U Slobodnoj Dalmaciji (tjedni prilog Spektar) voditeljica delegacije HDZ-a u Europskom parlamentu Dubravka Šuica objavila je kolumnu u kojoj se, među ostalim, osvrnula se na svoje mnoge aktivnosti, važnost proširenja EU-a i inzistiranje na jednakosti svih članica, diskriminaciju Hrvata u BiH i svoje brojne konferencije „Fight&Win - Kako se oduprijeti raku?“.
Kolumnu prenosimo u cijelosti:
Prošla godina bila je jedna od najaktivnijih za nas zastupnike u Europskom parlamentu nakon hrvatskog pristupanja Europskoj uniji. U njoj smo obilježili petu obljetnicu tog važnog događaja koji je za Hrvatsku označio prekretnicu u njenoj povijesti i snažan zalog za budućnost.
Građanima približiti prednosti članstva
Svojim angažmanom u protekloj godini nastojala sam potaknuti hrvatske građane na aktivno sudjelovanje u nastavku izgradnje Europske unije, ali i približiti im sve izravne prednosti koje ostvaruju članstvom kao europski građani.
EU bez roaminga već je stara vijest, a od početka prosinca, zahvaljujući uredbi koja zabranjuje geoblokiranje, odnosno preusmjeravanje na internetske stranice na temelju države iz koje korisnik dolazi, hrvatskim građanima su osigurana jednaka prava i jednaki uvjeti kao i drugim građanima EU prilikom kupovine preko interneta, što je izuzetno bitno ako uzmemo u obzir da je u 2017. godini čak 57% hrvatskih građana kupilo nešto preko interneta, a očekuje se da će taj trend strelovito rasti.
Ukidanje razlika u kvaliteti proizvoda
Za budućnost i razvoj Europske unije važna je jednakost na svim razinama. Moj, sad već dugogodišnji, rad za ukidanje razlika u kvaliteti istih proizvoda na istočnom i zapadnom tržištu Europske unije doživio je stanoviti pomak naprijed i u 2019. možemo očekivati dodatne aktivnosti kojima ćemo hrvatskim građanima osigurati ravnopravan položaj s drugim Europljanima na jedinstvenom tržištu.
http://www.hdz.hr/vijest/eu/eu-dokida-praksu-dvostruke-kvalitete-hrane
Schengen - strateški cilj
No, hrvatski građani će postati u potpunosti ravnopravni građani Europske unije, a Republika Hrvatska država članica koja ubire sve plodove članstva u EU, tek onda kada pristupimo Schengenskom sporazumu i ispunimo svoj najvažniji vanjskopolitički cilj.
U proteklih godinu dana aktivno sam sudjelovala u brojnim raspravama sa svojim kolegama u Europskom parlamentu i povjerenikom Avramopoulosom o završetku pregovora za ulazak u schengensku zonu. Drago mi je što ćemo odluku Europskog vijeća o našem pristupanju dočekati u pozitivnom ozračju, a tim činom Hrvatska će znatno pridonijeti sveukupnoj sigurnosti Europske unije i očuvanju njene najduže vanjske granice.
http://www.hdz.hr/vijest/eu/suica-hrvatska-je-spremna-za-schengen-konacno-europom-bez-putovnice
Do potpune liberalizacije i ukidanja viznog režima između Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske još ćemo malo pričekati. Jedan od uvjeta je jačanje suradnje u području policijskih i sigurnosnih snaga dviju država, gdje smo već sklopili nove ugovore suradnje, a postoje još i određeni uvjeti tehničke prirode koje ćemo zadovoljiti u što skorijem roku.
Jednakost država, građana & prilika
Također, naši građani trebaju bolje razumjeti smisao našeg djelovanja, kao i način i svrhu tog djelovanja na europskoj razini te trebamo pokazati konkretnim djelima da europske institucije djeluju za sve naše sugrađane. U izgradnji naše europske budućnosti važna je jednakost - jednakost država, jednakost građana, jednakost prilika, a države članice koje imaju različita otvorena bilateralna pitanja njihovom rješavanju trebaju konstruktivno pristupiti.
Temeljni cilj nam je Unija koja osigurava gospodarski rast i razvoj svojih članica, koja je globalno konkurentna, u kojoj raste zaposlenost, posebno mladih, Unija koja potiče uravnotežen razvoj članica i regija, koja izgrađuje ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i koja pruža sigurnost svojima građanima, štiti svoje vanjske granice, i sposobna je odgovoriti na sva sigurnosna pitanja.
Hrvatsko pozicioniranje u Uniji
Republika Hrvatska kontinuirano radi na ispunjavanju svog punog potencijala po pitanju pozicioniranja u Europskoj uniji. Trenutačno smo unutar Europske unije najviše prepoznati kao turističko odredište, što je izvrsno jer Europa bilježi gotovo 50% međunarodnih dolazaka u svjetskom turizmu i radi se o velikoj prilici za našu malu zemlju. Kako bi zadržali takvu poziciju moramo ostati inovativni i prilagodljivi na brzo mijenjajućem turističkom tržištu.
Dodatno, Hrvatska jako pridonosi već poprilično velikom tradicijskom i kulturološkom bogatstvu Europe. No, više od toga, za Hrvatsku je nužno da se politički pozicionira u Europskoj uniji.
Važnost proširenja Unije
Trenutno raspoloženje u Europskoj uniji favorizira politiku proširenja i kontinuirano se šalju ohrabrujuće poruke o jačanju suradnje EU-a sa zemljama zapadnog Balkana. Od iznimne je važnosti da se Republika Hrvatska što ranije prilagodi trenutačnoj političkoj situaciji u EU i pozicionira se kao pregovarač i najvažniji partner zemljama kandidatkinjama za proširenje. Prije svega zato što Hrvatska ima direktnog interesa od proširenja Europske unije na zapadni Balkan. Koracima koji vode do potpunog usvajanja europske pravne stečevine u zemljama kandidatkinjama na najbolji način mogu se zaštiti Hrvati izvan domovine i to je nešto na čemu nećemo prestati inzistirati.
Ovdje posebno mislim na trenutna previranja unutar Bosne i Hercegovine oko izbora hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo BiH i usvajanja Izbornog zakona. Također, uspješnim pozicioniranjem stvorila bi se platforma i za rješavanje drugih otvorenih pitanja koje imamo s našim susjedima poput prava manjina, sudbina nestalih osoba za vrijeme Domovinskog rata, suradnja u kulturi, kao i još uvijek zanemarena otvorena granična pitanja.
Najvažniji partner zemljama kandidatkinjama
Svojim znanjem i iskustvom stečenim tijekom pregovora o pristupanju, Hrvatska zemljama kandidatkinjama treba biti najvažniji partner u njihovom procesu. Tko bolje može razumjeti probleme u našem susjedstvu i poraditi na kvalitetnom rješenju od nas samih? Uključenjem našeg istočnog susjedstva u Europsku uniju osigurali bismo dugotrajni mir, sigurnost i napredak u jugoistočnoj Europi. Uz hrvatsko posredovanje može se osigurati stabilna regija koja se temelji na poštivanju europskih vrijednosti i iskorjenjivanju korupcije.
Stvaranje dobrosusjedskih odnosa i jačanje regionalne suradnje ključni su uvjeti za veću samoodrživost i učvršćivanje europske perspektive u zemljama zapadnog Balkana. Politikom proširenja EU-a želi se ujediniti europske zemlje u okrilju zajedničkog političkog i gospodarskog projekta.
Ispuniti zadane uvjete i kriterije
Vođeno vrijednostima Unije i definirano strogim uvjetima, proširenje se pokazalo jednim od najuspješnijih instrumenata u promicanju političkih, ekonomskih i društvenih reformi te u konsolidaciji mira, stabilnosti i demokracije diljem kontinenta. Politika proširenja također doprinosi većoj prisutnosti EU-a na globalnoj sceni. Europska unija je i dalje zajednica kojoj se mnogi žele pridružiti te mirovni projekt koji snažno pridonosi pomirenju i izgradnji povjerenja.
Obećanja kandidatima i potencijalnim kandidatima trebamo ispuniti, jednako kao što te države trebaju ispuniti zadane uvjete i kriterije, te provesti potrebne reforme, uvijek uz vrednovanje individualnih postignuća. Europskom pričom svoje okruženje možemo učiniti boljim i otpornijim, a time i sebe jačim i sigurnijim. U konačnici, Europski parlament se mora suglasiti sa svakim novim pristupanjem Europskoj uniji.
Interesi Hrvata u BiH
Ustavna je obveza Hrvatske štititi interese Hrvata u BiH. Hrvati, za razliku od druga dva naroda u BiH. svoja prava sukladno Daytonu ne ostvaruju. Štiteći interese i prava Hrvata u BiH, Hrvatska kao potpisnica Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njezin ustavni i pravni poredak. Prava konstitutivnih naroda, čak dijelom i zbog odluka i politike nezamjeranja nekih visokih predstavnika, nisu jednaka, što je u suprotnosti s Daytonom koji bi trebao jamčiti stabilnu i funkcionalnu BiH.
Kao što sam već prethodno naglašavala, smatram da nije dobro što je hrvatski predstavnik u Predsjedništvo BiH izabran većinom glasovima Bošnjaka. Svi izbori trebaju se zasnivati na načelima demokratičnosti, legitimiteta i ravnopravnosti kandidata.
I EU za promjenu Izbornog zakona u BiH
Za nastavak europskog puta BiH, Europski parlament ističe potrebu za promjenom Izbornog zakona kako bi se omogućilo provođenje interesa svih triju konstitutivnih naroda, smanjila manipulacija izborima i zaštitilo ustavno načelo jednakopravnosti svih triju naroda. Naravno, ovo nije prvi put da pozivamo BiH na promjenu izbornog zakona i poštivanje principa jednakopravnosti. Od početka mandata u Europskom parlamentu, proteklih pet godina u izvješćima o napretku pozivamo BiH na institucionalne, gospodarske i društvene reforme.
U ulozi potpredsjednice Odbora za vanjske poslove i Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, u amandmanima sam izrazila žaljenje što kompromis u pogledu promjene izbornog zakonodavstva nije postignut prije izbora, kao i potrebne mjere za provedbu odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić o izboru članova Doma naroda Federacije kako bi se omogućila jednakopravna i legitimna zastupljenost triju konstitutivnih naroda.
Nećemo odustati!
Hrvatska neće odustati od zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH, a pitanje europskih integracija Bosne i Hercegovine puno je veće od Željka Komšića. Naravno da su njegove nedavne izjave i retorika nakon rezultata izbora kontraproduktivni, no Hrvatska će nastaviti pružati ključnu podršku BiH na njezinom putu za članstvo u Europskoj uniji te će nastaviti suradnju s bosansko-hercegovačkim institucijama.
No, ostaje činjenica da će bez poštivanja principa jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda, kao i poštivanja odredbi Daytonskog sporazuma, taj europski put biti znatno otežan.
Maligne bolesti u stalnom porastu
Rak je tema koja često nije dovoljno vidljiva, a zaista se radi o velikom društvenom fenomenu koji ugrožava hrvatske obitelji i mijenja im život iz temelja. Broj osoba s malignim bolestima u stalnom je porastu u Europi, ali i globalno.
Nema obitelji u kojoj se netko nije suočio ili se suočava s ovom bolešću pa su potrebni zajednički napori da se sustavno, stručno i temeljito posvetimo ovom pitanju kao što ova pošast to zahtijeva. Moramo podizati svijest o važnosti prevencije i odlazaka na preglede jer je to jedan od najboljih načina za liječenje ove bolesti.
„Fight&Win - Kako se oduprijeti raku?“
Nakon uspješno održanih konferencija „Fight&Win - Kako se oduprijeti raku?“ koje sam organizirala u Dubrovniku, Splitu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu i Zadru, na nedavnoj konferenciji u Zagrebu kao glavni govornik sudjelovao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković.
Cilj svih Fight&Win konferencija je podizanje svijesti o važnosti prevencije i borbe protiv raka, poticanje razmjene iskustava u svrhu informiranja i edukacije, utvrđivanje zajedničkih smjernica i osiguranje dostojanstvenog života svim pobjednicima nad rakom. Iskustva u liječenju onkoloških bolesti predstavili su sudionicima konferencije ministar zdravstva Republike Hrvatske prof. dr. se. Milan Kujundžić, gradonačelnik Grada Splita Andro Krstulović Opara, bivši slovenski premijer i zastupnik u Europskom parlamentu te-, predsjednik neformalne skupine MEPs against Cancer Alojz Peterle, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva prof. dr. se. Eduard Vrdoljak kao i ostali govornici te bivši pacijenti oboljeli od raka. Bez podrške svih razina političke vlasti, od lokalne do europske, nećemo se moći nositi s ovom strašnom bolešću.
Rak ne bira po spolnoj, stranačkoj ili vjerskoj pripadnosti
Niz mojih suradnika i prijatelja su oboljeli od ove bolesti. Neki su je pobijedili, no neki nisu i to predstavlja moj najveći motiv za uključenje u ovu borbu. Hrvatska vlada vodi borbu protiv raka kao dio svojih političkih prioriteta, ali statistike su loše, pogotovo po pitanju Europske unije i Hrvatske. Nadam se da će svi doprinijeti borbi protiv raka jer rak ne bira, ni po rodnoj, ni spolnoj, nacionalnoj, političkoj ili vjerskoj pripadnosti te zahtijeva od nas da se svi uključimo u tu borbu.
Današnji napredak medicine je takav da se s ovom bolešću živi i doveo je do toga da nije nužno smrtonosna i da može, postati kronična, odnosno da se može liječiti pomoću novih lijekova i novih oblika liječenja. Potrebno je kontinuirano promicati zdraviji način života i prevenciju štetnih životnih navika. Nakon konferencije, posjetila sam Zavod za onkologiju i hematologiju Dr. Mladen Ćepulić Klinike za dječje bolesti, gdje sam tradicionalno nakon Splita. Dubrovnika, Vukovara i Osijeka uručila donaciju bolničke posteljine i dječjih ogrtača koju su sašile članice Udruge Kamensko.
