U tijeku aktualne europske migracijske krize te uoči izvanrednog sastanka šefova država u u Bruxellesu - na kojem će se raspravljati o cjelovitom pristupu izbjegličkoj krizi i potrebi za uspostavom vjerodostojne europske migracijske politike - voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica uputila je niz pitanja Europskoj komisiji. Izrazila je, naime, zabrinutost oko trenutnog stanja u EU, a posebice u Hrvatskoj.
Potrebni jasni mehanizmi djelovanja
Hrvatska - čija granica predstavlja vanjsku granicu Europe i koja još nije punopravna članica Schengenskog sporazuma - proteklih dana primila je više od 30.000 izbjeglica. Prema podacima UNHCR-a, samo tijekom ove godine u Europu je pak pristiglo oko 380.000 osoba. Europska politika za migrante za sada ne uključuje viziju usmjerenu na budućnost - nego se problem prihvata migranta i izbjeglica rješava nizom ad hoc odluka. Hrvatsku, a samim time i Europu, očekuje novi val migranta i izbjeglica obzirom da se ne rješava uzrok ovog problema.
Šuica je, stoga, zatražila od EK očitovanje o točnom planu djelovanja za izbjegličku krizu u budućnosti te upitala hoće li se uspostaviti jasni mehanizmi djelovanja u državama na područjima Balkanske rute?
Mjere Dublinskog sporazuma
Europa se mora organizirati i donijeti jasna pravila i zakone. Provedba Dublinskog sporazuma nije moguća zbog ogromnog broja migranta u prolazu. Zbog ograničenosti kapaciteta, Hrvatska nije u mogućnosti provesti mjere predviđene Dublinskim sporazumom, stoga je Šuica upitala na koji način EK planira financirati zbrinjavanje migranata u Hrvatskoj i je li u planu reforma Dublinskog sporazuma?
Olakšati postupak tranzicije
Zbog brze tranzicije migranta kroz našu zemlju, Hrvatska ne uspijeva popisati one koji prelaze preko hrvatskog teritorija - niti provjeriti rade li to iz ekonomskih ili političkih razloga. Razdvajanje onih koji odlaze iz matičnih zemalja iz političkih razloga i onih koji to rade iz ekonomskih, olakšalo bi postupak tranzicije migranata i izbjeglica preko Balkanske rute. Učinila bi se, također, usluga zemljama koje su krajnji cilj migranata pa je Šuica zatražila od EK smjernice za pravovremeno razdvajanje osoba u tranzitu kroz Hrvatsku - na one koji traže ekonomski prosperitet i one koji traže politički sigurno utočište od ratom uništenih područja.
