Dovršavamo novi zakon koji će osigurati bolji učinak i objektivnije napredovanje u službi te uskladiti plaće s rezultatima rada! * Sve Vlade dosad govorile su o racionalizaciji agencija, a njihov je broj rastao. Mi prvi to i provodimo! * Poslove Ureda državne uprave povjeravamo županijama! *  Vatrogastvo smo podigli na razinu središnjega državnog ureda! * Ministarstvo me dočekalo u neredu & neradu. Siguran sam da će Europska komisija u izvješću za 2018. prepoznati naša postignuća! * Stanje oporbe je zaista tragikomično - Nimalo me ne raduje njihova bezidejnost i izostanak kvalitetnih prijedloga! - istaknuo je ministar uprave & politički tajnik HDZ-a Lovro Kuščević u velikom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju (tjedni prilog Spektar).

Intervju prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom urednika Hrvoja Prnjaka:

Ministar uprave Lovro Kuščević jedan je od medijski najtraženijih članova Vlade u zadnje vrijeme. Na temu provjere autentičnosti potpisa građanskih referendumskih inicijativa nadovezala se tema sudbine Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa dužnosnika, no ministar je u začetku odbacio spekulacije o eventualnoj smjeni Povjerenstva, praktično na početku mandata, pa je interes za tu temu nekako utihnuo. Potom je uslijedila i najava decentralizacije, odnosno, aktualiziranja najava o prebacivanju dijela poslova državne uprave na županije... Uz rekapituliranje 2018. i najavu reformi u 2019. godini, sve su to bili povodi za intervju u Spektru...

Kraj godine je vrijeme rekapitulacije postignutog, pa za početak pitanje, a Vi odgovorite u jednoj ili dvije rečenice - jeste li odradili sve što ste planirali u 2018. godini, jeste li generalno zadovoljni učinjenim?

U godini iza nas proveli smo puno aktivnosti na području zakonodavnih rješenja, ali i u realizaciji projekata za poboljšanje javne uprave. Potpisali smo šest ugovora temeljem kojih smo pokrenuli projekte koji će u bitnom popraviti rad javne uprave te lokalne i regionalne samouprave. Vrijednost tih projekta koji su 85 posto sufinancirani iz EU fondova gotovo je 200 milijuna kuna. Vlada RH je usvojila nekoliko zakonskih rješenja i uredbi, u proceduru idu još tri zakona, a osobito sam ponosan na Zakon o sustavu državne uprave koji predviđa ustrojavanje Državnog inspektorata.

Osim toga, vatrogastvo smo podigli na razinu središnjeg državnog ureda, a ovaj zakon omogućava i realizaciju Vladina zaključka o smanjenju broja agencija. Ostvarili smo izvrsnu suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave i unaprijedili rad Ministarstva. Pripremili smo i reformsku mjeru povjeravanje poslova Ureda državne uprave županijama, koja će rezultirati jačanjem decentralizacije, uz primjenu načela supsidijarnosti.

Izvješće Europske komisije o Hrvatskoj za 2017. sadržavalo je ocjenu “no progress” u kategoriji reforme javne uprave. Što ste sve učinili u ovoj godini koja polako istječe kako bi se to promijenilo, odnosno kako bi to i građani naposljetku konkretno osjetili?

“No progress” je ocjena Europske komisije za 2017. i ispravno je ocijenila rad Ministarstva u tom razdoblju. Za ministra uprave sam imenovan krajem lipnja 2017. - i bio sam neugodno iznenađen zatečenim stanjem: bez ugovorenih projekta, konkretnih rješenja i dugoročne vizije. Imenovali smo državne tajnike i pomoćnike, osmislili projekte, zadužili ljude za njihovu provedbu te krenuli u realizaciju. Već u kolovozu smo izradili Strateški plan Ministarstva za 2018. - 2020. i zadali smo tri cilja u ovom mandatu: kvalitetnija i učinkovitija javna uprava, decentralizacija i digitalizacija. Pričekajmo izvješće Europske komisije za 2018. i tada ćemo govoriti o radu Ministarstva uprave za vrijeme mog mandata, a siguran sam kako će i Europska komisija prepoznati naš kvalitetan rad.

Gostujući na okruglom stolu “Slobodne” o budućnosti i ulozi županija u rujnu ove godine, najavili ste “početak projekta kojem je cilj stvaranje cjelovite baze za sve jedinice regionalne i lokalne samouprave do kraja godine, gdje će se točno znati koje poslove obavljaju, s kojim stručnim kadrom raspolažu, s koliko kvadrata, kako bi se zaključilo koji dio poslova neke županije i općine bolje ili lošije obavljaju, te kako im se može pomoći”. Je li ta baza podataka dovršena i za što će vam točno poslužiti kada utvrdite da je netko lošiji ili bolji u nečemu?

Na inicijativu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, redovito održavamo sastanke sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina... Na 5. sastanku održanom u Rijeci s ministrom rada i mirovinskoga sustava kolegom Markom Pavićem i ravnateljem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje g. Antom Lončarom, potpisali smo Ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava Ministarstvu uprave za provedbu projekta Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave - vrijednog 20 milijuna kuna, od čega se 85 posto sufinancira EU sredstvima. Cilj projekta je da usluge općina i gradova budu kvalitetnije, jednostavnije i dostupnije našim sugrađanima.

Ovo pitanje se često reaktualizira u javnosti: dolazi li u obzir ukidanje ili spajanje nekih općina, u svjetlu spomenutih podataka? Je li za vas teritorijalni preustroj uopće tema koju namjeravate razmatrati do kraja mandata?

Želimo osigurati ravnomjernu kvalitetu usluga koje jedinice lokalne i regionalne samouprave obavljaju na teritoriju cijele Hrvatske te povećati “protočnost” sustava, kako bi svi naši sugrađani, poduzetnici i obrtnici u svim dijelovima Lijepe naše imali jednostavnije i dostupnije usluge. Kategorizacijom općina i gradova po objektivnim parametrima propisat ćemo usluge koje moraju pružati svojim građanima.

Nakon monitoringa utvrdit ćemo koje jedinice nisu u stanju kvalitetno pružati usluge te predvidjeti međusobno povezivanje u obavljanju poslova, odnosno preuzimanje tih poslova od većega grada ili županija. Ako se to ne dogodi, spajanje onih koji ne ispunjavaju svoje obveze bit će nužno.

Profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu vas je kritizirao da ste prekinuli odnose sa strukom...

Politički savjetnik SDP-a prof. Koprić nastupa na način struka - to sam ja! i čini mi se da nedovoljno uvažava znanje kolega u Ministarstvu, ali i ostalih kolega u Hrvatskoj. Upravo suprotno od onog što kaže prof. Koprić, u većini radnih skupina za izradu zakona u Ministarstvu uprave sudjeluju predstavnici akademske zajednice i redovito se konzultiramo s njima. Izuzetno cijenim struku i upravo zato sam imenovao poseban Savjet, u koji su imenovani svi predstojnici katedra za upravno pravo fakulteta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i sa Veleučilišta u Šibeniku, koji konstruktivno sudjeluju u izradi zakonskih rješenja. Dakle, prof. Koprić, bez obzira na to što kritizira, nije jedini stručnjak za javnu upravu u Hrvatskoj.

Zašto još nisu ukinute agencije čije je racionaliziranje moguće, odnosno zašto se prekoračio rok od svibnja 2017. godine, do kada je trebalo ukinuti 20 posto njih?

Upravo suprotno, sve vlade su govorile o racionalizaciji broja agencija, a njihov broj je rastao. Mi smo jedina Vlada koja je pokrenula racionalizaciju i polučila dobre rezultate. Na sjednici Vlade od 2. kolovoza 2018. usvojen je Zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, riječ je o 54 tijela i taj zaključak se provodi.

Možemo li onda u 2019. očekivati daljnje ukidanje i spajanje agencija, zavoda..., čija racionalizacija, iz perspektive prosječnog građanina, traje predugo. O tome je, kao o svom velikom zahvatu, govorila još i zadnja SDP-ova Vlada?

O zahvatima SDP-ove Vlade najbolje govore izborni rezultati i njihov trenutni rejting. Na prijedlog Ministarstva uprave, na sjednici Vlade održanoj prošlog tjedna u Karlovcu usvojen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave koji omogućava dovršenje procesa, točnije regulirali smo koja tijela i u kojem obimu preuzimaju poslove agencija i zavoda koji prestaju postojati.

Što još možete najaviti za 2019. godinu, a da bi opravdalo karakter još jedne reformske godine?

Reforma nije nešto što se može postići preko noći. Porezna reforma daje rezultate, vidite najavu snižavanja cijena određenih proizvoda, počinjemo i s mirovinskom reformom koja će omogućiti održiviji i pravedniji mirovinski sustav, što znači i više mirovine. Iduće godine radimo zakonske odredbe kojima ćemo poslove ureda državne uprave prepustiti županijama, što predstavlja pravu decentralizaciju i jačanje uloge građana, uvodimo pravedniji sustav plaća u državnoj službi...

Kako državne službenike motivirati da bolje obavljaju svoj posao, jeste li zadovoljni pravnim alatima koje imate na raspolaganju u smislu nagrađivanja i kažnjavanja? 

Prvo poruka svim službenicima da su oni tu, isto kao i mi dužnosnici, kako bi bili na raspolaganju našim sugrađanima, obrtnicima i poduzetnicima. Svjesni smo problema u sustavu, i upravo zbog toga smo pokrenuli projekte kojima namjeravamo popraviti sustav.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je pri kraju s izradom novog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika, Ministarstvo uprave je pripremilo dvije uredbe - Uredbu o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi i Uredbu o ocjenjivanju i nagrađivanju državnih službenika i namještenika - koje bi trebale rezultirati postizanjem boljeg radnog učinka, omogućiti objektivnije napredovanje u službi i plaću uskladiti s rezultatima rada. Osigurali smo veće plaće iz EU fondova bez opterećenja hrvatskog proračuna za one koji rade na tim projektima, u nekoliko navrata podizali smo osnovicu za plaću državnih i javnih službenika, no ne mogu opravdati nerad. Želja nam je u suradnji sa sindikatima i u okviru proračunskih mogućnosti stimulirati rad, a sankcionirati nerad.

Jeste li zadovoljni u kojoj su mjeri zaživjele e-usluge u Hrvatskoj? Što se tu može i treba učiniti? Digitalizacija je jedan od projekata HDZ-ove vlasti, što još možemo očekivati? Ono što ljude najviše zanima je kako do bolje i brže usluge u što manje vremena i sa što manje obilaženja šaltera?

Kao što sam rekao, preuzevši Ministarstvo nijedan projekt nije bio ugovoren, a danas smo ugovorili i radimo na šest projekata. Digitalizacija će ubrzati i pojednostaviti procese, smanjiti troškove i povećati razinu transparentnosti. Nadograđujemo sustav e-Građani u kojem imamo više od 60 usluga, uveli smo jednu od najzahtjevnijih usluga e-Novorođenče, započeli smo nove projekte: Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu RH, Razvoj kompetencijskog okvira za zaposlene u javnoj upravi, e-Pristojbe čija je ukupna vrijednost više od 50 milijuna kuna, e-Poslovanje u vrijednosti 51 milijun kuna, e/m-Potpis i e/m-Pečat u vrijednosti 22 milijuna kuna, koji se 85 posto sufinanciraju europskim sredstvima. U siječnju 2019. pokrećemo projekt Centar dijeljenih usluga (CDU), koji je pretpostavka za objedinjavanje usluga na jednome mjestu...

Najavljene su i promjene izbornog zakonodavstva za 2019. godinu. Je li to odgovor na referendumske inicijative o kojima se govorilo dobar dio ove godine, ili ste to planirali neovisno o njima jer, pogotovo kad se radi o pitanju referenduma, kao inače popularnom alatu izravne demokracije, tu još ima posla oko uređenja nekih praktičnih pitanja, što su pokazali i “repovi” propalih inicijativa?

Referendum kao ustavna kategorija je dobar institut za izražavanje volje građana i može biti izvrstan korektiv u procesu donošenja političkih odluka. Istina, u postojećem pravnom okviru potrebno je popuniti praznine koje se u prvom redu tiču rokova, koji obavezuju obje strane, te i inicijative i institucije koje sudjeluju u nastavku aktivnosti.

Isto tako potrebno je regulirati način prikupljanja potpisa, mjesta za prikupljanje, te redefinirati vrijeme uključivanja Ustavnog suda u predreferendumskom procesu. U svim izbornim procesima potrebno je osigurati da svaki glas jednako vrijedi jer danas imamo nejednaki broj birača u izbornim jedinicama. Preferencijalno glasovanje je dobar institut, vjerujem da ćemo ga do kraja mandata uvesti i u lokalne izbore.

Puno se bure podiglo i o pitanju provjere autentičnosti potpisa na zahtjevima za referendume spomenutih građanskih inicijativa. Meni je upala u oči vaša konstatacija da provjera više od milijun potpisa zahtijeva računalnu aplikaciju koju Ministarstvo - nema. Hoćete li mijenjati regulativu u tom smislu, ili nabaviti aplikaciju?

Nijedna provjera valjanosti potpisa referendumskih inicijativa nije bila ovako transparentna i zakonita kao ovaj postupak - koji može poslužiti kao predložak za buduće provjere potpisa referendumskih inicijativa. Usprkos desecima tisuća manipulacija, zloupotreba i golemog pritiska inicijativa, povjerenstva su odradila detaljan posao, objektivno utvrdila stvarno stanje, a sve uz zaštitu osobnih podataka i prisustvo nezavisnih tijela Agencije za zaštitu osobnih podataka i DIP-a.

Osim inicijativa koje su tražile referendum, na Vas se obrušio i GONG, nezadovoljan načinom na koji ste im omogućili djelomičan uvid u sporne potpise. Na kraju su poručili da ne žele sudjelovati u Vašem igrokazu. Kako izbjeći slične situacije ubuduće, očito puno toga nije normirano, a neke situacije nismo ni susretali do sada?

Cjelokupna javnost je imala priliku uvjeriti se u transparentnost postupanja, što su potvrdili svi sudionici. Mi smo provodili zakon, što je i temelj pravne države, a inicijative i GONG su se mogli uvjeriti u naš zakonit rad, no samovoljno su odbili uvid u nevažeće potpise, izvodeći pri tome vlastiti igrokaz.

Politički analitičari znaju istaknuti da aktualna vlast zapravo i nema oporbu, ciljajući prije svega na kaotično stanje u SDP-u kao najvećoj oporbenoj stranci. Je li to svojevrsna zamka za učinkovitost HDZ-ove vlasti, hoćete li se bez agilne i konstruktivne oporbene korekcije uljuljkati, a onda možda i početi kalkulirati s provođenjem reformi? Treba li se ova vlast bojati rastućeg populizma ili bilo koje vrste političkog ekstremizma? Ima li ova Vlada “protulijek” za takve, pokazalo se, destabilizirajuće i za demokraciju prilično opasne pojave?

Stanje oporbe je zaista tragikomično i ne raduje me njihova bezidejnost, nedostatak konstruktivne kritike i kvalitetnih prijedloga te slika koju šalju iz Hrvatskog sabora. Politički populizam i ekstremizam bez konkretnih rješenja je opasnost za društvo i institucije, i samo ozbiljne stranke - što HDZ jest - mogu se tome oduprijeti. Reforme i projekte koje provodimo ne radimo radi oporbe, već naših građana te ćemo tako i nastaviti.