Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković u Londonu je bio na 5. summitu Berlinskoga procesa. U izjavi brojnim okupljenim novinarima jučer je kazao da su glavne teme o kojima se raspravljalo drugoga dana sastanka bile gospodarstvo, povezivanje, suradnja u području prometa, kvalitetna priprema država jugoistoka Europe u procesu pristupanja Europskoj uniji, te pitanja sigurnosti, migracija i nasljeđa.

- U svakom slučaju, još jedan impuls, zahvaljujući inicijativi kancelarke Angele Merkel iz 2014. godine, čime je na neki način popunila prazninu koja je postojala u institucionalnom dijalogu Europske unije i jugoistoka Europe.

Fokus na susjedstvo

Plenković je istaknuo da Hrvatska - za vrijeme svoga predsjedanja - ponovno želi u fokus staviti svoje susjedstvo.

- Stoga sam i ovaj puta najavio za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020.  drugi summit toga tipa u ovoj, aktualnoj konstelaciji lidera Europske unije i zemalja regije.

Deklaracija o nestalima

U vezi s deklaracijama potpisanima na summitu, premijer Plenković je pojasnio da se one odnose na teme dobrosusjedstva, suradnje u pitanju procesuiranja ratnih zločina. Posebno je istaknuo deklaraciju koja se odnosi na nestale, kao temu uvijek važnu za Hrvatsku.

- Tu je ideja da se na razini multilateralnih i bilateralnih sastanaka pokuša napraviti iskorak i da se taj problem, koji opterećuje mnoge obitelji koje još uvijek tragaju za svojim najbližima, riješi.

Sporazum važan za stabilnost jugoistoka Europe

Plenković je izdvojio da se u utorak najviše vremena raspravljalo o rješavanju određenih bilateralnih problema koji su dugi niz godina opterećivali odnose Grčke i Makedonije: 

- Ovo je prvi veliki sastanak nakon toga događaja, stoga sam u svom govoru pozdravio činjenicu da će NATO sutra na summitu u Bruxellesu pozvati Makedoniju u članstvo. Mislim da je to dobar potez za međusobne odnose, ali i za stabilnost cijelog jugoistoka Europe.

Problem migracija

- Načelno je spomenuto pitanje migracija i izbjegličke krize koja je dominirala na sastanku u Bruxellesu prije desetak dana. Od svih sudionica - nečlanica Europske unije, očekuje se da praktički  slijede politiku, a to je zaštita vanjskih granica,  jačanje nacionalnih kapaciteta.

To je bio amandman Hrvatske na  zaključke Europskoga vijeća - poštivanje svih sporazuma o readmisiji, kvalitetna suradnja i razmjena informacija.   Ideja je, barem što se Hrvatske tiče,  što bolje riješimo pitanje na granici Turske i Grčke, to ćemo imati manje problema svi zajedno - naglasio je predsjednik Plenković.

Najavio je da će domaćin idućeg sastanka 2019. godine biti Poljska.

Susret s makedonskim premijerom Zaevom

Nakon sastanka šefova država i Vlada Berlinskoga procesa, predsjednik Plenković sastao se s makedonskim premijerom Zoranom Zaevom, a potom sudjelovao na primanju koje je za sudionike summita u vrtu palače Clarence organizirao Princ od Walesa.

S HRVATSKOM ZAJEDNICOM U UJEDINJENOJ KRALJEVINI

Na kraju svog boravka u Londonu, u hrvatskom se veleposlanstvu predsjednik Plenković susreo se s hrvatskom zajednicom u Ujedinjenoj Kraljevini.