U opširnom intervjuu u jučerašnjem Glasu Slavonije HDZ-ov eurozastupnik (i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta) Andrej Plenković govorio je o Rezoluciji EP-a koju je inicirao, okašnjeloj reakciji Kukuriku trojca Josipović-Milanović-Pusić na Šešeljeve velikosrpske izjave i znakovitu šutnju službenog Beograda, servilnosti SDP-a državnog vrha prema Srbiji, Josipovićevoj suodgovornosti za gospodarsko-socijalnu krizu i nepovlačenje novca iz EU fondova...
Cijeli intervju možete pročitati na donjem linku, a u nastavku prenosimo ključne Plenkovićeve poruke:
http://www.glas-slavonije.hr/256125/11/Andrej-Plenkovic-Ceka-nas-11-mili...
O JOSIPOVIĆEVOJ SUODGOVORNOSTI
Predsjednik Josipović je izostankom angažmana oko loše ekonomske situacije dodatno limitirao svoje ograničene ovlasti. Nije reagirao na niz propusta vanjske politike aktualne Vlade. Zagovaranje ustavne reforme pred kraj mandata čini mi se promašenim pokušajem naknadne pameti. Hrvatski ljudi su razočarani SDP-om i njegovim partnerima - političke promjene su nužne te sam uvjeren u pobjedu HDZ-ove koalicije.
O „POLITICI REGIONA“ DOSADAŠNJEG PREDSJEDNIKA
Hrvatska bi kao članica EU trebala voditi odvažniju i angažiraniju vanjsku politiku kojom bi štitila svoje nacionalne interese, bez kašnjenja i manjka koordinacije ključnih aktera. Olako rasipanje kredibiliteta Hrvatske u EU na samom početku članstva donošenjem Lex Perković signaliziralo je da aktualna vlast nema zrelu percepciju članstva u EU.
Primjeri poput nereagiranja na ukidanje mjera EU obitelji Milošević i njegovim pomagačima, kalkuliranje o mogućnosti povlačenja tužbe pred Međunarodnim sudom pravde, kasna reakcija na slučaj Šešelj te nedovoljna institucionalna integriranost u EU i NATO upućuju na zaključak da su Kukuriku vlada, a osobito predsjednik Josipović, koji je fokusiran na svoju politiku prema regiji, bili ispod razine očekivanja na planu vanjske politike s obzirom na izmijenjeni međunarodni položaj Hrvatske. Stoga je vrijeme da odu.
O SRAMOTNOM NEPOVLAČENJU NOVCA IZ EU FONDOVA
U financijskoj perspektivi EU za razdoblje 2014.-2020. Hrvatskoj je na raspolaganju više od 11 milijardi eura za razvojne projekte. Zbog propusta u pojedinim resorima Hrvatska je neto uplatitelj, a ne korisnik europskih sredstava. Posebno se otežava položaj poljoprivrednika zbog kašnjenja usvajanja Programa ruralnog razvoja i izravnih plaćanja. Riječ je o političkoj neodgovornosti Vlade.
Razgovarajući sa županima, identificirali smo da županije imaju projekte, ali teško nalaze sredstva za njihovu pripremu. U interesu je središnje razine vlasti da u većoj mjeri sufinancira županijama dokumentaciju za projekte. Kritike Komisije prema Vladi upućuju se zbog lošeg planiranja proračuna, čestih rebalansa i visokog proračunskog deficita. Krajnje je vrijeme za pokretanje reformi za stabilnije gospodarstvo, predvidljiv pravni i porezni okvir, transparentniju javnu nabavu i suzbijanje korupcije, kako bi poboljšali poslovnu klimu i privukli investitore.
O POBJEDI KOLINDE GRABAR-KITAROVIĆ
Dobro je da se na ovim predsjedničkim izborima kao zajednička i kompetentna kandidatkinja desnog centra profilirala Kolinda Grabar-Kitarović. Ona će stečeno iskustvo u izvršnoj vlasti, diplomaciji i NATO-u iskoristiti za bolje pozicioniranje Hrvatske na europskoj i međunarodnoj sceni, kao i za davanje impulsa gospodarskom razvoju.
O PREUZIMANJU VLASTI & PROGRAMU GOSPODARSKOG OPORAVKA
Ankete su i u zadnja tri izborna ciklusa davale prednost vladajućoj koaliciji, pa je HDZ s partnerima pobijedio. Pravi odnos snaga HDZ-a i SDP-a vidjeli smo na europskim izborima. Tada se pokazala sinergijska snaga platforme stranaka koalicije HDZ-a i partnera HSP-a AS, HSS-a, BUZ-a, HDS-a, ZDS-a, koju danas čine i HSLS i HRAST. Predsjednik Karamarko i vodstvo stranke rade na konsolidaciji HDZ-a diljem Hrvatske i ozbiljno se pripremamo za preuzimanje vlasti. Pritom je ključna izrada cjelovitoga gospodarskog programa u suradnji sa stručnjacima iz Njemačke.
O HDZ-ovoj PROMPTNOSTI & JOSIPOVIĆEVOJ SPOROSTI
Slijediti stav ministrice Pusić, koja u ovotjedne zaključke Vijeća EU za opće poslove nije ni slova uvrstila o Šešelju, praktično bi značilo voditi politiku ignoriranja govora mržnje, a takvo su stajalište zauzele i vlasti u Beogradu. Rezolucija koju sam pokrenuo kroz Europsku pučku stranku, a u dogovoru s predsjednikom Karamarkom i uz podršku ostalih hrvatskih zastupnika, pokazuje da u EP-u znamo artikulirati bitne teme i dobiti potporu političkih skupina u kratkom roku.
Za nas u HDZ-u nije bilo dvojbe da Europski parlament - za razliku od predložene spore inicijative predsjednika Josipovića - mora promptno reagirati na uvredljive provokacije optuženog ratnog zločinca Sešelja na Dan sjećanja na žrtve Vukovara 18. studenog. Bilo bi politički neodgovorno šutjeti na čin sekundarne viktimizacije žrtava rata u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu te sijanju straha medu manjinama u Vojvodini, uz zagovaranje velikosrpskog projekta - što je nespojivo s aspiracijama Srbije za članstvom u EU.
O PREDUVJETIMA ZA EUROPSKI PUT SRBIJE
Odnosi Hrvatske i Srbije bitni su za stabilnost Jugoistočne Europe, kao i za gospodarstva dviju zemalja. Uz određeni napredak - gotovo dva desetljeća nakon Sporazuma o normalizaciji - odnosi su i dalje opterećeni nizom otvorenih pitanja iz razdoblja srpske agresije na Hrvatsku. Srpske vlasti su na test-slučaju Šešelj pokazale da se i dalje nisu spremne suočiti s prošlošću. Izostanak jasne osude i evazivne reakcije srpskih čelnika ocjenjujem kao svojevrsno razotkrivanje. Usporedno s pregovorima s EU morat će se procesuirati ratni zločini - jer nisu svi odgovarali za zločine u Vukovaru i drugim mjestima u Slavoniji.
Nedopustiva su nastojanja Beograda da postane regionalni Haag nakon Haaga, što se vidjelo kroz slučajeve branitelja Purde i Marića. Hrvatska treba zaštititi svoje građane od pravne nesigurnosti i svoje pravosuđe od miješanja druge države. A pregovori o pristupanju Srbije u EU su prigoda da se taj problem stavi na dnevni red i riješi na način da Srbija ukine relevantne zakonske odredbe. A predstoji i rješavanje pronalaska nestalih, zaštite hrvatske manjine, njene zastupljenosti u predstavničkim tijelima, uključujući i Narodnu skupštinu, pitanje arhiva JNA, povratka otuđenih kulturnih dobara, kao i sporazuma o granici.
