.
- Na svim smo se razinama vlasti usuglasili oko potrebe decentralizacije zemlje koja je bitan i nezaobilazni put do ravnomjernog regionalnog razvoja, a to pokazuje i da Vlada u nama vidi partnera kompetentnog za formiranje gospodarski konkurentnih i snažnih regija - zaključio je Puk.
