Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković sudjelovao je danas na sastanku na visokoj razini zemalja „Prijatelja kohezije“ u Bratislavi. Cilj sastanka bio je poslati jasnu političku poruku protivljenja rezanju kohezijskih sredstava, inače namijenjenih smanjivanju razlika između bogatijih i siromašnijih zemalja članica, u novome višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027.
Nakon sastanka Plenković je, odgovarajući na pitanja novinara, istaknuo da je Hrvatskoj, kao i ostalim zemljama skupine „Prijatelja kohezije“, važno da u novom EU proračunu bude dovoljno sredstava kako bi se nastavile razvijati zahvaljujući članstvu u Uniji. U višegodišnjem proračunu za novo sedmogodišnje razdoblje, naime, previđeno je smanjivanje kohezijskih sredstava za oko šest posto.
Zajednička deklaracija
- Sastanak „Prijatelja kohezije“ važna je poruka prije Europskog vijeća 13. i 14. prosinca. Našim zemljama kohezijska i poljoprivredna politika puno znače za smanjivanje nejednakosti u društvu, bolji i ravnomjerniji regionalni razvoj te za brže lovljenje koraka sa starim članicama EU-a. Poruke u deklaraciji koju smo danas svi potpisali dobre su za Hrvatsku. U njoj se ističe da kohezijska politika i zajednička poljoprivredna politika moraju biti financirane na razini višegodišnjeg proračuna 2014-2020 - istaknuo je Plenković.
Potrebna dva financijska ciklusa
Predsjednik Plenković izdvojio je činjenicu da je Hrvatska, sa samo pet godina članstva, najmlađa članica EU-a.
- Nama su nužna najmanje dva ciklusa financijskih perspektiva kako bismo ulovili korak i s ostalim članicama iz srednje i istočne Europe.
Što se tiče kalendara pregovora o novoj financijskoj perspektivi, skeptičan je da bi oni mogli završiti do europskih izbora sljedeće godine.
- Postoji inicijalna ideja Europske komisije da se to napravi do euroizbora. Osobno nisam siguran da je to realno. To bi značilo da sve treba dogovoriti do prvog tjedna travnja, što mi se čini vrlo zahtjevnim.
Povećanje nacionalnog udjela?
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a (i članica Predsjedništva HDZ-a) Gabrijela Žalac, koja je također bila u Bratislavi, istaknula je - osim smanjivanja sredstava za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku - i problem povećanja sufinanciranja europskih projekata s 15 na 30 posto.
Po novom prijedlogu Europske komisije, naime, zemlje članice bi sufinancirale projekte s 30 posto, a EU sa 70. U sadašnjem višegodišnjem proračunu nacionalni udio iznosi 15 posto, s koliko će primjerice Hrvatska sufinancirati izgradnju Pelješkog mosta, dok će preostalih 85 posto doći iz europskog proračuna.
