(VIDEO) U Banskim dvorima održana je 140. sjednica Vlade RH. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 19 točaka, među kojima Konačni prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju, Odluka o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku i Odluka o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida.
Zakon o Državnom uredu za reviziju
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je, obrazlažući Konačni prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju, da je Europska komisija u preporukama navela da je potrebno pristupiti razvoju modela sankcioniranja za nepostupanja po preporukama Državnog ureda za reviziju, uz izradu prijedloga izmjena postojećeg zakonodavnog okvira.
- Uvođenjem novog modela sankcioniranja subjekta revizije, tj. pravnu osobu, kao i odgovornu osobu, sankcioniralo bi se u slučaju da ne poduzmu mjere radi postupanja po nalozima i preporukama Državnog ureda za reviziju, izrečenu u prethodnom razdoblju - pojasnio je te dodao da su sankcije u vidu novčanih kazni predviđene za subjekte revizije ako u propisanom roku ne dostave Državnom uredu za reviziju plan provedbe naloga i preporuka.
Kazne za neprovođenje naloga i preporuka
Navedeno znači, kazao je ministar, da se uz sankcije iz važećih zakona, za koje su propisane za slučaj kada subjekt revizije ovlaštenom državnom revizoru ne stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju, isprave, izvješća i evidencije i druge informacije za potrebe obavljanja revizije, sankcije se uvode i za još dva slučaja.
- Ako subjekt revizije u propisanom roku ne dostavi plan provedbe naloga i preporuka te ako subjekt revizije ne provede naloge i preporuke u danom izvješću o obavljenoj reviziji u rokovima i način naveden u planu provedbe naloga i preporuka.
Revizija Hrvatske narodne banke
Utvrđuje se, pojasnio je, kako je Državni ured za reviziju nadležan za reviziju Hrvatske narodne banke.
- Europska središnja banka je o ovom prijedlogu zakona dala mišljenje, koje je Ministarstvo financija zaprimilo, iz kojeg je vidljivo da je predloženo uređenje u skladu s načelom neovisnosti središnje banke, uključujući i institucionalnu neovisnost.
4. akcijski plan energetske učinkovitosti
Vlada je prihvatila Četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pojasnio je da, sukladno europskoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti, države članice svake tri godine podnose Europskoj komisiji nacionalne akcijske planove za energetsku učinkovitost.
- Ovaj prijedlog Plana obuhvaća 37 poticajnih mjera, kao što su program energetske obnove kuća, financijski poticaji za energetski učinkovita vozila, razvoj infrastrukture za alternativna goriva itd.
Kazao je da očekivana ušteda energije provođenjem predloženih mjera iznosi 4,53 teradžula do kraja 2019. godine.
LNG: smanjiti ovisnost o uvozu iz samo jednog izvora
Usvojena je Odluka o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić podsjetio je da je projekt LNG terminala strateški investicijski projekt Republike Hrvatske, važan za energetska neovisnost i sigurnost, za što je neophodno diversificirati dobavne pravce i smanjiti ovisnost o uvozu iz samo jednog izvora.
- Realizacija projekta LNG terminala omogućit će postupno jačanje energetske zajednice diversifikacijom izvora energije i prometnih pravaca.
Procijenjena vrijednost prve faze Projekta LNG terminala koja se odnosi na izgradnju plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP) na otoku Krku iznosi 234 milijuna eura.
Procijenjena vrijednost investicije uključuje: poseban FSRU brod (eng. Floating Storage and Regasification Unit) čija je procijenjena vrijednost 160 milijuna eura, izgradnju pristana s pomoćnim postrojenjima i visokotlačnim priključnim plinovodom za plutajući terminal za UPP što iznosi 60 milijuna eura i sredstva za izvlaštenje koja su procijenjena na 14 milijuna eura.
101,4 milijuna eura EU sredstava
Europska komisija za izgradnju plutajućeg terminala za UPP dodijelila je bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura.
Iz državnog proračuna osigurat će se 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. godini i 50 milijuna eura u 2020. godini, a do isplate tih sredstava, Hrvatska elektroprivreda d.d. će osigurati potrebne pozajmice društvu LNG Hrvatska d.o.o. za dospjela plaćanja u 2019. godini.
Preostala sredstva, u iznosu od 32,6 milijuna eura osigurat će vlasnici društva LNG Hrvatska d.o.o. - Hrvatska elektroprivreda d.d. i Plinacro d.o.o.
Nastavak jačanja energetske neovisnosti
Prihvaćena je Odluka o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić naglasio je da njegovo ministarstvo i Vlada kontinuirano rade na povećanju energetske neovisnosti Republike Hrvatske.
- U tom kontekstu treba promatrati i ovu Odluku.
Postupak na području Dinarida, kazao je ministar, nastavak je aktivnosti iz 2016. u svrhu pronalaženja novih istražnih područja, koji bi doveli do saznanja o novim rezervama ugljikovodika.
- Nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika provodi se za četiri istražna prostora koji se nalaze na području Dinarida, ukupne površine 12 134 četvorna kilometra, i to na području Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.
Dodao je da istražno razdoblje traje pet godina, pri čemu će se posebno voditi računa o najvišim tehnološkim i ekološkim standardima.
Hrvatska podržava članstvo Sjeverne Makedonije u NATO-u
Donesena je Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Sjeverne Makedonije.
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izvijestila je da se sklapanje Protokola predlaže s ciljem stvaranja formalno-pravnih uvjeta za upućivanje poziva Republici Sjevernoj Makedoniji da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru i postane punopravnom članicom Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO).
Istaknula je da Hrvatska podržava daljnje proširenje NATO-a u smislu jačanja vlastite nacionalne sigurnosti i dugoročne stabilnosti u području jugoistočne Europe, te u tom kontekstu podržava i članstvo Republike Sjeverne Makedonije u NATO-u.
O ostalim današnjim odlukama Vlade RH na donjem linku:
