Predsjednik HDZ-a i Vlade RH mr. sc. Andrej Plenković danas sudjeluje na Neformalnom sastanku na vrhu zemalja članica EU.
http://www.hdz.hr/vijest/eu/plenkovic-na-malti-neformalni-sastanak-na-vrhu-zemalja-clanica-eu
Nakon završetka prva dva dijela sastanka dao je izjavu za okupljene medije, naglasivši da je jutarnja sjednica bila posvećena pitanju migracija.
- Usvojili smo tzv. Maltešku deklaraciju koja se odnosi prije svega na srednje-mediteransku rutu. Fokus rasprave bio je na povećanom broju migranata koji su dolazili tijekom 2016. na europski kontinent iz zemalja sjeverne Afrike. Cilj je cjelovitom politikom Europske unije, u suradnji s državama partnericama s obala sjeverne Afrike i državama koje su zemlje tranzita, stvoriti čvrstu institucionalnu i financijsku pomoć i potporu kako bi se spriječile ilegalne migracije i zaštitila vanjska granica Europske unije.
Rješavanje pitanja migracija
Istaknuo je da je poseban naglasak stavljen na odnose s Libijom, u svjetlu memoranduma o razumijevanju koji je talijanski premijer jučer potpisao s libijskim kolegom. Predsjednik Plenković naglasio je da je o Malteškoj deklaraciji postignut visoki stupanj konsenzusa te da ona predstavlja svojevrsni nastavak ranijih dogovora sa summita u La Valletti prije nekoliko godina. Dodao je da je u ime Hrvatske podržao deklaraciju koja se odnosi na sprječavanje ilegalnih migracija preko srednje-mediteranske rute, uz i dalje vrlo angažirani fokus na istočno-mediteransku odnosno balkansku rutu, koja je stabilna i zatvorena.
Odnosi s SAD-om
Druga tema bila je vanjska politika Europske unije u novom globalnom kontekstu.
- Razgovarali smo o odnosima sa SAD-om, nakon stupanja na dužnost novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Izražena je želja za uspostavljanjem kvalitetnih odnosa s Washingtonom te, prije svega, za prepoznavanjem Europske unije kao globalnoga aktera, u svjetlu predstojeće notifikacije od strane Ujedinjenog Kraljevstva nakon negativnog referenduma u lipnju. Postoji želja za jačanjem suradnje između Europske unije i SAD-a, jačanjem multilateralnih institucija, globalnog upravljanja i političkih i trgovinskih odnosa te je zaključeno kako Europska unija ovu situaciju treba iskoristiti za više kohezije i obnavljanje temelja europskoga projekta. U nastavku predstoji rasprava o budućnosti Europe, uoči idućeg sastanka na vrhu koji će imati obljetnički karakter, u povodu 60. godina Rimskih ugovora.
Sastanak s Orbanom
Upitan o temi razgovora s mađarskim kolegom Orbanom, predsjednik Plenković naglasio je kako s njime razgovara uvijek na margini sastanaka Europskoga vijeća te kako pripadaju istoj političkoj obitelji - Europskoj pučkoj stranci. Podsjetio je da je Mađarska naša susjedna zemlja koja nam je u bitnim trenucima početkom devedesetih davala snažnu potporu i s kojom nemamo rezidualnih pitanja vezanih za raspad bivše SFRJ.
- Hrvatska i Mađarska imaju stabilne odnose, granice i međusobnu zaštitu manjina. Važno je da kontekst naših političkih, gospodarskih i trgovinskih odnosa ne bude opterećen situacijom koja je vezana za INA-u odnosno za MOL. Još smo jednom iskazali spremnost da riješimo to pitanje.
Nastavak razgovora
Naglasio je da je potvrđena spremnost mađarske strane tj. MOL-a da proda svoj udio dionica u INA-i te dodao kako je mađarskog premijera izvijestio da je Hrvatska donijela odluku o formiranju Savjeta za pregovore s MOL-om vezano uz mogući otkup dionica.
Nastavit ćemo razgovore. Cilj Vlade je da INA bude stabilna, profitabilna i vertikalno integrirana kompanija, koja Hrvatskoj osigurava rezerve plina i nafte, rafinerije koje dobro posluju i raširenu maloprodajnu mrežu, s jasnom vlasničkom strukturom u kojoj će uloga hrvatske države biti dominanta.
