Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru Godišnje izvješće o sastancima Europskoga vijeća u 2018. godini, naglasivši da se i u protekloj godini Vlada nastavila zalagati za jačanje međunarodnoga položaja Hrvatske kao članice Europske unije, na način koji odgovara njezinim nacionalnim interesima.

Govor predsjednika Plenkovića donosimo u cijelosti.

Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane zastupnice i zastupnici, drago mi je da vam danas mogu predstaviti Godišnje izvješće o sastancima Europskoga vijeća u 2018. godini.

Kao što znate i u prošloj godini nastavili smo s ovom praksom dijaloga o ključnim europskim temama jer sam osobno uvjeren da one trebaju biti predmetom rasprave ovoga visokoga doma i na taj način omogućiti i najširoj hrvatskoj javnosti da stekne uvid u rasprave koje se trenutno odvijaju u ključnoj političkoj organizaciji na našem kontinentu.

Mi smo i u 2018. godini, na svim razinama i svim formacijama Europskoga vijeća, bilo da je riječ o ministarskoj razini ili razinama odbora stalnih predstavnika, brojnih radnih skupina, nastavili zastupati i braniti hrvatska stajališta i prioritete.

O svim ključnim aspektima različitih politika bio je redovito izvješćivan i Hrvatski sabor, a osobito Odbor za europske poslove.

Prioritet o kojima smo posebno govorili ove godine i vodili računa bio je i status hrvatskih državljana u Ujedinjenoj Kraljevini nakon Brexita koji, kao što vidite evo i jučerašnjom raspravom i današnjim zbivanjima, dobiva jednu od najvećih političkih dimenzija i političkih zapleta vezanih za europski proces u bilo kojoj državi članici.

Također, u našem fokusu bili su izazov migracija, prioriteti budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, pripreme hrvatskoga predsjedanja Europskom unijom, imajući na umu da smo od 1. siječnja dio Trija, zajedno s Rumunjskom i Finskom, pitanje proširenja Europske unije, pripreme za raspravu koja će uslijediti u kampanji za europske izbore, aktivnosti koje provodimo u Hrvatskoj u okviru Konzultacija s građanima, a isto tako i situacija u susjednim zemljama s posebnim naglaskom na položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

Naša je zajednička odgovornost, poštovane zastupnice i zastupnici, da našim sugrađanima objasnimo što sve članstvo u Europskoj uniji pruža našim građanima,  gospodarstvu i društvu u najširem smislu i što možemo učiniti da te prednosti članstva, mogućnosti koje nam se otvaraju, iskoristimo na najbolji mogući način pristupivši toj temi realno, ali i odgovorno, budući da je to bio cilj naše politike proteklih 30-ak godina.

Internet i demokracija

Dame i gospodo, digitalizacija je promijenila naš svijet i stvorila je donedavno neslućene tehnološke mogućnosti kojima ubrzano ulazimo u četvrtu industrijsku revoluciju. Stoga su teme digitalnog društva i digitalnog gospodarstva bile praktički na svim sastancima Europskog vijeća ove godine.

Mnogi kažu da je internet globalizirao gospodarstvo, ali je istodobno u određenom dijelu učinio politiku sektaškom. Naime, tržišta jesu postala planetarna, a društvene mreže pridonijele su eksploziji broja virtualnih zajednica koje se bave uskim pitanjima, a to ih ponekad onemogućava da sagledaju svu kompleksnost današnjega svijeta.

Ogromna količina informacija koja dopire do nas sve je brža, ali nerijetko površnija, što je dodatni izazov da građani postaju lakša meta različitih političkih šarlatana iliti nadriliječnika koji ljudima nude naizgled jednostavna, ali zapravo lažna rješenja.

Suverenizam i članstvo u EU

I stoga nerijetko i u Hrvatskoj govorimo o svojevrsnom lažnom sukobu između suverenizma, nacionalnih interesa i hrvatskoga članstva u Europskoj uniji.

To je u biti jedna lažna dilema. Naime, hrvatski suverenitet i mogućnost zaštite nacionalnih interesa u biti je značajno i osnažen i učvršćen našim ulaskom u Sjevernoatlantski savez i našim ulaskom u Europsku uniju.

Naprotiv, da nema ta dva ključna i velika okvira, koji su izgradili europski kontinent i međunarodni poredak, naš bi međunarodni položaj bio znatno slabiji nego što je danas.

Stoga svaki istinski domoljub može biti samo za jaču Hrvatsku u jačoj Europi, jer na taj način bolje štiti nacionalne interese. I to je upravo prigoda da odbacimo ove teze gdje svojevrsni pamfletisti ili kvazi-suverenisti, koji niti su sudjelovali u procesu hrvatskoga približavanja Europskoj uniji niti su mu pridonijeli, sada ex post nastoje napraviti taj lažni konflikt između, nazovi, nezaštite nacionalnih interesa zbog članstva u Europskoj uniji.

Jer to je ono što se trenutno događa. Postoje političke stranke, politički akteri koji na tome nastoje pridobiti čak simpatije ili razumijevanje jednoga dijela birača u Republici Hrvatskoj, jednog dijela naših sugrađana.

Ali, zato treba jasno reći – to jednostavno nije točno, to rade ljudi koji niti su sudjelovali u procesu europske integracije niti ga razumiju niti su pridonijeli da budemo ovdje gdje smo danas.

Vodeći računa da se i proces europske izgradnje mijenja, najveća promjena je bez ikakve dileme ovo što se danas zbiva u Ujedinjenoj Kraljevini, Unija bez Ujedinjene Kraljevine neće biti više ista organizacija.

Dugogodišnji motor europske integracije francusko-njemačka osovina postajat će vrlo vjerojatno nakon toga još važnija nego što je bila u proteklih 40 godina, no i ove dvije zemlje suočene su s mnogim izazovima, pitanjem vodstva ili pitanjima socijalnih i društvenih problema koji se manifestiraju trenutno u Francuskoj.

Migracije

Tijekom ove godine Bugarska i Austrija su kroz svoje predsjedanje stavile u fokus pitanje migracija, pitanje sigurnosti, nastojanje da se Brexit organizira na uređen način kroz sporazum o povlačenju.

Započeti su razgovori o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a, no u ovome trenutku postaje prilično izvjesno da će pregovori za koje je prije određenog vremena postojala ambicija da se završe do europskih izbora zasigurno trajati i nakon njih i vrlo vjerojatno će biti jedan od ključnih dosjea kojima će se baviti i Hrvatska kao predsjedateljica Vijeća u ovo doba iduće godine.

Kada je riječ o migracijama, u 2018. godini teme koje smo definirali na Europskom vijeću bile su odrednice sveobuhvatnog europskog pristupa migracijama i to na tri temeljna stupa. Prvi je jačanje suradnje s trećim državama, prije svega s državama subsaharske Afrike, državama Bliskog istoka i Azije, ali i državama jugoistoka Europe. Drugo je učinkovitije suzbijanje nezakonitih migracija i krijumčarskih mreža, uz jačanje nadzora vanjske granice članica Europske unije. I treće, postizanje dogovora o reformi Zajedničke europske politike azila.

Hrvatska se posebno zalagala za pružanje značajnije potpore državama jugoistočne Europe kako bi mogle učinkovitije odgovoriti na migracijske izazove.

Zalagali smo se i za što skorije zaključivanje tzv. statusnih sporazuma kako bi pripadnici Europske granične i obalne straže, odnosno Frontexa, mogli pružiti potporu graničnim policijama naših susjednih zemalja radi smanjenja pritiska na vanjsku granicu Hrvatske.

Hrvatskoj su za jačanje nadzora granice uz dostupna sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost, što je 35 milijuna eura za granicu, prošle godine odobrena dodatna sredstva, i to: 10,4 milijuna eura za potrebe tehničkog opremanja granice s BiH i Crnom Gorom i 6,8 milijuna eura za povećane operativne troškove granične policije.

Od srpnja prošle godine na raspolaganju nam je zrakoplov Frontexa za nadzor kopnene granice s Bosnom i Hercegovinom te morske granice s Crnom Gorom i Italijom.

Europska komisija je u rujnu iznijela prijedlog o jačanju europske granične i obalne straže povećanjem broja pripadnika na 10.000 ljudi do 2027. godine.

Za bolje upravljanje migracijama i veću otpornost na sigurnosne izazove, predviđeno je utrostručenje sredstava u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru, na gotovo 35 milijardi eura, u usporedbi s aktualnim koji iznosi samo 12,4 milijardi eura.

U prošloj godini postignut je značajan napredak u reformi Zajedničkog europskog sustava azila te je doneseno pet od planiranih sedam zakonodavnih akata, u smislu da je postignuta suglasnost o njima, nisu još formalno usvojeni.

Posebno je nužno završiti pregovore o Uredbi o postupcima azila i Dublinskoj uredbi, što se planira  postići do kraja europskih izbora ukoliko dođe do konsenzusa za vrijeme rumunjskoga predsjedanja.

Tu je ključno postići jednu ravnotežu između solidarnosti i ravnomjerne podjele odgovornosti među državama članicama. Upravo je to jedna od glavnih tema svih rasprava kada je riječ o ovoj temi.

Mi smo prije dva mjeseca u listopadu raspravili kako učinkovitije suzbiti organizirane kriminalne mreže za smanjivanje nezakonitih migracija, a u prosincu prošle godine donesen je Akcijski plan EU-a za borbu protiv krijumčarenja migranata.

Sve je to bilo u skladu s raspravom koja se prošle godine odvila u okviru Ujedinjenih naroda o dva neformalna dokumenta: Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i kontroliranim migracijama te Globalnom kompaktu o izbjeglicama.

Vidim da je nakon što je ovaj dokument usvojen na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, gdje je samo pet država članica Ujedinjenih naroda bilo protiv, splasnuo interes za tim dokumentom.

Sinergija napora na europskoj i globalnoj razini je potrebna. Ona je potrebna kako bismo jasno razlikovali izbjeglice, koje bježe od rata i traže utočište, od ekonomskih migranata, odnosno, kako bi se u trećim državama iz kojih migranti dolaze stvorile bolje životne, gospodarske, obrazovne i druge prilike.

Jedino tako možemo postići da migracije budu održive, zakonite i kontrolirane. I stoga smo putem našega ministra unutarnjih poslova bili na Međuvladinoj konferenciji u Marakešu i podržali donošenje ovog neobvezujućeg Globalnoga kompakta, jer je on dio širih napora međunarodne zajednice za suzbijanje ovoga fenomena.

Učinkovita politika migracija i upravljanja granicama ključna je i za očuvanje svih prednosti Schengenskoga prostora, a Hrvatska je u prošloj godini ostvarila značajan napredak u ispunjavanju svih preporuka za ulazak u Schengen.

Stoga smo sada u fazi da očekujemo od nadležne službe Komisije da se ocijene akcijski planovi koje je Hrvatska dostavila krajem godine te da se pripremi Vijeću Europske unije na razmatranje izvješće o tehničkoj spremnosti Hrvatske, kako bi se kasnije mogla na političkoj razini donijeti odgovarajuća politička odluka.

Brexit

Nekoliko riječi o Brexitu. Dakle, jučerašnjih 432 protiv 202 objektivno je veliki poraz premijerke May.

Činjenica je da smo od Sporazuma, koji je pažljivo pregovaran u protekle dvije godine i koji s aspekta Hrvatske i svih drugih članica Europske unije daje vrlo kvalitetan okvir, došli u situaciju da dođe do Brexita bez sporazuma. Nema nikakvih dilema da će takav scenarij izazvati gospodarske i financijske reperkusije prije svega u Ujedinjenoj Kraljevini, ali moguće i šire.

Ono što poslovni svijet želi, isto što i građani žele, predvidljivost, sigurnost, participaciju, da znaju gdje su njihova prava i pod kakvim pravnim okvirom posluju ili žive. To je u ovom trenutku dovedeno u pitanje.

Jedna od opcija je da eventualno britanska vlada zatraži produljenje roka nakon 29. ožujka, no to prije svega ovisi o tome što će se odvijati paralelno s današnjom raspravom u britanskom parlamentu tijekom večeri, a i u sljedećim danima. 

Hrvatska je u procesu svih ovih pregovora pravovremeno zaštitila interese hrvatskih državljana koji žive u Ujedinjenoj Kraljevini. Doveli smo u apsolutno jednak status njih sa svima ostalima, a mislim na ranije članice, posebice imajući na umu činjenicu da je pitanje slobode kretanja za hrvatske državljane omogućeno tek tijekom 2018. godine.

Ono što je iz političke analize jasno je da bi najgori scenarij bio da 30. ožujka u 00.01h Ujedinjena Kraljevina postaje treća država, što će zasigurno zakomplicirati i političku i gospodarsku i financijsku situaciju, a onda zasigurno i nesigurnost kod poslovne zajednice i ljudi koji tamo žive.

Mi ćemo biti dio konstruktivnih napora, kao što smo bili i do sada, da se pronađe rješenje koje će omogućiti što manje bolan izlazak, a da budući odnosi budu na tragu okvira koji postoje s onim državama nečlanicama koje su bliske članicama EU-a.

Brexit je scenarij koji je gubitak za one vladajuće aktere koji su organizirali referendum, gubitak za one koji su ih naslijedili, gubitak za državljane Ujedinjene Kraljevine, gubitak za cijelu Europsku uniju, ali i loša poruka globalno, s obzirom da je ovakav rezultat referenduma pokazao što sve jedna neodgovorna i lažna kampanja temeljena na fake news-u i zabludama u koje je doveden veliki broj britanskih birača može imati kao političku posljedicu u međunarodnim odnosima.

Ovo je lekcija koju svi trebaju jako dobro analizirati, razumjeti i prepoznati posljedice neodgovornog ponašanja pojedinih aktera te krive procjene u tom trenutku vladajućih.

Naravno da je bitno da shvatite da svi ključni akteri iz doba referenduma danas na britanskoj sceni praktički ne postoje. To je jedan jako važan detalj. Nema ih, irelevantni su. Ne čuju se u ovom trenutku.

Višegodišnji financijski okvir EU-a (2021.-2027.)

Tema Višegodišnjega financijskog okvira, koja je važna za naše gospodarstvo, za naše gradove, općine i županije bit će dio onoga čime ćemo se baviti u razdoblju koje je ispred nas.

Mi smo prvu sadržajnu raspravu o tzv. pregovaračkom okviru, na razini šefova država i vlada imali u prosincu. Na temelju prijedloga kojeg je dala Europska komisija od ukupnog proračuna koji ukupno iznosi 1.135 milijardi eura za cijelu Uniju za sedam godina, omotnica za Hrvatsku bi iznosila 10,6 milijardi eura. To je malo manje nego što je to danas.

Tu je jako važno da se razumijete koja je bila logika našeg dijaloga s Komisijom i dosadašnjih stavova. Nastupamo s pozicije – ušli smo 2013., nismo profitirali kao drugi iz Kohezijske politike koja nam omogućuje desetogodišnju ili trinaestogodišnju konvergenciju s razvijenijim članicama Europske unije. Stoga u kontekstu da je Ujedinjena Kraljevina vani, a ona je jedna od 10 najvećih kontributora, želimo da dio onoga što će ići na Hrvatsku iz politike kohezije i ravnomjernog regionalnog razvoja bude još uvijek dovoljno snažna omotnica da konvergencija u godinama koje su pred nama ide brže.

Stoga je smanjenje tih dijelova omotnice za Hrvatsku minimalno u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe. Dakle, već početna pozicija prema Hrvatskoj s koje je išla Europska komisija je za nas dobra, a sada u pregovorima moramo nastaviti upravo na tom tragu i raditi na tome da mi kao neto korisnik u konačnici prođemo još bolje.

S tim bih kratko povezao i temu koju ste mogli primijetiti u hrvatskoj javnosti u proteklih nekoliko dana. To je rasprava koju smo poveli sa županima, predstavnicima gradova i općina, a koja se odnosi na novu klasifikaciju prostornih jedinica u Hrvatskoj, tzv. NUTS 2 regije. S novom podjelom koju će Vlada usvojiti tijekom idućega tjedna ispravit ćemo nepravdu u kojoj su primjerice kad je riječ o potpori gospodarstvenicima i ulagačima, jednake potpore bile za nekoga tko želi biti ulagač u Gradu Zagrebu, koji je na 105 posto prosjeka razvoja Europske unije, i primjerice u jednoj od četiri slavonske županije, osim Osječko-baranjske, gdje smo na 31, 32 ili eventualno 33 posto prosjeka razvoja takvih jedinica na razini Europske unije.

Ispravljamo pogrešku iz 2012. uz potporu i podršku svih župana. Jedino je pitanje gdje će biti Bjelovarsko-bilogorska županija, a mogućnosti su ili  središnja i istočna Hrvatska ili s pet županija koje će biti sjever Hrvatske. Jadranske županije će ostati iste, dok je Grad Zagreb izdvojen jer je prešao 800.000 stanovnika.

Želio da idući financijski okvir bude kvalitetan za Hrvatsku u pogledu kohezije i poljoprivrede i ravnomjernog regionalnog razvoja, ali isto tako i zapošljavanja i svega onoga što će nam pridonijeti da ubrzamo razvoj zemlje.

Trenutno smo na 60 posto ugovorenih sredstava, a cilj je u 2019., u ovoj financijskoj perspektivi, doseći  85 posto ugovorenih sredstava, čime ćemo, omogućiti da se po metodi N+3 apsorbiraju sredstva koja su nam bila na raspolaganju.

Vanjski odnosi

Od vanjskopolitičkih tema u ovoj godini izdvojit ću sastanak Europske unije i država jugoistoka Europe na inicijativu kolege Borissova u Sofiji u svibnju prošle godine, što je bio prvi takav sastanak nakon punih 15 godina od Solunskoga summita.

Naša je ideja ponoviti takav sastanak 2020. Proći će točno 20 godina od zagrebačkoga sastanka na vrhu, koji je omogućio europsku perspektivu i Hrvatskoj.

Smatramo da je to tema o kojoj znamo najviše i u kojoj možemo postići odgovarajuću vidljivost i pomoći razvoju daljnje politike proširenja u trenutku kada će već biti nova Komisija, novi predsjednik Europskog vijeća, novi Europski parlament te manje više dovršeni pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru. U Zagrebu ćemo napraviti svojevrsni hodogram za desetljeće koje će u tom trenutku biti pred nama.

Predsjedanje Vijećem EU-a

Predsjedanje Vijećem podrazumijeva vrlo blisku i tijesnu suradnju sa zemljama koje su s nama u Triju - Rumunjskom i Finskom.

Mi smo na razini službi u stalnoj komunikaciji i u stalnom kontaktu. Na razini članova Vijeća imali smo prvi zajednički sastanak na ovu temu koji je održan u prosincu, s rumunjskim predsjednikom i finskim premijerom. Usvojen je na razini Vijeća Program Trija. Tri su prioriteta: kohezija, konkurentnost, konvergencija.

Rumunjska i Hrvatska imaju dosta slične prioritete, želimo i jedni i drugi u Schengen te nastojimo ubrzati razvoj naših gospodarstava. Finska je u drugoj poziciji, a njena iskustva i prednosti u digitalizaciji vlastite uprave i gospodarstva mogu biti korisni i nama i Rumunjskoj.

Što se tiče hrvatskih prioriteta, ono na čemu radimo je grupiranje naših ideja u pet područja. Prvo je gospodarski rast i održivi razvoj. Drugo je zapošljavanje i jačanje konkurentnosti. Treće je unutarnja i vanjska sigurnost. Četvrto je energetska, prometna i digitalna povezanost. Peto će biti proširenje i budućnost Unije.

Tih pet temeljnih prioriteta će naravno biti razrađeno, a mi ćemo s odgovarajućim dokumentom prioriteta predsjedništva izaći za otprilike desetak mjeseci kao što je to običaj kod drugih zemalja koje su se s time bavile.

Istodobno na internoj razini obavljamo brojne logističke i organizacijske i financijske pripreme kako bi se taj posao odvio na najbolji mogući način.

Bosna i Hercegovina

Također, izdvojit ću kratko temu jugoistoka Europe, posebno Bosne i Hercegovine.

Otprilike usporedno s onom raspravom koju ste imali ovdje na kraju zadnje sjednice Hrvatskoga sabora, bila je rasprava još jednom o Bosni i Hercegovini na hrvatsku inicijativu i na Europskom vijeću.

Nakon općih izbora u BiH u 2018., dva puta smo otvorili tu temu na najvišoj razini – na Europskom vijeću, a ministrica Pejčinović Burić i na razini Vijeća za opće i vanjske poslove. Mislim da smo argumentacijom i činjenicama senzibilizirali one članice koje su objektivno i manje informirane i upoznate te nemaju objektivan povijesni uvid u što se sve događalo u Bosni i Hercegovini, ni u kontekst Washingtonskog i Daytonsko-pariškoga mirovnog sporazuma, ni zbivanja u izbornim ciklusima do 2006. i kasnije.

Naš je napor usmjeren prije svega za potporu europskog puta Bosni i Hercegovini, dobre odnose sa sva tri naroda i drugima koji tamo žive, ali i za jedan pravičan pristup koji će omogućiti Hrvatima u Bosni i Hercegovini da i faktično budu ravnopravni.

Vodite računa, drage zastupnice i zastupnici, ako Hrvatska ne digne glas o toj temi, neće ga nitko drugi dići. Ako mi o tome budemo šutjeli, nitko drugi tu temu neće podići. Zato imamo političku odgovornost da tu temu evociramo te potaknemo i pomognemo političkim strankama i institucijama u Bosni i Hercegovini da usvoje izborni zakon koji će biti u skladu s odlukama Ustavnoga suda, ali i pravičniji i pravedniji nego što je to u ovom trenutku situacija.

Stoga ćemo ovu temu podizati koliko god bude trebalo na svim razinama, kontinuirano, dok se taj problem ne riješi. Tu smo stratešku odluku donijeli i tako ćemo se i ponašati.

Izbori za Europski parlament

Što se tiče ostalih tema, jedna koja je izrazito bitna odnosi se na činjenicu da su brojne javnosti država članica suočene s enormnim brojem, najviše u virtualnom svijetu, lažnih informacija.

Informacije koje utječu na političke kampanje i rezultate izbora, utječu i na politike, kao i na odnose među državama i globalne odnose. To nije tema koja je svojstvena samo jednoj zemlji, praktički svi su zbog globalizirane komunikacije u istoj situaciji.

I stoga postoje brojni akcijski planovi i odluke koje su usmjerene da se spriječi širenje lažnih vijesti, da se otklone situacije u kojima se hrane neutemeljeni strahovi i da se nastoji praktički dezinformirati građane i javnosti država članica.

Stoga se provodi proces konzultacija i dijaloga s građanima, gdje se temeljito, argumentirano i odgovorno raspravlja s različitim ciljnim skupinama u javnosti o pojedinim europskih politikama.

To radi i Hrvatska. Mi smo imali 30-ak takvih dijaloga u proteklih nekoliko mjeseci na kojima su sudjelovali ili ministri ili visoki dužnosnici, a i osobno sam vodio nekoliko takvih konzultacija gdje našim sugrađanima na argumentiran i objektivan način nastojimo približiti europske teme koje se njih tiču.

Nema nikoga tko živi u Republici Hrvatskoj, a da ove teme nemaju veze bilo s njegovom ili njezinom sadašnjošću ili što je još važnije budućnošću. I stoga ćemo u taj proces ulagati još i više.

Eurosummit

Spomenut ću i sudjelovanje na eurosummitima. Ove godine imali smo čak tri sastanka na vrhu gdje su članice Europske unije koje nisu članice europodručja sudjelovale. Mi smo kao Vijeće pozvali na nastavak aktivnosti koje se odnose na dovršetak bankovne unije i na razgovore o ključnim elementima reforme Europskoga stabilizacijskog mehanizma.

Predsjedavajući euroskupine je iskoristio ove prigode da nas izvijesti o makroekonomskom stanju u Uniji, koje je načelno ocijenjeno povoljnim, i kada je u pitanju razina nezaposlenosti i inflacije, odnosno rasta zaposlenosti.

Hrvatska je podržala nastavak rada na dovršetku bankovne unije, upravo stoga jer i mi poduzimamo konkretne korake, koji su dio naših obveza iz pristupnoga ugovora da ispunimo uvjete za ulazak u europodručje.

Mi smo ponovili da se namjera Hrvatske za ulazak u europodručje konkretizira provođenjem Strategije koja je javnosti predstavljena u listopadu 2017., potom je održana javna rasprava, a Vlada je formalno taj akt usvojila 10. svibnja 2018.

Kampanju informiranja rade i nadležno Ministarstvo financija, ali i Hrvatska narodna banka. Nastojimo prenijeti našim partnerima da ispunjavamo sve kriterije nominalne konvergencije - dakle stabilnost cijena, dugoročne kamatne stope, stabilnost stečaja, proračunski manjak se snižava ubrzanom dinamikom, kao i udjel javnog duga u  BDP-u, da smo znatno smanjili makroekonomske neravnoteže i da ih nastavljamo također ubrzano smanjivati te da smo u punom jeku provedbe Strategije i da ćemo uskoro uputiti odgovarajuće pismo s točnim elementima reformskih napora koji bi nam trebali pomoći da taj cilj ostvarimo u razdoblju pred nama. Neću ovdje licitirati s datumima, ali govorimo, samo za informaciju, o razdoblju otprilike 3 do 5 godina od danas.

U zaključku, budući da je jučer bila 27. obljetnica međunarodnoga priznanja i 21. obljetnica mirne reintegracije, mislim da smo se i u ovoj godini nastavili zalagati za jačanje međunarodnoga položaja Hrvatske kao članice Europske unije, na način koji odgovara hrvatskim nacionalnim interesima.

Hvala vam lijepa!