U Novinarskom domu u Zagrebu danas je - u organizaciji HDZ-ova Odbora za obitelj i mladež, Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer - održana međunarodna konferencija pod nazivom „Demografska politika - temelj razvoja Europske unije i Republike Hrvatske“.
Niz uglednih domaćih i stranih stručnjaka na dva panela su raspravljali o demografskoj i migracijskoj politici kako u Europskoj uniji, tako i Republici Hrvatskoj. Središnja misao - senzibilizirati širu javnost na pojedina rješenja. Hrvatska i EU demografsku problematiku moraju staviti na statešku razinu značenja, a demografska i migracijska politika postaju pitanja nacionalne sigurnosti.
Pozdravne riječi
Pozdravnu riječ uputili su ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina i voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj dr. sc. Michael Lange.
Hrvatske nestaje
Konferenciju je otvorio potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner - koji je bio osobni izaslanik predsjednika Tomislava Karamarka.
- Hrvatska su ljudi, hrvatska su oni koju je stvaraju svakog dana. A ta Hrvatska nestaje - njeno stanovništvo nestaje. U prošloj godini rođeno je najmanje djece u hrvatskoj povijesti - manje od 39 000. A umrlo je više od 52 000 ljudi. Do kraja kolovoza ove godine ta razlika između broja rođenih i umrlih je još veća - iznosi više od 13 000. Hrvatska svake godine izgubi grad veličine Trogira ili Karlovca. A, nažalost, ova vlast se na to nije uopće obazirala! Oni koji trebaju nešto učiniti, ne čine ništa da se to zaustavi. Zato je program demografskog oporavka Hrvatske jedan od ključnih dijelova programa HDZ-a. Uz gospodarski dio programa - po meni i najvažniji! No, nije demografski prirast samo problem, Hrvatska nestaje i iseljavanjem. Što aktualna vlast ignorira i minorizira - tvrde da to uopće „ne postoji“. Nitko im pak u to ne vjeruje!
PRVI PANEL: DEMOGRAFSKA OBNOVA - STRATEŠKA PROMIŠLJANJA
Na prvom panelu sudionici su raspravljali strateškim promišljanjima demografske politike. Uvodničarka je bila akademkinja Alica Wertheimer-Baletić upozorila na dugogodišnje demografske „crne brojke“ u Hrvatskoj.
- Demografsko pitanje nije samo pitanje per se, nego i pitanje budućeg razvoja Hrvatske. U 20. stoljeću emigracija je „odnijela“ 2,64 milijuna stanovnika Hrvatske. To je ublažavalo doseljavanje stanovništva iz BiH. U demografskoj bilanci su dva bitna faktora - prirodni i migracijski. Prosječna stopa porasta stanovništva od 1981. do 1991. pala je na 0,4 posto! Natalitete opada, a emigracija je negativna. A u ovoj krizi se to pojačalo - svi elementi demografske bilance su, dakle, negativni. Natalitet je u padu, mortalitet u porastu, a emigracija raste sa svojim specifičnim oznakama - odlaze cijele obitelji i obrazovani. Hrvatska gubi ljudski kapital.
Alarmantni negativni trendovi
Prof. dr. sc. Anđelko Akrap (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) istaknuo je da ako se nastave negativni trendovi da će do 2050. biti u Hrvatskoj manje oko 600 tisuća ljudi.
- Sve županije će u Hrvatskoj imati smanjenje broja stanovnika - izuzetak su samo Zadar i Zagrebačka županija, ali zbog porasta udjela starijeg stanovništva. Primjerice, Sisačko-moslavačka županija imat će 50 posto stanovništva starijeg iznad 65 godina. Udio mladih opast će za 35 posto, a starijih povećati za 85 posto.
Promicati vrijednosti života
Doc. dr. sc. Roko Mišetić (Hrvatsko katoličko učilište) izlagao je, između ostalog, o „praznim prostorima“ u Hrvatskoj i urbanizaciji.
- Demografi nisu „katastrofičari“ već govore o realnoj situaciji. Hrvatska nema nikakvu imigracijsku politiku. Postoji jasna veza između rasta, razvoja i demografije. No, zanemaruje se jedna druga činjenica - djeca se, nažalost, promatraju kao trošak. Djeca se moraju promatrati kao radost. Mediji mogu puno toga napraviti u odnosu prema broju povećanju broja djece - vrijednosni odnos prema obitelji. Treba puno više napraviti, da se tako izrazim, u promociji života.
Premalo zaposlenih
Predsjednik Uprave mirovinskog društva PBZ Croatia osiguranje Dubravko Štimac naglasio je da je potrebno povećati zaposlenost u Hrvatskoj - jer to neminovno utječe na mirovinski sustav.
- U Hrvatskoj imamo na jednog umirovljenika 1,19 zaposlenih osoba. Matematika sustava međugeneracijske solidarnosti govori da bi taj omjer trebao biti tri naprema jedan. Problem mirovinskog sustava je ogledalo koje pokazuje pristup države - mirovinski sustav koji se bazira samo na prvom stupu ne može opstati. Kad bi se svi nezaposleni zaposlili da uplaćuju doprinose, prikupilo bi se tek 80 posto potrebnih sredstava za isplatu mirovina!
ZA demografsku obnovu
Predsjednik HDZ-ova Odbora za obitelj i mladež mr. sc. Stjepan Adanić kazao je da je cilj našeg programa demografske obnove zaustaviti negativne trendove.
- Demografski potop je rezultat „rada“ ove vlade - koja ne zna niti napraviti Obiteljski zakon. Naš prvi cilj je zaustavljanje demografskog pada - to se mora napraviti već u prvoj godini. U drugoj godini se mora povećati broj rođene djece. A u trećoj i četvrtoj godini broj rođeni mora biti veći od borja umrlih. Za to imamo napravljen konzistentan program.
Primjeri dobre prakse
Dr. sc. Stjepan Šterc (Prirodnoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu) istaknuo je primjere Irske i Izraela koji su uspješno uključili svoje iseljeništvo u gospodarski rast i razvoj.
- Aktualnu vlast u konceptu vođenja države uopće ne zanima što Hrvatske nestaje. Demografija je ključno strateško pitanje - kako će Hrvatska sutra izgledati. Čovjek, društvo, zajednica su ključni faktori razvoja. Irska i Izrael primjeri su uspješnosti - „uzletjele“ su zbog bogatstva svog iseljeništva. Aktualna vlast ima anacionalni koncept vođenja države. Kako političari mogu mirno gledati nestanak stanovništva, a uzbuđuju se oko flore i faune.
Moderatorica panela je bila dr. sc. Ozana Ramljak.
DRUGI PANEL: MIGRACIJSKA POLITIKA U EUROPSKOJ UNIJI I REPUBLICI HRVATSKOJ
Na drugom panelu raspravljalo se o migracijskoj politici - u EU i Hrvatskoj. A uvodničar je bio dr. sc. Stjepan Šterc. Upozorio je da aktualna vlast nema nikakav koncept kako se nositi s migracijskom krizom.
- Hrvatska je po mnogim pokazateljima doživjela demografski slom na koji ne reagiramo. Migrantska kriza opteretila je mnoge zemlje - među kojima i Hrvatsku koja najosjetljivija među njima. Prateći trendove, ukupan broj migranata koji prolaze kroz Hrvatsku prijeći će brojku od 500 tisuća. Prema procjeni Europske komisije u 2016. kroz Hrvatsku bi trebalo proći novih 3 milijuna migranata. Vlada nema nikakav koncept koliko će ljudi ostati u Hrvatskoj. Danas službeno ne znamo ni koliko je migranata iz Hrvatske izašlo. Prema migrantskoj krizi moramo se postaviti u službi zaštite nacionalnih interesa.
Definirati migracijsku politiku
Dr. sc. Vice Batarelo (Udruga Vigilare) naveo je primjere nekoliko prekooceanskih zemalja koje imaju definiranu migracijsku politiku.
- Hrvatska nema migracijsku politiku. Zemlje poput Amerike, Australije i Kanade imaju jasnu migracijsku politiku. U svakoj od tih zemalja postoji pravo na svoj jezik i običaje, ali prije svega u Americi ste Amerikanac ili pak u Australiji Australac.
Socijalna integracija
Prof. dr. sc. Ivo Rogić (Institut „Ivo Pilar“) posvetio je pažnju socijalnoj integraciji migranata u zemlje useljavanja.
- U razdoblju smo kada se razvojni optimizam - karakterističan za prosječnu modernizaciju europskih društava - polako povlači. Migriranje se teško može uklopiti u nešto što bi bio razvojni optimizam. Zabluda je da se seli radna snaga. To je tehnička kategorija. Treća je zabluda da će se integracija migracijskih skupina zbivati sretno. Kada pogledamo empirijske modele integriranja, vidjet ćemo da je uspješno integriranje teško odvojiti od asimiliranja. Ne možemo reći da će se integracija migracijskih skupina odvijati po unaprijed određenom modelu.
Demokracija zahtijeva konsenzus
Prof. dr. sc. Tihomir Cipek (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu) naglasio je da socijalno povjerenje imanentno rezultira izgradnjom demokratskih institucija.
- Jasno je da postoji strah. Strah je u politici vrlo opasan. S jedne strane može vas paralizirati, a s druge strane vas može potaknuti na pogrešno djelovanje. Ako nemate socijalnog povjerenja, teško možete graditi demokratske institucije. Mi moramo dijeliti neke bazične vrijednosti da bismo gradili demokratsku budućnost, poredak i ostvarili efikasnu ekonomiju.
Strateški pristup krizi
Dr. Caroline Hornstein Tomić (Zaklada „Znanje na djelu“) napomenula je se o svim aktualnim problemima s kojima se suočava moderno europsko društvo mora govoriti otvoreno i transparentno.
- Otvoreno i transparentno treba govoriti o problemima. Nadajmo se da je ekstremizam prolazan fenomen. Za uspješno rješavanje migracijske krize potrebna nam je bolja organiziranost.
Moderator je bio doc. dr. sc. Nino Raspudić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
ZAKLJUČAK
Dr. sc. Šterc u zaključku ove međunarodne konferencije naglasio je da Hrvatska mora koncepcijski postaviti demografsku revitalizaciji prema domicilnoj i iseljeničkoj populaciji.
(FOTO: Martina Cvek)
