Produljen rok za korištenje EU sredstava za obnovu nakon potresa u Zagrebu
Predsjednik Vlade istaknuo je da je najvažnija tema razgovora s predsjednicom Europske komisije bila proces obnove nakon velikih potresa u Zagrebu i na Banovini.
"Dobili smo 683 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu Zagreba i 319 milijuna eura za obnovu Banovine. Mi smo se našli u jednom specifičnom kontekstu, a to je da su na bliskom području u kratkom roku bila dva velika potresa. Nakon potresa u Zagrebu, ovaj na Banovini je uzrokovao progresivne štete, a sve se to odvijalo u vremenu pandemije Covida-19. S argumentacijom koju smo iznijeli predsjednici Komisije, ona je vrlo dobronamjerno zaključila, a to je stav i cijele Europske komisije, da se spoje rokovi za korištenje sredstava Fonda za solidarnost za potres na Banovini - lipanj 2023. – s rokovima za Zagreb. Kao što sam i ranije najavio da ćemo to pitanje riješiti, bez obzira na to što je bilo puno "nevjernih Toma", mi ovdje imamo i poziciju i utjecaj i kvalitetne odnose, pa i reputaciju, a i objektivne razloge koji su nas doveli u situaciju da jedan dio sredstava u ovako kratkom roku možda i ne bi bili potrošili. Na ovaj način, otvorili smo prostor da se to sve iskoristi", poručio je.
To sada podrazumijeva, dodao je premijer, i intenziviranje rada ministra Horvata, koji je nadležan za obnovu, i drugih ministara – Beroša, Fuchsa, Obuljen Koržinek – te Grada Zagreba i svih drugih resora.
"Vremena ima dovoljno, sredstva će se, siguran sam, iskoristiti, ali to je samo dio procesa obnove i zato očekujem od svih resora da prionemo poslu", istaknuo je dodavši da smo sada rasterećeni rokova koji su djelovali nepremostivima te da se rješenje uvijek nađe kada ima dobre volje i dobre argumentacije.
"To je poruka, a ne likovanje. Radimo za Hrvatsku, radimo za ubrzanu obnovu i želimo učiniti maksimalne napore da taj posao ide brže", kazao je.
