HDZ ima cjelovit gospodarski program koji obuhvaća sva područja i sve gospodarske grane, identificirani su potencijali hrvatskog gospodarstva i načini kako raspoložive resurse staviti u funkciju. Naše rješenje je realan program za gospodarski rast, razvoj i zapošljavanje. Sastavljen je s našim poduzetnicima, proizvođačima, izvoznicima, znanstvenicima, mladima, socijalnim partnerima, uz korištenje iskustava i uspješnih rješenja primijenjenih u drugim državama Europske unije te znanja i znanstveno-istraživačkih spoznaja izvrsnog njemačkog IFO instituta! - istaknula je, između ostalog, potpredsjednica HDZ-a i eurozastupnica Ivana Maletić u opširnom razgovoru jučer za Jutarnji list. S njom je razgovarala novinarka Ivanka Toma, a intervju donosimo u cijelosti:

Zašto se niste kandidirali za predsjednicu HDZ-a?

U četvrtak smo utvrdili proceduru izbora predsjednika i otvorili proces kandidiranja. Tada sam rekla da ću razmisliti nekoliko dana, što uvijek činim kada ima vremena za to. Ako ocijenim da bi moje sudjelovanje na unutarstranačkim izborima za predsjednika - predsjednicu pridonijelo stranci i dodatnoj demokratizaciji cijelog izbornog procesa, uključit ću se.

Podupirete Andreja Plenkovića za novog predsjednika HDZ-a. Zašto mislite da bi od svih kandidata on bio najbolji nasljednik Tomislava Karamarka?

Andrej je izvrstan kandidat i za stranku je izuzetno važno da on sudjeluje na ovim izborima. Jako mi je drago što je najavio kandidaturu i u tome ga u potpunosti podržavam. S obzirom na to da ostali još nisu najavili kandidature, smatram daje dobro pričekati i vidjeti tko su sve kandidati, a onda odlučiti tko bi bio najbolji novi predsjednik.

Na redovnim izborima za predsjednika HDZ-a koji su održani nedavno Karamarko nije imao protukandidata. Znači li to da nije bilo zainteresiranih ili da nitko pored njega do jučer nije imao šanse?

U trenutku kada je HDZ nedugo prije s Domoljubnom koalicijom i Mostom sastavio Vladu i kada su se definirale reforme koje će se provesti i predstaviti Europskoj komisiji, Vladi je bila potrebna stabilnost kako bi mogla krenuti s provedbom. Vjerujem da su svi koji su možda bili zainteresirani kandidirati se za predsjednika HDZ-a u tom trenutku stavili svoje želje po strani, vodeći računa o interesima države i stranke.

Je li točno da ste u zadnje vrijeme, osobito od kada je postalo jasno da Vlada Tihomira Oreškovića ne funkcionira, bili usamljeni na stranačkim tijelima kada ste ukazivali na probleme i upućivali kritike vodstvu, posebno Tomislavu Karamarku? Na što ste najviše upozoravali?

Dopustite mi da otvoreni razgovori na Predsjedništvu ostanu tamo gdje su i izrečeni. Tomislav Karamarko je dao ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a i sad se svi moramo usredotočiti na budućnost, na konsolidaciju stranke i pobjedu na predstojećim parlamentarnim izborima.

Zašto ste zajedno s Plenkovićem, Davorom Stierom i Dubravkom Šuicom kolegama u Saboru poslali pismo u kojemu ste pozivali da se ne ruši Orešković? Nije li neobično što ste se zauzeli za nestranačkog premijera koji nema izborni legitimitet i koji je želio iz Vlade izbaciti predsjednika vaše stranke?

Izrazili smo svoj stav da je, umjesto rušenja Vlade koju je HDZ formirao, u nacionalnom interesu njena stabilnost i funkcionalnost, osobito uzimajući u obzir gospodarske i financijske izazove koji su pred Hrvatskom i trendove u Europskoj uniji. Solidarizirali smo se s našim saborskim zastupnicima koji su imali za nas potpuno razumljivu dvojbu oko postupanja u skladu s odlukama stranačkih tijela sjedne strane i nacionalnog interesa s druge strane.

Kako su europski pučani gledali na politiku HDZ-a, ali i politiku sada već tehničke Vlade Tihomira Oreškovića?

EPP se ne miješa u unutarnja pitanja svojih članica, ali sa zanimanjem prati razvoj događaja u Hrvatskoj. EPP-u je važno imati jakog i čvrstog partnera u Hrvatskoj i jaku i stabilnu Hrvatsku.

Kako ste kolegama u Europskom parlamentu objašnjavali zbivanja u Hrvatskoj, od istupa ministra kulture koji su se doživljavali kao povijesni revizionizam, problema s provođenjem kurikularne reforme, pa do totalnog nepovjerenja i razlaza između troje čelnih ljudi u Vladi?

Kolege u Europskom parlamentu sa zanimanjem su pratili razvoj događaja u Hrvatskoj, posebno u pogledu stabilnosti Vlade i u tom kontekstu sposobnosti provedbe gospodarskih reformi. Bili su upoznati sa svim problemima i činjenicom daje u pojedinim pogledima politikantstvo i iskorištavanje političkog momenta krhke koalicije prevladavalo nad suštinom. Pratili su istupe ministra kulture i isto tako bili upoznati iz medija i s njegovim objašnjenjem svojih istupa. U pogledu kurikularne reforme bilo je vidljivo daje nužno sagledati i drugačija mišljenja i dobronamjerne kritike na sadržaj predstavljene reforme. Obrazovanje je ključan segment koji se tiče svih i važno je za Hrvatsku da se reforma obrazovanja provede uz širi društveni konsenzus. Što se tiče Vlade, ključna poruka EPP-a je da je Hrvatskoj potrebna stabilnost, politička odgovornost i orijentiranost prema reformama i gospodarskoj stabilnosti i oporavku.

Vladimir Šeks je kao Karamarkov veliki krimen istaknuo deintelektualiziranje vodstva stranke. Što vi o tome mislite?

HDZ će na predstojećim izborima, pod vodstvom novog predsjednika ili predsjednice, predstaviti kvalitetne i stručne osobe koje će znati i biti sposobne odgovoriti izazovima pred kojima se Hrvatska nalazi.

Je li za HDZ u ovome trenutku bolje da ima više kandidata za predsjednika stranke ili bi bilo oportunije da se dogovorite oko jednog imena?

Predsjedništvo i Nacionalno vijeće odlučili su da će se izbori za novog predsjednika održati po načelu jedan član, jedan glas, što je jako dobro s obzirom na to daje Statutom bila predviđena i mogućnost izbora na Općem saboru. Izbori su demokratski proces i svatko tko ima želju i ambiciju može se kandidirati. Osobno smatram da je bolje imati više kandidata i priželjkujem kandidate koji će jedni drugima konkurirati programom, ciljevima, vizijom te znanjem, izvrsnošću i kvalitetom. Članstvo će izabrati onog za koga se uvjeri da može povesti HDZ i Hrvatsku u bolje sutra.

Treba li izbore za novog šefa stranke provesti po modelu jedan član, jedan glas?

Naravno. Svaka druga opcija ide nauštrb dostignutih demokratskih standarda i umanjuje legitimitet novoizabranom predsjedniku/ci.

Dio političkih analitičara procjenjuje da će vam Most oduzeti dio birača, posebno one koji spadaju u umjereni desni centar. Može li HDZ u roku od dva mjeseca naći odgovor na to?

Sigurna sam da može. Još tijekom prošlih izbora propustili smo iznijeti puno izvrsnih ideja i rješenja koja će Hrvatsku pozicionirati među, po gospodarskoj snazi i rastu, vodeću među državama srednje i istočne Europe. Uz dobro odabranog predsjednika i tim za izbore, dobro osmišljenu komunikacijsku strategiju, približavanje svim našim građanima i zajednički rad svih članova možemo dobiti povjerenje šireg spektra birača i pobijediti na izborima.

Što vam govori gubitak izbora u Vrgorcu?

Moramo raditi više i bolje na rješavanju životnih pitanja građana, uključiti ih u procese definiranja odluka, štoviše komunicirati s njima. HDZ je iz svakog postupka i svakih izbora znao izvući pouku i to će znati i ubuduće.

Što, osim novog predsjednika, HDZ mora promijeniti prije izbora da bi izbjegao debakl na biralištima?

Trebamo jasnije iznositi svoje izvorne vrijednosti i gospodarski program građanima. Snažna smo stranka i na izborima želimo konkurirati programom i kvalitetnim rješenjima, i tako svojim radom i trudom podizati standarde i nametati tempo razvoja.

Slažete li se daje u kampanji za prošle parlamentarne izbore HDZ propustio prezentirati svoj gospodarski program?

Istina je da su u predizbornoj kampanji prevladavale neke druge teme koje nisu odražavale probleme građana s kojima se oni svakodnevno susreću i to ćemo ovaj put promijeniti.

Ima li HDZ gospodarski program i u čemu se on razlikuje od SDP-ovog, a u čemu od Mosta?

Ima i predstavit ćemo ga u cijelosti u predstojećoj predizbornoj kampanji. SDP nikada nije imao gospodarski program, a njihov plan 21 bio je čista obmana birača. Nakon četiri godine (ne)rada u Vladi, SDP je Hrvatsku doveo na dno svih razvojnih ljestvica, rejting je na razini smeća, a našli smo se i pred uvođenjem korektivnih mjera u Postupku makroekonomskih neravnoteža. Korektivne mjere nisu uvedene samo zato što je došlo do promjene vlasti i novoj Vladi je dana prilika za provedbu reformi. Europska komisija kontinuirano je upozoravala Milanovića i njegovu Vladu da ne provodi reforme i da planove koje sama utvrdi i ciljeve koje zada kontinuirano ne ispunjava. To je čitavo vrijeme bila Vlada koja ne funkcionira. Most ima dva različita koncepta gospodarske politike, što se moglo vidjeti i kroz događanja u Saboru. Osim načelno postavljenih područja u kojima se trebaju provesti reforme, program Mosta ne definira njihov sadržaj i nedostaje mu cjelovit pristup. HDZ ima cjelovit gospodarski program koji obuhvaća sva područja i sve gospodarske grane, identificirani su potencijali hrvatskog gospodarstva i načini kako raspoložive resurse staviti u funkciju. Naše rješenje je realan program za gospodarski rast, razvoj i zapošljavanje. Sastavljen je s našim poduzetnicima, proizvođačima, izvoznicima, znanstvenicima, mladima, socijalnim partnerima, uz korištenje iskustava i uspješnih rješenja primijenjenih u drugim državama Europske unije te znanja i znanstveno-istraživačkih spoznaja izvrsnog njemačkog IFO instituta. To je program koji proizlazi iz problema hrvatskog društva i države i daje dugoročna i stabilna rješenja koja će Hrvatsku pozicionirati kao vodeću među državama srednje i istočne Europe, a ne na dno svih ljestvica gdje ju je dovela Kukuriku Vlada.

Vlada nije uspjela plasirati euroobveznice. Kako će, i tko, osigurati sredstva za isplaćivanje mirovina i plaća u javnim službama najesen?

Nova Vlada koja se oformi najesen morat će postupati po donesenom proračunu jer neće biti puno vremena za suštinske izmjene. Osiguranje izvora financiranja proračuna bit će glavni izazov u tom razdoblju i nova Vlada će biti ta koja će sa svojim programom morati izaći na financijska tržišta. Ne trebamo se bojati za plaće i mirovine jer će se one financirati iz postojećih izvora i ne predviđam problem likvidnosti u tom pogledu.

Hoće li nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije doći do takvog poremećaja na tržištu novca koji bi mogao imati utjecaj na uvjete pod kojima će se Hrvatska zaduživati?

Ovo je definitivno šok za europsko tržište, a još veći za tržište Velike Britanije, i financijsko i gospodarsko. Ankete su pokazivale daje vrlo izvjesno da će Velika Britanija izaći iz EU premda smo svi priželjkivali da ostane. No, dogodio se najgori scenarij koji će kao prvu reakciju imati jače povezivanje same EU kako bi se što prije vratilo povjerenje koje je sada znatno narušeno. Velika Britanija imat će velike komunikacijske probleme. Društvo im je podijeljeno i neće biti lako komunicirati s onima koji su bili za ostanak. Njima će se morati objasniti zašto izlaze, osobito uz posljedice koje slijede, a već su se počele događati padom funte. Tu je i pitanje reakcije Škotske i Sjeverne Irske. Već se čuju prve reakcije da se Sjeverna Irska želi priključiti Irskoj i ostati u EU. Slijedi turbulentno razdoblje za Veliku Britaniju, a ono će se svakako prelijevati na EU. Sada treba smiriti situaciju, sjesti za stol i dogovoriti daljnje korake. Izlazak će trajati neko vrijeme, najmanje dvije godine, kako je predviđeno ugovorom. Sve će se detaljno dogovarati, raditi analize i izračuni posljedica svake odluke. Velika Britanija će na različite načine ostati vezana za EU. Može biti dio europskog gospodarskog prostora kako je to Norveška, ili može imati regulirane odnose po principu Švicarske ili Islanda. Sada slijede razgovori o tome, a sve će se definirati u iduće dvije godine. Sada se suočavamo s prvim šokom koji se odražava na pad funte, a banke u EU koje su bile vezane na banke u Velikoj Britaniji razmišljaju kako odgovoriti na ovo što se događa. Hrvatska ima relativno stabilno financijsko tržište, tako da nas sve ove turbulencije neće jako pogoditi. Naravno, i kod nas će doći do reakcija tržišta. Nismo se sada uspjeli zadužiti po povoljnim uvjetima, no ne vjerujem da će to imati velike posljedice, jer će Europska središnja banka reagirati tako da i nadalje osigura povoljno financiranje na europskom tržištu. Nadam se da neće doći do velikih potresa u tom smislu. Kamate su na povijesno niskoj razini, likvidnost je još uvijek visoka i vjerujem da će Europska središnja banka svojim mjerama to zadržati jer je Europi glavni cilj povećanje investicijskog potencijala.

Može li nova vlada koju ćemo dobiti nakon izbora u rujnu učiniti išta da se u ekonomskom smislu spasi ova godina ili je ona već sada izgubljena?

Nije izgubljena s obzirom na trendove na tržištu. Nova Vlada mora doći potpuno pripremljena i odmah krenuti s provedbom, nema vremena za dugotrajno formiranje, reorganiziranje, planiranje, sve mora biti napravljeno prije i tijekom prvih mjesec dana. Uz stabilnu i jaku Vladu u zadnjem kvartalu ove godine puno toga možemo nadoknaditi. Za dalje će, naravno, ključan biti proračun za sljedeću godinu koji će se morati odmah pripremiti. On će odražavati smjer ekonomske politike i pokazati reformski potencijal nove Vlade.

Ako i nakon ponovljenih izbora dobijemo sličan omjer snaga u parlamentu, je li najbolje rješenje za državu velika koalicija između HDZ-a i SDP-a koju bi dio vaših stranačkih kolega puno prije odabrao ako bi birao između nje i ponavljanja iskustva s Mostom?

Nisam zagovornica velike koalicije HDZ-a i SDP-a. Smatram da s novim predsjednikom, dobrom kampanjom i predstavljanjem gospodarskog programa možemo dobiti povjerenje građana. Hrvatskoj treba stabilna i čvrsta vlada koja okuplja i koja će biti sposobna odvesti Hrvatsku na put dugoročno održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja.