(VIDEO) Predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a. Govorio je o rekordnom rastu BDP-a u prvom kvartalu 2019. godine, investiciji tvrtke FACC u Jakovlju (Zagrebačka županija), svojoj dužnosti EPP-ova pregovarača o čelnim pozicijama u EU-u, vraćanju Dana državnosti 30. svibnja te ostalim aktualnim temama.
Rast izvoza, investicija & javnih ulaganja
Izrazivši zadovoljstvo rastom BDP-a od 3.9 posto, naglasio je da to pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo znatan napredak.
- To je izuzetno dobro, posebno što istodobno imamo znatni porast i izvoza i investicija i javnih ulaganja. To znači i da bolje koristimo europske fondove, za koje smo stalno govorili da će biti dodatna vrijednost i zamašnjak javnim investicijama u Hrvatskoj.
Naglasio je da su mjere naše Vlade - poput porezne reforme, povećanja plaća, snižavanje stopa PDV na pojedine proizvode - dodatno potaknule veću potrošnju. Dodao je da je ovaj rast puno veći od Vladinih projekcija, ali i projekcija financijskih i međunarodnih institucija.
Osjetno iznad prosječnog rasta u EU-u
Predsjednik Plenković čvrsto je uvjeren da će ovaj visoki kvartalni rast uvelike utjecati na ukupni godišnji rast BDP-a, a najviše ohrabruje, kaže, to što je došlo do porasta investicija. Napomenuo je da prosječni rast u Europskoj uniji iznosi u ovom kvartalu „samo“ 1.5 posto te da će Vlada nastaviti s mjerama ZA daljnji gospodarski rast.
- Jedna od glavnih zadaća Vlade bila je da poboljšamo investicijsku klimu, da stvorimo pouzdani i predvidljivi pravni, transparentni porezni okvir. Sve to utječe na odluke stranih ulagača da dolaze u Hrvatsku.
Investicija tvrtke FACC u Jakovlje - signal drugim investitorima
U tom je kontekstu posebno istaknuo investiciju austrijske kompanije FACC u Jakovlje, vrijedne više od 33 milijuna eura, koja će otvoriti novih 600 radnih mjesta, a jučer je predstavljena u Vladi.
U konkurenciji od 9 zemalja, FACC je odabrao Hrvatsku, a predsjednik Plenković ocijenio je da će takva investicija sigurno biti signal drugim investitorima.
Pregovaranje - odgovorna zadaća
U razgovoru za HTV bilo je riječi i o sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu koji je, kako je kazao, poslužio za rezimiranje rezultata europskih izbora.
Dobrim trendom ocjenjuje veću izlaznost birača nego prije, i u Europi i u Hrvatskoj.
Predsjednik Plenković, uz premijera Latvije Krisjanisa Karinsa, izabran je za pregovarača Europske pučke stranke u procesu dogovora o čelnim pozicijama u Europskoj uniji.
Pojasnio je da je namjera da se - u procesu dijaloga koji će s jedne strane voditi predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, a s druge šestorica pregovarača koji su imenovani u ime svojih političkih grupacija (pučana, socijalista i liberala) - iznađe konsenzus do kraja lipnja.
Naglasio je da se ne radi ni o kakvoj kandidaturi, već o povjerenju kolega premijera iz redova EPP-a da upravo on i latvijski premijer pregovaraju s belgijskim i nizozemskim premijerom (liberali) te španjolskim i portugalskim premijerom (socijalisti).
- Ovo je odgovoran posao pronalaženja konsenzusa za čelništva institucija Europske unije.
Ispitat ćemo mogućnosti o vraćanja Dana državnosti 30. svibnja
Upitan podržava li inicijativu da se 30. svibnja ponovno proglasi Danom državnosti, predsjednik HDZ-a kazao je da postoji emotivna privrženost velikog broja hrvatskih građana za inicijalni Dan državnosti 30. svibnja 1990. - kada se konstituirao prvi demokratski izabran Hrvatski sabor.
- U tom pogledu razgovarat ćemo sa svim našim partnerima i vidjeti koje su mogućnosti da 30. svibnja bude ponovno Dan državnosti. Mislim da bi to bilo jako dobro prihvaćeno u hrvatskoj javnosti - rekao je Plenković dodavši da u Hrvatskoj ima šest referentnih datuma od 1990. do 1995. godine, svaki sa svojom simbolikom i jako ukorijenjenim značenjem za hrvatske građane - 15. siječnja, 30. svibnja, 25. lipnja, 5. kolovoza, 8. listopada te 18. studenog.
Sredstva za skupe lijekove veća nego ikad
Na kraju se osvrnuo na odluku Povjerenstva Ministarstva zdravstva koje je dopustilo lijek Spinrazu i u liječenju djece oboljele od spinalne mišićne atrofije koja su na respiratoru te starijih od 18 godina.
Naglasio je da je Vlada cijelo vrijeme po tom pitanju bila konzistentna, odnosno da je zagovarala da odluka o tome da se određeni lijek pripiše malenim pacijentima ili drugim pacijentima koji boluju od spinalne mišićne atrofije - mora biti odluka liječnika, medicine, struke.
Podsjetio je da je Vlada osigurala čak milijardu i 400 milijuna kuna u proračunu za posebno skupe lijekove, a u svom je mandatu povećala ta sredstva više nego ijedna vlada do sada. Također, podsjetio je da je, zahvaljujući angažmanu Vlade i razgovorima koje je vodio prije dvije godine u Davosu s tvrtkom Hoffman La Roche, za liječenje spinalne mišićne atrofije angažiran i taj proizvođač koji je uključio hrvatske pacijente u svoje kliničko ispitivanje.
- Ovo je stručna stvar i u struci mora ostati, a ja osobno šest tih naših dragih mališana poznajem i veselit ću se ako oni dobiju mogućnost da prime taj lijek.
