Nakon završetka prvog dijela sjednice Europskog vijeća u Bruxellesu, predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković prenio je okupljenim novinarima da su šefovi država i vlada zemalja članica Europske unije raspravljali o tri teme - politici migracija, digitalnoj agendi te suradnji u području obrane i sigurnosti.
Što se tiče migracija, predsjednik Plenković je napomenuo da je ključno pronaći mehanizme uspješne kontrole vanjskih granica Unije, rješavati probleme na ishodištu te pronaći balans u prihvatu migranata i izbjeglica poštujući načelo solidarnosti i gospodarsku snagu država članica.
Digitalna ekonomija i poslovanje
U kontekstu digitalne agende, čelnici Europske unije rezimirali su sadržajnu raspravu koja je održana na sastanku u Tallinnu potkraj rujna („Tallinn Digital Summit“).
S obzirom da se radna mjesta budućnosti nalaze upravo u digitalnoj sferi, EU daje snažan prioritet toj temi, kazao je predsjednik Plenković i dodao da Hrvatska ide u korak s tom tendencijom - ističući da je važno da budemo među zemljama koje su napravile iskorake u digitalnoj ekonomiji i digitalnom poslovanju.
Vanjska i sigurnosna politika
Kod obrane i sigurnosti glavna je tema bila priprema za Europsko vijeće u prosincu, koje će biti posvećeno Globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku i pojačanoj strukturiranoj suradnji u domeni obrane.
Situacija u Kataloniji
Novinare je zanimalo kakav je stav Hrvatske o događajima u Kataloniji. Predsjednik Plenković odgovorio je da je o toj temi danas raspravljano i na sastanku na vrhu Europske pučke stranke (EPP).
- Pozicija Hrvatske je vrlo jasna. Želimo dijalog između Madrida i Barcelone, želimo da se ovo pitanje rješava unutar ustavnog i pravnog okvira Španjolske bez dizanja tenzija i bez bilo kakvoga nasilja.
Odnosi sa Slovenijom
Što se pak tiče odnosa sa Slovenijom, Plenković je ponovio da želi da se realizira ono što je sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom dogovorio na sastanku 12. srpnja u Ljubljani, a to je da on dođe u Zagreb i da razmotre ukupne odnose između dvije zemlje, s posebnim naglaskom na pitanje granice.
Poručio je da je važno pokazati da su Hrvatska i Slovenija zrele i ozbiljne članice Europske unije te dvije susjedne zemlje koje u biti nemaju nekih velikih sporova - čak ni u svojoj povijesti.
Jasna pozicija Hrvatske
Kazao je da je pozicija Hrvatske svih ovih godina jednostavna i ona slijedi katastarsku liniju iz 25. lipnja 1991. godine.
- Ako nešto nije jasno, pokušajmo se dogovoriti i primijenimo međunarodno pravo mora za razgraničenje na moru.
Rekavši da je razvidno da slovenska strana želi provedbu arbitražne odluke, upozorio je da i prema samoj arbitražnoj odluci, ali i prema pravilima međunarodnoga prava, nema jednostrane primjene te odluke.
Poziv na dijalog
Podsjetio je da je bio dogovoren termin posjeta premijera Cerara Zagrebu.
- Mogla se i hrvatska strana naći pogođenom izjavom o tome da će Slovenija blokirati naš ulazak u OECD. Ali, nismo. Tu smo da razgovaramo. Mislim da nas puno toga i sada i u budućnosti povezuje i naći ćemo načina da taj dijalog bude normalan.
Krediti HBOR-a
Upitan o HBOR-ovim kreditima Agrokorovim tvrtkama, predsjednik Plenković kazao je da će se, po povratku u Zagreb, detaljnije informirati o odlukama HBOR-a proteklih godina.
- Ono što sam pouzdano provjerio jest to da su zadnji krediti u prosincu prošle godine imali odgovarajuće osiguranje. Prema tome, to je jedino što je bilo predmet mog interesa. O prijašnjim kreditima zasad nemam potpuna saznanja.
Razgovor s predsjednicom RH
Plenković je najavio da će s predsjednicom Republike razgovarati o cjelovitim dojmovima njezinog posjeta Rusiji. Što se tiče Sberbanke, naglasio je da ona u privremenom vjerovničkom vijeću sudjeluje u procesu donošenja odluka i da ima sve informacije o tome što se radi kroz proces izvanredne uprave i što se planira s restrukturiranjem.
Dodao je da smatra dobrim što je predsjednica Republike otišla u posjet Rusiji, za što su pripreme počele i prije nego što je eskalirala kriza u Agrokoru. Naglasio je da je potpredsjednica Vlade Martina Dalić prije dva tjedna vodila hrvatsku delegaciju u posjet Moskvi i sadržajno pripremila sve što se odnosilo na gospodarski dio ovog posjeta, a predsjednicu prate dvojica ministara i državna tajnica za vanjske i europske poslove.
