Već sada na granici imamo sposobnu, dobro uvježbanu i opremljenu policiju koja može odgovoriti na svaku promjenu na terenu. Upravo zbog dobrog rada naše policije Hrvatska je zemlja u kojoj je sigurno živjeti, kretati se, raditi. A ti koji napadaju policiju, tražeći da ljudi bez ikakva nadzora prelaze našu granicu, zanemaruju činjenicu da se uglavnom radi o ekonomskim i ilegalnim migrantima, da je vrlo često riječ o zlouporabi sustava azila, krivotvorenim podacima o identitetu, bez stvarne potrebe za međunarodnom zaštitom - jasno je poručio ministar unutarnjih poslova i međunarodni tajnik HDZ-a dr. sc. Davor Božinović u opširnom razgovoru za tjednik Globus.

Intervju prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom glavnog urednika Globusa Zdravka Milinovića:

Doc. dr. sc. Davor Božinović nije samo ministar unutarnjih poslova u Vladi RH, nego jedan od najbližih  suradnika premijera Andreja Plenkovića. Njegovo iskustvo u radu na najvišim položajima državne administracije za Plenkovićev mladi tim je neprocjenjivo. Razgovarali smo o migrantskoj krizi, rezultatima MUP-a otkako mu je on na čelu, ali i mogućim prijevremenim izborima i odnosima u vrhu države i HDZ-a.

Koliko je nova izbjeglička kriza realna opasnost za Hrvatsku?

Sadašnja izbjeglička situacija ne predstavlja opasnost za Hrvatsku zato što je svakodnevno učinkovito nadziremo i rješavamo. Osjećamo pojačani pritisak na našoj vanjskoj granici, koja je najduža vanjska granica Europske unije, no taj je pritisak daleko ispod razine krizne 2015. i 2016. godine. Ipak, treba nam biti jasno da se u Europi više ne čuju pozivi izbjeglicama i migrantima, to razdoblje je završeno. Novi europski pristup u suočavanju s migracijskim izazovom postavljen je na tri temelja: vanjski aspekt, koji uključuje intenziviranje suradnje s afričkim zemljama te provedbu dogovora EU-Turska, unutarnji aspekt, odnosno sprečavanje sekundarnih migracija i reformu europske politike azila te zaštitu vanjskih granica kao treći aspekt.

Svjestan promjene te paradigme, od preuzimanja dužnosti ministra unutarnjih poslova zagovaram upravo politiku zakonitih, održivih i kontroliranih migracija. Vidite, kad bi Slovenija, Austrija, Njemačka... bile spremne primati migrante, mi bismo držali otvorenom rutu prema njima. To bi bio svojevrstan nastavak politike „šalji dalje“, a to je uostalom i najlakše jer se radi o isključivo prijevozničkoj, odnosno logističkoj operaciji. Međutim, danas nitko u Europi više ne želi ilegalne migrante. Upravo suprotno, tome se protivi, i mi ne možemo dopustiti da si Hrvatska stvori problem velikog broja migranata na svom teritoriju, s kojim bi se realno teško nosila.

Premještaj i preseljenje kao instituti zakonitih putova dolaska u EU nešto su na što pristajemo, jer se na to obvezala još prošla Vlada, i u tom smislu i djelujemo. U Hrvatsku smo dosad kroz tri selekcijske misije iz Turske uspješno preselili 105 izbjeglica koje su prethodno prošle sve potrebne sigurnosne provjere i odobrena im je međunarodna zaštita. Očekujemo da ćemo obvezu o preseljenju 150 sirijskih izbjeglica iz Turske ispuniti u listopadu ove godine, a kada je ispunimo, nastavit ćemo s preseljenjem dodatnih 100 izbjeglica iz Turske temeljem odluke Vlade iz listopada prošle godine. U odnosu na drugi mehanizam, dakle premještanje, podnijeli smo ukupno 356 zaloga za premještanje iz Grčke i Italije i dosad po toj osnovi premjestili u Hrvatsku ukupno 81 osobu, 60 iz Grčke i 21 iz Italije. Smatram da su to temelji za postupnu i održivu integraciju izbjeglica u hrvatsko društvo, jer to je područje u kojem nemamo neku tradiciju, a okolnosti će vjerojatno ići u smjeru da ćemo o tome morati u nekom trenutku otvoriti širu javnu raspravu.

Ne prijeti li opet opasnost da nam se preliju izbjeglice iz BiH, a istovremeno vrate oni koji su prošli prema Sloveniji i Austriji?

Ne, ne prijeti nam ta opasnost jer kontroliramo situaciju na svim razinama - na terenu, na diplomatskom planu, u suradnji sa susjednim zemljama, s Europskom komisijom, Frontexom i članicama EU. Što se tiče vraćanja migranata iz Slovenije, Austrije i drugih zemalja, Hrvatska primjenjuje i primjenjivat će europsku Uredbu o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva. Radi se o Dublinskoj uredbi koja propisuje različite kriterije za utvrđivanje države članice EU koja je odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Imajući u vidu da je prošle godine 26. srpnja Sud EU donio tri presude o primjeni Dublina III, želim podsjetiti da smo već tada, temeljem analize koju je izradilo Ministarstvo unutarnjih poslova, utvrdili da zbog proteka propisanih rokova neće biti značajnog povećanja broja zahtjeva za povratak migranata iz drugih država članica, a koji su u migracijskoj krizi prošli kroz Hrvatsku. Na ovaj je način u Hrvatsku do kolovoza prošle godine transferirano 815 osoba, a do 16. kolovoza ove godine još 221 dodatna osoba vraćena je prema dublinskom postupku iz drugih država članica u Hrvatsku. Spremni smo i dalje prihvaćati transfere za prihvat, kao što smo to činili i do sada.

Kako komentirate vrlo teške optužbe nekih stranih, ali i domaćih medija koji tvrđe da hrvatski policajci maltretiraju izbjeglice?

Hrvatski policajci svakodnevno rješavaju slojevitu i kompliciranu situaciju na granici, koja već neko vrijeme traje i vjerojatno će još dugo trajati. Svjesni smo pritisaka i napada na policiju u medijskom prostoru. U Ministarstvu unutarnjih poslova imamo precizno razrađen i učinkovit sustav nadzora i kao ministar prvi ću se pobrinuti da se sankcioniraju oni koji krše zakone ili postulate profesionalnog i etičnog policijskog postupanja. No svakako želim javno i jasno zaštititi službenike granične policije od neutemeljenih napada. To sigurno neću dopustiti. Iako imam i razumijevanje i empatiju za situaciju u kojoj se nalaze brojni migranti jer su ti nesretni ljudi dovedeni u zabludu glede toga što ih očekuje na nesigurnim putovanjima za koja se većina njih odlučuje. Zato njihove primjedbe treba sagledati i u kontekstu situacije u kojoj su se našli, jer su se prije dolaska na hrvatsku granicu, po vlastitim izjavama, nesmetano kretali kroz nekoliko država i zapravo su začuđeni zbog čega ih hrvatska policija ne propušta i ne omogućava im daljnji prolaz ili transport prema Europi. Međutim, ti koji napadaju zanemaruju činjenicu da u stvarnosti govorimo o ekonomskim i ilegalnim migrantima, da je vrlo često riječ o zlouporabi sustava azila, krivotvorenim podacima o identitetu ili namjernom uništavanju identifikacijskih dokumenata, bez stvarne potrebe za međunarodnom zaštitom.

Osim toga, migranti na hrvatske granice ne dolaze izravno s prostora u kojima im je bio ugrožen život i sigurnost. Upravo suprotno, osobe koje nezakonito pokušavaju prijeći hrvatsku granicu već su prošle barem jednu državu članicu Europske unije ili druge tzv. sigurne treće zemlje, u kojima su također mogle zatražiti međunarodnu zaštitu. Oni, zapravo, žele birati zemlju u kojoj bi se nastanili, što može biti legitimna želja, ali ona nikome, pa ni Hrvatskoj, ne može biti nametnuta. Niti ju se može podvesti kroz međunarodno humanitarno pravo, dok istodobno takva kretanja i postupci dovode u pitanje opstojnost šengenskog prostora i europske politike azila.

Hrvatska policija svoje zadaće obavlja izrazito učinkovito, a kad bi i ostale policije na tzv. istočnosredozemnom migracijskom pravcu bile jednako efikasne, bilo bi svima puno jednostavnije. Činjenica da neki i u hrvatskom javnom prostoru sasvim otvoreno govore da je normalno da osobe nekontrolirano i bez ikakva nadzora trebaju prelaziti državnu granicu neće nas omesti u zaštiti nacionalnog i europskog zakonodavstva. To za nas, dakle, nije prihvatljiva alternativa. Upravo zbog dobrog rada naše policije Hrvatska je zemlja u kojoj je sigurno živjeti, kretati se, raditi. Odrađujemo još jednu uspješnu turističku sezonu. Jeste li imali dojam da je Hrvatska zemlja u kojoj se ljudi ne osjećaju sigurno?

Kakve su procjene broja izbjeglica koji žele preko Hrvatske?

Ulazak i izlazak iz države kontrolira se 24 sata dnevno, kao što i svi drugi, uključivo i migranti, prate što se zbiva na mogućim rutama kojima žele doći do ciljanih europskih destinacija. U trenutku kad se otvorila ruta kroz Bosnu i Hercegovinu, vrlo brzo se njihov broj u toj državi udeseterostručio u odnosu na prošlu godinu. Da je put iz Bosne i Hercegovine preko Hrvatske kojim slučajem otvoren, bilo bi teško zamisliti koliko bi se ljudi, od milijuna koji su u ovom trenutku u pokretu samo na području Sredozemlja, uputilo na naše granice. Zato mi našim djelovanjem želimo obeshrabriti takav razvoj situacije - koju bi bilo teško staviti pod kontrolu.

Uzmite, primjerice, da je Europa zatvorila granice u trenutku kad su 2015/2016. stotine tisuća ljudi prelazile preko našeg teritorija. Oni bi ostali tu, na našoj skrbi, a s obzirom na to da bi i dalje pokušavali tražiti ilegalne načine dolaska do Austrije ili Njemačke, u Hrvatskoj bi nastao centar međunarodnog krijumčarenja ljudi, uza sve popratne sigurnosne rizike. To nisu nikakve neutemeljene teorije, nego realistični scenariji, koji proizlaze iz preciznih podataka. Dakle, uza sav angažman hrvatske policije, do 16. kolovoza ove godine evidentirali smo 3421 nezakoniti prelazak državne granice, što je za 23 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. To već ima izravne implikacije na porast organiziranog kriminala, odnosno krijumčarskih mreža, tako da je u prvih sedam mjeseci 2018. evidentirano 249 kaznenih djela iz čl. 326. KZ-a, što je povećanje od 71,7 posto, dok je u prvih sedam mjeseci ove godine prijavljeno 260 počinitelja, što znači da je ove godine broj počinitelja porastao za 53,8 posto.

Već smo javno komunicirali da se zarada od krijumčarenja migranata u međuvremenu izjednačila s prihodom od trgovine drogom. Zato Hrvatska svjesno gradi jednu od najjačih graničnih policija u Europi, koja ima oko 6.500 pripadnika, izrađuje aktualne analize rizika te u skladu s njima angažira dostatan broj policijskih službenika i opreme na najugroženijim dijelovima granice.

Koliko je azilanata u Hrvatskoj?

Nakon migracijske krize 2015. i 2016., kad je kroz Hrvatsku prošlo 658.068 migranata, povećao se broj tražitelja međunarodne zaštite. Tijekom 2017. podneseno je 1.887 zahtjeva za međunarodnom zaštitom, dok su u 2018., do 16. kolovoza, registrirana 742 tražitelja međunarodne zaštite. U 2017. odobrena je međunarodna zaštita za 211 osoba. 183 azila i 28 supsidijarne zaštite, a u 2018. godini odobrena je zaštita za 142 osobe: 126 azila i 16 supsidijarnih zaštita. Na dan 21. kolovoza 2018. u Prihvatilištu za tražitelje azila u Zagrebu na smještaju se nalazi 329 osoba, od čega je 38 osoba sa statusom međunarodne ili supsidijarne zaštite. U Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini nalazi se 49 osoba. U Prihvatnom centru za strance u Ježevu nalaze se dva tražitelja međunarodne zaštite. 10 ih se nalazi u zatvorima, a 20 tražitelja međunarodne zaštite nalazi se u privatnom smještaju.

To su sve brojke koje možete tumačiti na različite načine, a stvarnost je takva da najveći broj migranata Hrvatsku i dalje percipira primarno kao zemlju tranzita, tako da kontinuirano bilježimo velik broj slučajeva, i do 80 posto, u kojima tražitelji međunarodne zaštite napuštaju Hrvatsku prije okončanja postupka. Kad podnesu zahtjev, oni uživaju pravo slobode kretanja, i tada opet stupaju u kontakt s „prijevoznicima“ koji od njih traže veliki novac kako bi ih prebacili dalje u Europu. One koji prođu iz Europe, prije ili kasnije, kad utvrde da su bili ovdje, vraćaju u Hrvatsku. I tako dolazimo u situaciju da se angažiraju institucije u cijelom nizu država, a da nitko s time nije sretan, ni policija, ni državna tijela, ni migranti. Nitko, osim, naravno, raznih „pomagača“ koji svoje usluge debelo naplaćuju.

Je li Hrvatska spremna za Schengen i što se još mora uraditi?

Članstvo u Schengenskom prostoru strateški je cilj Vlade Republike Hrvatske. Europska komisija konstantno prati naš napredak. Svaka tri mjeseca ažuriramo i Komisiji dostavljamo akcijske planove o ispunjavanju preporuka utvrđenih evaluacijom u pojedinim područjima schengenske pravne stečevine. Tehničku spremnost za članstvo Hrvatske u Schengenskom prostoru namjeravamo ostvariti do kraja 2018., što je preduvjet za donošenje relevantne političke odluke kojoj se nadamo još prije kraja mandata aktualne Europske komisije i Europskog parlamenta.

No važno je naglasiti da Hrvatska danas, i prije formalnog članstva u Schengenu, na granici ima sposobnu, dobru obučenu i opremljenu te fleksibilnu policiju koja može odgovoriti na svaku promjenu situacije na terenu. I prije ulaska u Schengen pouzdani smo schengenski partner. Iz tih je razloga opremanje hrvatske policije, kako bi uspješno obavljala svoje zadaće, naš prioritet. Iz sredstava Schengenskog instrumenta nabavljen je prvi dio tehničke opreme za nadzor naše istočne državne granice s Republikom Srbijom, i to vozila, stacionarni i mobilni sustavi te radari i helikopteri. Ove je godine za potrebe granične policije nabavljeno 65 ručnih termovizijskih uređaja i 100 dnevno-noćnih kamera malog dometa. Sredstvima koja su nam raspolaganju, prije svega u Instrumentu za unutarnju sigurnost, tijekom ove godine Ministarstvo unutarnjih poslova nabavit će dodatnih 80 ručnih termovizijskih uređaja, 240 ručnih svjetiljki i 240 čeonih lampi, 60 prijenosnih računala, 60 terenskih vozila i sedam stacionarnih sustava za učinkovitiji nadzor naše vanjske granice s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.

Predsjednik sindikata policije traži da osnovna plaća policajca bude oko tisuću eura. Koliko je to realno?

U intenzivnim smo razgovorima o poboljšanju statusa hrvatske policije i ti razgovori idu u dobrom smjeru. Daljnje reforme koje ćemo provesti pridonijet će sustavnijem rješavanju tog pitanja. Uz čvrstu podršku predsjednika Vlade, do sada smo opremili cijelu policiju osnovnom opremom, ove godine ćemo potpuno opremiti interventnu policiju, uložili smo u opremu specijalne, podigli smo plaće policajaca sa srednjom spremom, vratili nepravedno umanjene plaće za službenike s višom i visokom spremom. Dakle, određenim prilagodbama te pojačanim povlačenjem sredstava iz europskih fondova, prvo smo na početku godine povećali plaću za 7600 policijskih službenika srednje spreme, a sada i za 6300 s višom i visokom stručnom spremom.

Jeste li zadovoljni do sada učinjenim u MUP-u?

Ministarstvo unutarnjih poslova velik je i složen sustav koji prvenstveno čine ljudi. Moj je zadatak i ambicija da učinim sve kako bi ti ljudi radili stručno, profesionalno i sigurno te imali svu opremu i tehničke preduvjete za kvalitetan rad. Osim toga, moja je zadaća da učinim sve kako bi policija bila stup sigurnosti građana, sustav u koji građani imaju povjerenje. Svakodnevno nastojimo unaprijediti naš rad, od ulica i škola do prometnica i granica. U javnosti je prepoznato da su ostvareni značajni pomaci u opremanju policije, da smo u mnogim projektima uspješno iskoristili europske fondove, da smo respektabilan partner mnogim međunarodnim organizacijama koje su zadužene za suzbijanje različitih oblika kriminaliteta.

Javnost i sama vidi da je Hrvatska sigurna zemlja, i to u usporedbi s mnogim zemljama Europe, pa i svijeta. Stoga mogu reći da sam zadovoljan dosad učinjenim. Uveli smo reda u javnu nabavu i uopće uveli termin sustavnog planiranja i rada, osigurali kvalitetnu odjeću i obuću te dodatnu opremu za policajce, obnavljamo objekte koje koristi policija, povećali smo plaće policijskim službenicima. Za razliku od ranijih godina, od početka 2018. provodimo promidžbu policijskog zanimanja s ciljem poticanja što većeg broja mladih ljudi za to važno, odgovorno i časno zanimanje. Razriješili smo i problem nabave osobnih automobila za policijske ophodnje, koji smo zatekli neriješen na početku mog mandata, pojačali graničnu i interventnu policiju, proveli smo funkcionalni preustroj kriminalističke policije i u tom smislu omogućili dizanje kvalitete rada MUP-a kada je riječ o odgovoru na izazove visokotehnološkog kriminaliteta.

Iznimno mi je važno da smo uspjeli senzibilizirati lokalne zajednice i njihove predstavnike da je sigurnost naš zajednički interes i da se trebaju uključiti u osiguranje boljih uvjeta smještaja policijskih službenika koji rade u tim zajednicama. Zahvaljujem se svim gradonačelnicima koji su prepoznali naše napore.

Niste li pogriješili kad ste prihvatili nominaciju za ministra unutarnjih poslova? Naime, mnogi misle da je Plenković okružen premladim ljudima i da mu nedostaje vaše iskustvo?

Sigurno da nisam pogriješio. Pristupio sam vođenju ovog najvećeg Vladina resora s velikom voljom. Zahvalan sam na prilici da pomognem razvoju prevažnog sustava na kojem ponajviše počiva svakodnevna sigurnost građana u svakom kutku naše domovine. Što se drugog dijela pitanja tiče, premijer Plenković iskusan je političar i diplomat, čovjek posvećen poslu za koji je dobio mandat, a novi predstojnik Ureda također je iskusan diplomat, veleposlanik Zvonko Frka Petešić, kojeg također znam godinama. Mislim da smo dobro raspoređeni, a što se tiče premijerovih mlađih suradnika, sve ih dobro poznajem i držim da su to odreda sjajni i obrazovani individualci koji svojom energijom i ambicijom itekako daju vjetar u leđa radu Kabineta. Zadnje imenovanje Marka Milića glasnogovornikom Vlade upravo je na tom tragu.

Vi ste jedan od najbližih suradnika premijera Andreja Plenkovića pa vjerojatno znate hoće li biti prijevremeni izbori?

Kad biste pitali političke analitičare, ovo bi bio idealan trenutak za izbore jer zadnja istraživanja pokazuju da je HDZ jedina stranka kojoj podrška javnosti već nekoliko mjeseci raste i drži uvjerljivu prednost ispred drugih stranaka, koje stagniraju ili padaju. Iako bi to za stranku možda bilo dobro, mi o tome još nismo razgovarali, jer smo svoj mandat posvetili rješavanju nagomilanih problema koji Hrvatsku opterećuju godinama. Uostalom, kad god bili izbori, HDZ će na njima pobijediti.

Može li tanka većina u Saboru ugroziti stabilnost Vlade?

Niti je saborska većina baš tako tanka, niti ona ugrožava stabilnost Vlade.

Nisu li pritisci na Milorada Pupovca potencijalna opasnost za Vladu? Može li se dogoditi da on i neki drugi manjinski zastupnici napuste vladajuću većinu i tako sruše Vladu?

Pa ovu Vladu se ruši od samog starta, jer ne želi služiti nikakvim interesnim skupinama koje bi, da su je mogle srušiti, to već i učinile. To ne znači da će se protivnici rješavanja niza otvorenih i naslijeđenih pitanja iz doba hrvatske tranzicije i nastojanja da se mijenjamo na bolje zaustaviti u svojim namjerama. Takvi ne žele stabilnu državu vladavine prava, a naši koalicijski partneri toga su svjesni i znaju da bi takvi scenariji ponajmanje koristili našim građanima.

Kako komentirate stanje u oporbi? SDP, Živi zid, Most?

Ne bih previše komentirao i ulazio u ocjenjivanje stanja u pojedinim strankama. Uostalom, najviše negativnih komentara o politikama i vodstvima dolazi iz njihovih redova. Dokle god je tako, HDZ nema potrebe javno kritizirati nesposobnost opozicije. Kad o tome govore sami, javno prepoznata ocjena da ne predstavljaju nikakvu alternativu aktualnoj Vladi postaje dodatno kredibilna i potpuno autentična. S druge strane, postoji antisistemska oporba koja promocijom anarhističkih ideja zapravo nudi institucionalno urušavanje Hrvatske, umjesto nadogradnje i poboljšanja poslovnih praksi. Svakom, pa i površnom, promatraču jasno je da oni ne mogu voditi državu.

Kad će biti unutarstranački izbori u HDZ-u?

Kad ih raspišu stranačka tijela.

Mislite li da je Plenković napokon ovladao strankom?

Plenković nije tip vlastodršca u politici, nego moderan političar koji staloženo upravlja i strankom i državom. On ide težim, ali i ispravnim putem, nekorumpiran je i održava onoliko konzultacija koliko je potrebno da bi stvorio realnu sliku problema i mogućih rješenja. Uživa apsolutnu podršku stranke, što je došlo do izražaja kod svih važnijih odluka koje smo donosili. Mogu se složiti da nije po volji onima koji su navikli iz pozadine usmjeravati rad stranke ili Vlade, međutim, kako im je postajalo jasno da ga ne mogu oblikovati po svom modelu političkog djelovanja, počeli su se miriti s činjenicama. Plenković je, uostalom, pobijedio na svim dosadašnjim izborima.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović još uvijek nije jasno rekla hoće li se kandidirati za drugi mandat? Zašto ona čeka i hoće li je HDZ podržati?

A zašto bi aktualna predsjednica bila prva koja bi to objavila? Dajte da prvo vidimo tko su joj izazivači. Ne primjećujem gužvu u političkom prostoru oko iskazivanja tih ambicija.

Jesu li sukobi između dva brda prestali ili je to samo zatišje?

Ne bih rekao da je bilo stvarnih sukoba, ali da su svaka neusklađena riječ ili mišljenje bili plodno tlo za različite spekulacije, s time bih se složio. To je sastavni dio političkog folklora koji na dnevnoj bazi može privući određenu pozornost, dok se tek u dužem vremenskom kontinuitetu može procijeniti koliko su ti tzv. sukobi realni. Jasno su Ustavom definirane ovlasti Vlade, kao što su definirane i predsjedničke, te svatko u svome segmentu obavlja povjerene mu zadaće i daje svoj doprinos.