Činjenica jest da je pandemija COVID-a nepredviđeno uzdrmala gospodarstvo globalno.

Podsjetimo da je Vlada je tu promtno reagirala i kroz svoje pakete mjera stala iza poslodavaca i radnika.

Sačuvano je oko 600 tisuća radnih mjesta i omogućeno da više od 100 tisuća poslodavaca nastave s radom, očuvana je likvidnost, a za što je  ukupno isplaćeno 6,3 milijarde kuna.

Nastavlja se s mjerom od 4.000,00 kn po radniku do 31. prosinca 2020., ukoliko je pad prometa poslodavca veći od 60% , a što uključuje i otpis pripadajućih doprinosa.

Mjeru je u prethodnom razdoblju zatražilo više od 100 tisuća poslodavaca, a isplaćena je  za 581 tisuću radnika.

Ova mjera uključuje i one djelatnosti koje budu zatvorene zbog odluka lokalnih ili nacionalnog stožera.

Od lipnja je uvedena i nova mjera s kojom se također nastavlja do kraja godine, a to je „potpora za skraćivanje radnog vremena“.

Naime, poslodavci imaju mogućnost radnicima srezati broj radnih sati, dok država tim radnicima nadoknađuje veći dio izgubljenog prihoda, do 2.000 kn mjesečno neto po radniku, uz pripadajuće doprinose.

Na taj način radnici ostaju zaposleni, a poslodavci zadržavaju  školovanu i kvalitetnu radnu snagu, koju bi u slučaju otkaza možda trajno izgubili.

Ukupan trošak do kraja godine očekuje se nešto manje od 3 milijarde kuna.

Za očuvanje likvidnosti poduzetnika nastavlja se s izdavanjem „COVID“ kredita putem HAMAG-BICRO-a i HABOR-a.

Očekuje se da do kraja godine iznos tih mjera biti oko 800 milijuna kuna i financirat će se sredstvima iz državnog proračuna, a dio iz EU fondova i to iz postojeće financijske perspektive, a kasnije iz zajmova SURE programa i programa Fonda za oporavak i otpornost.

Napomenuo bi da danas imamo više zaposlenih nego prije krize u veljači, što je rezultat kvalitetnih mjera i dobro vođenih ekonomskih politika Vlade RH,  koja je ovu krizu dočekala spremna.