U Novinarskom domu u Zagrebu danas je - u organizaciji Akademske zajednice HDZ-a „Ante Starčević“ (AZAS), Zaklade hrvatskog državnog zavjeta (ZHDZ) i Zaklade Konrad Adenauer - održana međunarodna konferencija pod nazivom „Gospodarstvo i visoko obrazovanje“.
Niz uglednih domaćih i stranih stručnjaka na dva panela su raspravljali o gospodarstvu i visokom obrazovanju - kako u Europskoj uniji, tako i Republici Hrvatskoj.
Pozdravno slovo
Pozdravnu riječ uputili su ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina i voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj dr. sc. Michael Lange.
Konferenciju je otvorio potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner - koji je bio osobni izaslanik predsjednika Tomislava Karamarka. U uvodnom izlaganju osvrnuo se na važnost povezivanja gospodarstva i obrazovanja.
- U Hrvatskoj se u obrazovanje, istraživanje i razvoj ulaže vrlo malo, a cilj Domoljubne koalicije je povećati izdvajanja za obrazovanje i znanost - kako bi se približili EU prosjeku. Ova tema je bolna točka za gospodarstvo i obrazovanje te postoji nezadovoljena potreba za užom suradnjom - koja je nužna. Primjerice, kod nas je svega pet patenata na milijun stanovnika, dok je prosjek EU njih 108. Svi tvrdimo da znanost i obrazovanje mogu pridonijeti izlasku iz ove gospodarske krize, a sve je manje ulaganja u ta područja. Umjesto da postanu društveni prioriteti, oni nisu kao takvi zaživjeli. I to treba promijeniti! Obrazovanje mora biti povezanije s gospodarstvom, a gospodarstvo s obrazovanjem. Ovo je uistinu važno za gospodarski razvoj Hrvatske, kao i za cjelokupno obrazovanje i znanost.
PRVI PANEL: EUROPSKA ISKUSTVA I POUKE ZA HRVATSKU
Na prvom panelu sudionici su raspravljali o europskim iskustvima u području gospodarstva i obrazovanja. Panelom je moderirala dr. sc. Ozana Ramljak. Uvodničar je bio prof. dr. sc. Siegfried Gehrmann iz Centra za europsko obrazovanje koji se osvrnuo na Bolonjski proces.
- U Hrvatskoj vidim veliki izazov - treba mnogo napraviti u sustavu obrazovanja. Primjerice, treba odustati od učenja podataka napamet. Potrebno je fokusirati se na sustav kvalitete, no valja ga oprezno primjenjivati. Administraciju sveučilišta treba modernizirati te uvesti višejezični sustav. Stari kurikulumi su samo „ugurani“ u one nove. Ovdje vidim mnogo prostora za promjenu međunarodnog konkurentnog tržišta. Smanjena je znanstvena razina u školama te je došlo do toga da studenti nemaju vremena primijeniti svoje znanje i obuhvatiti srž stvari.
Obrazovanje za potrebe tržišta
Predsjednik HDZ-ova Odbora za gospodarstvo prof. dr. sc. Marko Kolaković (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) je istaknuo da su strategija razvoja gospodarstva i strategija za obrazovanje međusobno povezane.
- Važno je obrazovati stručnjake za radna mjesta. Ne slažem se da imamo „preveliki broj ekonomista“, svi su oni, naime, na neki način evolvirani u ekonomiju. Važno je stvarati stručnjake u granama koje same mogu stvarati radna mjesta. Imamo mnogo stručnjaka, no nedostaje potpora da se to pokrene. To je važan prostor za ulaganje. A strategija razvoja gospodarstva i strategija za obrazovanje se trebaju povezivati. Ograničeni smo, potrebno je čvršće povezivanje i uključivanje gospodarstva i obrazovnog sustava.
Kompetencije za globalizirani svijet
Dr. sc. Mira Lenardić (dekanica Visoke škole „Effectus“) je naglasila da obrazovni sustav mora pratiti brze mijene u globaliziranom svijetu - koje zahtijevaju uvijek nove kompetencije.
- Bolonjskim procesom produžilo se studiranje, no to se dogodilo cijeloj Europi. Studenti produljuju studiranje - jer ne mogu pronaći posao. Globalizacija je nepredvidiva i sve se odvija ubrzano te je teško definirati koje su kompetencije potrebne u kojem području, no moramo biti svjesni mijenjanja okruženja. Komunikacija između vlade, studenata, obrazovnih ustanova i gospodarstva mora biti dinamičnija.
Sustavno provođenje prakse
Daniela Buntak iz Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore pojasnila je rad i funkcioniranje ove komore te probleme s kojima se njeni članovi susreću.
- Članovi Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore su hrvatske podružnice njemačkih tvrtki. Naš je cilj podržati njemačke tvrtke na inozemnom tržištu. Članovi nam često iznose probleme s kojima se susreću, poput pronalaska stručnih kadrova. Primjerice, teško im je pronaći kvalitetne prodavače. Stoga smo razvili pilot projekt koji će to omogućiti. Provodimo certificirani program kojim želimo sustavno provoditi praksu mladih u tvrtkama koje su naši članovi.
Primjenjivo znanje
Doc. dr. sc. Caroline Hornstein Tomić iz Instituta „Ivo Pilar“ naglasila je da u Hrvatskoj treba osvijestiti važnost praktičnog znanja u obrazovanju.
- Škola ima malo veze s praktičnim učenjem. Učenje napamet nije sredstvo koje nas može osposobiti za poslovni i društveni život. U obrazovanje se treba što prije - i što više! - unijeti praktičnog znanja. I tu problematiku moramo osvijestiti u Hrvatskoj.
Više praktične nastave
Violeta Jelić iz Hrvatske obrtničke komore osvrnula se na dualni sustav obrazovanja - koji omogućava direktan kontakt s gospodarstvom.
- Obrazovanje budućih generacija je elementarno kroz vježbe i praktični dio. Društvo je nezamislivo bez strukovnih zanimanja. Potreban je veći broj praktične nastave u samom gospodarstvu. Kada učenik dođe na praksu on upoznaje buduće okruženje, dobiva instrukcije od mentora, svaki dan sudjeluje u izradi novog proizvoda, uči na pogreškama, postaje svjestan što je u stanju raditi. Također se susreće i s potrebama tržišta. I taj dualni sustav u kojem postoji direktan kontakt s gospodarstvom je nužan!
DRUGI PANEL: OBRAZOVANJE I POTREBE GOSPODARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Na drugom panelu raspravljalo se o obrazovanju i potrebama gospodarstva u Hrvatskoj. Panelom je moderirao prof. dr. Drago Šubarić (Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku). A uvodničar je bio predsjednik Akademske zajednice HDZ-a „Ante Starčević“ akademik Ivica Kostović - koji je čestitao Zakladi hrvatskog državnog zavjeta na 20. obljetnici rada. U govoru je naglasio da je potrebno revidirati Bolonjski proces.
- Svaki tjedan dobijem zahtjev studenta za preporukom - kako bi mogao nastaviti studij u inozemstvu. Jer - mogućnosti stipendiranja vani su fantastične. I Hrvatska mora imati takve stipendije. Imamo dovoljno dokumenata i strategija o obrazovanju, no problem nisu stajališta već kako to sve provesti. Prema podacima Ministarstva poduzetništva i obrta u 2014. postojale su, primjerice, 33 razvojne agencije, devet tehnoloških parkova, 39 poduzetničkih inkubatora… No, postoji problem upravljanja sustavom, jer neki od navedenih imaju pozitivne rezultate, a oni koje ih nemaju - na teret su proračuna. Valja naglasiti da smo jedini u EU koji nismo napravili reviziju Bolonjskog procesa. Sveučilište to mora učiniti, no to ne znači da Bolonjski proces ne valja već ga treba revidirati.
Prvostupnici na tržištu rada
Prorektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga pojasnio je zašto prvostupnici nisu prepoznati na tržištu rada.
- Još uvijek nismo revidirali Bolonjski proces jer smo ga zadnjiuveli - tek prije 10 godina. No, možda je sada došlo vrijeme za to. Svako sveučilište je, naime, drugačije shvatilo Bolonjski proces. Ja sam shvatio na način da, primjerice, izbacimo ponavljanje tema - da student ranije izađe na tržište rada. No, četverogodišnje studije smo pretvorili u petogodišnje, a petogodišnje u šestogodišnje studije te tako produžili školovanje. Zato prvostupnici nisu prepoznati na tržištu rada.
Puls tržišta
Mislav Balković (Hrvatska udruga poslodavaca) izlagao je o inicijalnim idejama i ciljevima Bolonjskog procesa te kako je ona uvedena u Hrvatskoj.
- Bolonjski proces je u Hrvatskoj uveden nabrzinu. Nije se prethodno ispitalo tržište rada. U Hrvatskoj pak 81 posto poslodavaca traži samo magistre - to je rezultat uvođenja ovakvog Bolonjskog procesa.
Učenike pripremati za život
Saborski zastupnik (i koordinator svih ekonomskih odbora HDZ-a) Domagoj Ivan Milošević izlagao je o problematici obrazovnog sustava - na primjeru srednjih škola.
- Srednja škola, primjerice, ne priprema djecu za realan život i stvarna životna iskustva. Samo kod nas ljetni školski praznici traju tri mjeseca. Poduzetnici nikada nisu pozvani govoriti u srednjim školama. No, za promjene nije najbitniji novac i ono što morate imati u proračunskoj stavci. Primjerice - sa subvencijama i poreznim poticajima možete stimulirati poduzetnike, ali i ostale pojedince.
Poduzetnici kao predavači
Daška Domjan iz Zaklade „Znanje na djelu“ istaknula je iznimnu važnost transfera znanja – od poduzetnika na zaposlene u obrazovnom sustavu.
- Zaklada „Znanje na djelu“ počela je s radom prošle godine, a usmjerena je na suradnju i povezivanje gospodarskog i obrazovnog sektora. Omogućili smo da 30-ak učenika pohađa dvodnevnu praksu - koja je zaista bila korisna. Cilj nam je još više djece uključiti u taj program. Drugi program koji provodimo jest edukacija nastavnika u radionicama - gdje su predavači poduzetnici. Iskustvo nam govori da nastavnici posjeduju teoriju, no korisno im je da čuti od poduzetnika praktični dio i problematiku.
Europa zaostaje za SAD-om
Akademik Vladimir Paar (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu) usporedio je Europu sa SAD-om i Kinom u znanstveno-tehnološkom razvoju.
- Još 2005. sam identificirao nedostatke Bolonjskog procesa te danas ispada da sam bio u pravu. Europa zaostaju za SAD-om i Kinom u znanstveno-tehnološkom razvoju, a jugoistočna Europa zaostaje za ostatkom Europe. Stoga smo u trostrukoj liniji zaostajanja.
Prvostupnici se teško zapošljavaju
Prof. dr. sc. Dubravka Sinčić Ćorić (Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) pažnju je posvetila Bolonjskom procesu odnosno prvostupnicima - 90 posto njih odluči se za daljnji nastavak studija.
- Često čujemo da ekonomista ima previše te da je potrebno smanjiti kvote upisanih na studij - s čime se ne slažem. Bolonjski proces nije imao priliku uspjeti u ovakvom obliku - jer nije logično da ćemo nakon prve generacije studenata imati dobro pripremljene prvostupnike. Tada je 2008. došla i ekonomska kriza te nisu uspjeli pronaći posao. Tržište ne razumije prvostupnike, a 90 posto prvostupnika nastavlja dalje studirati.
Inovativnost kao poveznica
Rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Šimun Anđelinović analizirao je pitanje kurikuluma i Bolonjskog procesa.
- Krivo je pitati je li Bolonjski proces uspio ili ne, to su preporuke i to ne može biti neuspjeh. Pitanje je kako smo ih proveli - to je druga stvar. Pitanje je stvaramo li kurikulum koji stvara neupotrebljiva znanja? Sveučilište se bazira na znanosti, struci, nastavi, etici i moralu, a sve to povezuje inovativnost. Ne smijemo se bojati reformi!
