Dr. sc. Đuro Njavro - ugledni ekonomist, savjetnik dr. Franje Tuđmana od 1993. do 1995. godine, bivši saborski zastupnik, dekan privatne visokoškolske institucije (Zagrebačke škola ekonomije i managementa)… Osmi je na HDZ-ovoj listi u II. izbornoj jedinici.

Prenosimo dijelove iz njegovog intervjua koji je objavljen u današnjem Jutarnjem listu:

(…)

Je li vrijeme za veliku koaliciju?

Svi oni koji misle da bi zaustavljanje reformi i očuvanje stare kontrolne uloge preskupe države bilo moguće postići stvaranjem neke magične velike koalicije koja bi paralizirala sve vodeće politike u državi, takvi ne razumiju gospodarski trenutak u kojem se nalazimo. Ne možemo više živjeti na dug. Prekomjerno trošiti ono što nismo zaradili. I ne činiti ništa. O potrebi reformi u gospodarstvu i društvu ne odlučuje samo Hrvatska, nama se razvoj svjetskog tržišta i uključivanje u zajedničko tržište svakodnevno nameće kao imperativ opstanka. Očekujem pobjedu HDZ-a, pa reforme.

Čeka li vas u tom slučaju funkcija u izvršnoj vlasti?

Nije, niti je to razlog moga stručnog i domoljubnog angažmana u politici.

Dojam je da HDZ nema kvalitetan kadar za obrazovnog ministra. Biste li prihvatili tu funkciju ako dobijete izbore?

HDZ ima u svakom području dovoljno stručnog kadra, okupljamo daleko najveći broj stručnjaka i znanstvenika iz svih područja. To što ih ne možete svake večeri gledati i čitati u velikim medijima, ne znači da ne postoje i da ništa ne rade. HDZ tako ima i već nekoliko izvrsnih ministara obrazovanja. Uz osobe, ključna je i politička volja za reformama, koju budući ministar mora poštovati, kako bi proveo promjene i time zaradio plaću.

Niste odgovorili na pitanje. Mislite li da bi vas akademska zajednica dobro prihvatila kao ministra s obzirom na to da ste 14 godina u privatnom obrazovanju?

Prvotno sam 14 godina radio kao nastavnik na javnom, Ekonomskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. Sudjelovao sam u svim pokušajima modernizacije studija ekonomije 90-ih u Hrvatskoj. Nakon toga osnovao sam i do danas 14 godina vodim s kolegicama i kolegama razvoj ZŠEM-a, prve i jedine međunarodno akreditirane poslovne škole u Hrvatskoj. Ne pomažem HDZ-u kako bih postao ministar.

(…)

Zalažete se za promjenu financiranja visokih učilišta, uvođenje vaučera, internacionalizaciju sustava, sve skupa teme kojima nisu pretjerano sklona javna sveučilišta. Ima li drugog načina na koji Hrvatska može razviti konkurentna sveučilišta?

Zauzimam se za to da nam školstvo na svim razinama bude međunarodno konkurentno. Hrvatski porezni obveznici ga financiraju i imaju pravo dobiti najbolje obrazovanje za svoju djecu. Bez toga, našim će mladićima i djevojkama čak i u vlastitoj domovini biti otežan pristup dobrim poslovima i karijerama.

Kako biste riješili taj problem?

Za odgovorne i dobre studente i najkvalitetniji studiji trebaju ostati besplatni, odnosno treba ih platiti iz državnog proračuna. To se može postići npr. modelom financiranja sveučilišta preko programskih ugovora i studentskih državnih potpora, vaučera, vrijednosnih kupona koje će u ruke dobiti učenik/student i onda sam zajedno s roditeljima birati gdje će studirati. Takav transparentan sustav pruža mogućnost natjecanja fakulteta, potiče odgovorno i inovativno ponašanje škola, sveučilišta i studenata. Taj model studentocentričnog školstva uvelike bi pridonio usklađivanju studijskih programa s potrebama tržišta rada i dugoročnim trendovima što ih obrazovanju nameće tehnološki razvoj. Hrvatska si mora postaviti ambiciozan cilj da se jedno naše sveučilište u sljedećih 10 godina probije među 100 najboljih u svijetu.

Ali već smo imali taj cilj pa ništa. Kako još?

Na primjer, Hrvatska je 2015. bilježila 14 milijuna dolazaka turista. Oni su ostvarili 75 milijuna noćenja. Isti broj noćenja ostvario bi se sa 240 tisuća stranih studenata koji bi u Hrvatskoj studirali i boravili deset mjeseci.

Kako dovesti toliki broj stranih studenata?

Kvalitetnim sustavom obrazovanja koji može biti izvrstan hrvatski izvozni proizvod od kojega možemo imati velike dugoročne koristi. Dokaz tome je i visoka škola koju vodim, a koja ima oko 30 posto studenata koji nisu iz Hrvatske. Slična dobra iskustva bilježi neki drugi, poput zagrebačkog RIT-a, te studija medicine pri Medicinskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. U novije vrijeme slijedi ih i Split.

(…)

Kako gledate na kurikularnu reformu? Politika s njom poigrava na vrlo ružan način, zar ne?

Svijet oko nas mijenja se pod utjecajem tehnoloških promjena. Želimo li u takvom svijetu ostati korisni i zaposlivi, te tako osigurati blagostanje za sebe, obitelj i domovinu, moramo se stalno obrazovati i prilagođavati. Zato nam treba reforma obrazovanja, ali daleko od strančarenja i dnevne politike, u reformu kurikula treba uključiti što širi krug akademičara iz zemlje, ali i iz iseljeništva.

Tu je tezu spomenuo i tehnički ministar Šustar. Na koje iseljenike konkretno ciljate?

Konkretno, svjetske znanstvenike poput Đikića, Pavune, Soljačića, zatim Jakše Cvitanovića, Saše Pekece, Josipa Glaurdića. Bilo bi šteta njih isključiti iz mogućnosti da pridonose reformi.