Predsjednik Hrvatskoga sabora (i glavni tajnik HDZ-a) Gordan Jandroković sudjelovao je na XVI. konferenciji predsjednika parlamenata država sudionica Jadransko-jonske inicijative, održanoj u Budvi (Crna Gora) u okviru predsjedanja Crne Gore ovom Inicijativom.

Na konferenciji, na kojoj je glavna tema bila „Turizam i kultura kao zajednička odrednica, prednost i strateško opredjeljenje“, sudjelovali su i predsjednici parlamenta Albanije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i Srbije, potpredsjednici parlamenata BiH, Grčke i Italije te glavni tajnik Jadransko-jonske inicijative.

Međuparlamentarna suradnja

Jandroković je u svom obraćanju izrazio zadovoljstvo kontinuiranom parlamentarnom suradnjom u okviru ove Inicijative već 18 godina, od prvog sastanka održanog u Zadru 2001. godine, te činjenicom da je Inicijativa prepoznata u Europskoj uniji i institucionalizirana u okviru njene Strategije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR). Time je svim državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama pružena dodatna integracijska potpora.

- Hrvatska je od samog početka jadransko-jonske suradnje prepoznala mogućnosti koje ona nudi, ne samo kao forum za politički dijalog, već i kao okvir multilateralne suradnje koji može afirmirati njenu jadransku dimenziju. Zbog njegove raznovrsnosti i velikog bogatstva, budućnost Jadrana za Hrvatsku je jedno od pitanja prioritetnoga nacionalnog interesa. Također, jadransko-jonski bazen predstavlja jedinstven prostor za zajedničku suradnju. Ova regija broji oko 93 milijuna stanovnika u devet država, bogatog je kulturnog i povijesnog naslijeđa, velike prirodne ljepote, ali različitog gospodarskog razvoja i stupnja integracije u Europsku uniju. A upravo kroz ovakvu vrstu makroregionalne projektne suradnje postoji mogućnost smanjivanja tih razlika. Ali jedan od preduvjeta za našu snažniju suradnju u ovoj regiji prije svega je prometno povezivanje i završetak projekta izgradnje jadransko-jonskog autoputa.

Potpora proširenju

Zaključno, Jandroković je istaknuo da u aktualnim okolnostima - kada se u Europskoj uniji događaju brojne promjene - Hrvatska nastavlja čvrsto podupirati i promicati politiku proširenja, kao jednu od najuspješnijih politika Europske unije, a posebno će to činiti tijekom svoga prvog predsjedanja Vijećem Europske unije.

- Uz proširenje, prioriteti predsjedanja bit će gospodarski rast i zapošljavanje, povezanost i sigurnost, a Hrvatska će snažno zagovarati daljnje pozitivne pomake pojedinih država u procesu pristupanja, uz prihvaćeno načelo individualnih postignuća, uvjetovanosti i ispunjenja kriterija.

JADRANSKO-JONSKA INICIJATIVA

Jadransko-jonska inicijativa osnovana je 2000. godine u Anconi i okuplja 9 zemalja. Uz Hrvatsku, tu su Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Grčka i Crna Gora koja trenutno predsjeda tom inicijativom. Ona predstavlja forum za razmjenu političkih mišljenja, a istovremeno i forum za ostvarivanje multilateralne suradnje u više područja poput prometa, pomorstva, turizma, obrazovanja, zaštite životne sredine i kulturnog nasljeđa te borbe protiv svih oblika organiziranog kriminala.

- Hrvatska je tu posebno zainteresirana za suradnju na jadranskom području. Nama je Jadran veliki resurs i njegovi turistički potencijali spadaju u prvorazredne nacionalne prioritete, tako da ćemo kroz ovaj forum i bilateralne sastanke koje sam imao istaknuti važnost zajedničke suradnje - istaknuo je Jandroković uoči konferencije .

S PREDSJEDNIKOM ALBANSKOG PARLAMENTA

Na marginama konferencije predsjednik Sabora susreo se s predsjednikom albanskog parlamenta Gramozom Ruçijem. Jandroković je dao potporu europskoj perspektivi Albanije i reformskim naporima radi otvaranja pregovora o članstvu u EU, naglasivši spremnost Hrvatske da nastavi pružati stručnu i tehničku pomoć, pa je predsjednika albanskog parlamenta i pozvao u posjet našoj zemlji.

Sugovornici su se složili da je Jadransko-jonska inicijativa dobar okvir za suradnju u Jadransko-jonskoj regiji. U razgovoru je bilo riječi i o problemu smeća koje iz Albanije stiže u hrvatski dio Jadrana.

- Albanija je nama važna s obzirom da dijelimo prostor Jadrana. Imamo problem sa smećem koje dolazi iz Albanije, a upravo je ovaj forum Jadransko-jonske inicijative prilika da razgovaramo o zaštiti okoliša u Jadranu, jer Jadran kao važan resurs koji osigurava i turistički razvoj neće biti takav ako ga ekološki ne budemo pazili.

S PREDSJEDNIKOM CRNOGORSKE SKUPŠTINE

Jučer su se, uoči početka konferencije, sastali predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković i predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović. Pozvali su na daljnje osnaživanje suradnje i dijaloga između dvije zemlje, a posebice u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja na temelju međunarodnog prava.

- Sugovornici su potvrdili vrlo dobre bilateralne odnose temeljene na partnerstvu i međusobnom uvažavanju. Pozdravljeno je intenziviranje susreta na svim razinama, uključujući i onu parlamentarnu. Zajedničko članstvo u NATO-u treba biti dodatna osnova za daljnje osnaživanje suradnje i dijaloga, a posebno za rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja u duhu međusobnog uvažavanja, dobrosusjedskih odnosa i na temelju međunarodnog prava - priopćio je saborski ured za odnose s javnošću.

Uloga nacionalnih manjina

Dvije strane, dodaje se u priopćenju, uvažavaju i pozitivnu ulogu manjina u povezivanju dviju država, a predsjednik Jandroković istaknuo je i važnost uvažavanja kulturnog identiteta i povijesnih činjenica, posebno kada su u pitanju Hrvati u Crnoj Gori.

- U duhu dobrosusjedskih odnosa i partnerstva, zajednička nominacija Bokeljske mornarice za UNESCO-ov popis nematerijalne baštine imala bi višestruko pozitivan učinak - kazao je Jandroković, dodavši da za osnaživanje položaja manjina u obje države treba dati punu potporu radu Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu manjina i provedbi njegovih preporuka.

O boljoj prometnoj povezanosti

Također je naglasio da Hrvatska kontinuirano pruža potporu europskom putu Crne Gore te je spremna uvijek konkretno pomoći prenošenjem znanja i iskustava iz pristupnog procesa i institucijske prilagodbe uvjetima članstva u EU-u.

Razgovaralo se i o boljoj prometnoj povezanosti, s naglaskom na Jadransko-jonski autoput te o suradnji na području gospodarstva.