(VIDEO) Predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković podnio je u Hrvatskom saboru izvješće o sastancima Europskoga vijeća, institucije koja okuplja predsjednike država ili vlada svih članica EU. Ujedno je Plenković izvijestio zastupnice i zastupnike i o sastanku u formatu EU 27, održanom 29. travnja.

Izvješće možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:

Borba protiv terorizma & propagande

Glavne raspravne teme zadnjeg sastanka Europskog vijeća bile su sigurnost i obrana, rast i zapošljavanje, konkurentnost, migracije, Pariški sporazum o klimi, digitalna Europa i vanjski odnosi. Kad je riječ o sigurnosti i obrani, ključni naglasak bio je na borbi protiv terorizma i sprječavanju terorističke propagande na Internetu - prije svega jačanjem razmjene informacija te kontrole i zaštite vanjskih granica Europske unije. Zadaća Europske unije, ali i hrvatske Vlade, jest jamčiti sigurnost svojim državljanima.

Bolja kontrola vanjskih granica

Na razini Europske unije, ključan naglasak stavlja se na sprječavanje radikalizacije vlastitih građana. Taj problem nije toliko prisutan u našem društvu, no u velikim i starim članicama EU to je pitanje prvorazredne važnosti - zajedno s vrlo osjetljivim pitanjem povratka stranih boraca s ratišta na Bliskom i Srednjem Istoku, osobito u Siriji i Iraku.

Na Europskom vijeću smo zaključili da je bolja kontrola vanjskih granica jedna od najvažnijih zadaća institucija EU i država članica. Stoga se priprema novi zakonodavni paket o tzv. pametnim granicama. Hrvatska je s tog aspekta u posebnom položaju, kao država koja se sprema ispuniti sve obveze koje podrazumijeva ulazak u Schengen. Jučer smo se tako spojili sa Schengenskim informacijskim sustavom, što je unutar EU bitno i za stjecanje kredibiliteta kao partnera koji je u stanju kvalitetno kontrolirati sve ulaske i izlaske na naš teritorij.

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/pristup-schengenskom-informacijskom-sustavu-vazan-iskorak-prema-ulasku-u-schengen

Kolektivna obrana - transatlantska suradnja

Kada je riječ o obrani i vanjskoj politici, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini dala je pisano i usmeno izvješće o provedbi Globalne strategije EU. Ona će u petak navečer doći u Hrvatsku, na završni dio sastanaka Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, a uoči početka tradicionalnog Dubrovnik Foruma.

Hrvatska će inzistirati na, sada već možemo reći, tradicionalnoj poziciji da je NATO temelj kolektivne obrane, važna poveznica transatlantske suradnje, ali i da podjednako tako podržavamo jačanje vojnih i obrambenih sposobnosti te instrumenata koji se u zadnjih 15-ak godina vrlo dinamično razvijaju. Zalagat ćemo se za uključivost i solidarnost te komplementarnost svih djelovanja EU u ovom području.

Hrvatska ostvarila ciljeve

Kada je riječ o rastu, zapošljavanju i konkurentnosti, za nas je posebice bilo važno što su usvojene one odluke koje su već bile odobrene na razini Vijeća za ekonomska i financijska pitanja. Europsko vijeće potvrdilo je izlazak Hrvatske iz korektivnog mehanizma o stabilnosti i rastu, odnosno Postupka prekomjernog proračunskog deficita. Dakle, Hrvatska je ostvarila svoje ciljeve koji se odnose na fiskalnu konsolidaciju.

Pozitivni trendovi u Hrvatskoj

EK procjenjuje, kada je riječ o Hrvatskoj, da je situacija u javnim financijama bitno poboljšana te očekuje nastavak trendova pametne fiskalne konsolidacije, čime nas kvalificira među one zemlje za koje se može reći da su u pozitivnim trendovima. To potvrđujemo i rastom BDP-a. Na današnji dan broj nezaposlenih u Hrvatskoj je 170.000 - što je najbolji podatak nakon niza godina. Imamo oko 53.000 zaposlenih više nego prije dvije godine. EK nam je odobrila sredstva u iznosu od 90 milijuna eura za niz projekata u prometnoj politici, od čega čak 72 milijuna bespovratnih sredstava.

Gospodarski rast & zapošljavanje u EU

Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi iznio je ukupnu ocjenu ekonomske situacije u EU. Potvrdio je nastavak pozitivnih trendova u 16 uzastopnih kvartala u pogledu gospodarskog rasta. Stopa nezaposlenosti u EU je dana na razini onoj iz 2009. godine. To su pozitivni podaci i trendovi koji utječu i na gospodarske trendove u Hrvatskoj. U prošlim je godinama na razini EU kreirano pet milijuna novih radnih mjesta, što je mnogo više u odnosu na razdoblje prije krize.