(VIDEO) Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković dao je u petak intervju - prvo na francuskom, a potom na engleskom jeziku - za emisiju „Ici l'Europe“ („Ovdje Europa“) na televiziji France 24. Razgovor je vođen na marginama sastanka Europskog vijeća.
Istaknuo je da Hrvatska pred sobom ima dva važna cilja - ulazak u Schengen i pridruživanje eurozoni - te da je uvelike napredovala na oba područja.
- Kada govorimo o Schengenskom prostoru, Hrvatska je učinila već puno toga. Iskoristili smo 120 milijuna eura za jačanje tehničke infrastrukture za zaštitu buduće vanjske granice EU-a. Politički gledano, smatram da možemo biti spremni za pozitivnu odluku Europskog vijeća u prvoj polovici 2019. godine.
Ulazak u eurozonu
Naglasio je da je ulazak u Schengen jedan od stupova europske politike Hrvatske, dok je drugi cilj pridruženje eurozoni.
- Prvo treba ispuniti sve kriterije iz Maastrichta. Mislim da smo uvelike napredovali. Moja vlada je napravila izvanredan posao na smanjivanju proračunskog deficita, a preostaje nam još više smanjiti i javni dug. Što se vremenskog okvira tiče, bio bih vrlo zadovoljan da se pridružimo eurozoni 2022. ili 2023. godine.
Dublja integracija EU
Na pitanje zagovora li dublju integraciju EU i želi li Hrvatska u tome sudjelovati, predsjednik Plenković je odgovorio:
- Imamo još oko 19 mjeseci do izbora za Europski parlament. Trebamo, kao što smo dogovorili u Tallinnu, jednu agendu, smjernice, program o tome kako ćemo pristupiti ključnim pitanjima. Ne ući u teorijske rasprave o institucionalnim pitanjima, nego vidjeti što možemo izvući iz onog što nam Ugovor dopušta, iz naših politika i proračunskih sredstava. Treba vidjeti kako riješiti velika gospodarska i društvena pitanja, kako osmisliti proračun za sljedećih pet godina na način da nosi konkretne benefite za zapošljavanje, mlade, mala i srednja poduzeća.
Dodao je i da je Vlada dobro odgovorila na sve krize s kojima se suočila te da RH treba nastaviti raditi na strukturnim reformama i pokušati ostati u skupini zemalja koje su za tješnju integraciju na europskoj razini.
Doprinos manjih članica
Na pitanje o migracijskoj krizi i protivljenju zemalja Višegradske skupine dosadašnjoj politici Bruxellesa, posebice sustavu kvota, kazao je da zemlje srednje i istočne Europe nemaju isto društveno tkivo kao zapadne zemlje.
- U njima nema puno stranaca i to je onda i kulturološko pitanje. Možda se treba naći na pola puta kako bi se zadovoljile obje strane.
No, ocijenio je također da i male zemlje, poput Hrvatske, koje nemaju jednaku moć i utjecaj kao velike članice, mogu svojim sudjelovanjem, odgovornošću i solidarnošću pridonijeti rješavanju tog problema.
Spas gospodarstva
Nezaobilazno pitanje u intervjuu bio je Agrokor, a predsjednik Plenković je potvrdio da je Vlada bila zabrinuta zbog propasti najvećeg koncerna u Hrvatskoj.
- Donijeli smo Zakon o izvanrednoj upravi na maksimalno 15 mjeseci radi restrukturiranja financija i poslovanja koncerna. Mislim da smo to dobro napravili, Agrokor nastavlja s radom. U sljedećih devet mjeseci treba postići nagodbu s vjerovnicima. Za sada smo uspjeli da taj slučaj nema učinka na naše pozitivne makroekonomske pokazatelje - na porast BDP-a, rast zaposlenosti i istodobni pad nezaposlenosti.
Mirno rješenje u Španjolskoj
Osvrnuo se i na stanje u Španjolskoj, odnosno nastojanje Katalonije da ostvari neovisnost. Kazao je da Hrvatska dijeli zabrinutost koja vlada u Europskoj uniji, ističući da je važno da se okviru španjolskog ustava pronađe mirno rješenje u dijalogu između Madrida i Barcelone.
Na pitanje što misli o potezu premijera Mariana Rajoya koji se odlučio na striktnu i doslovnu provedbu ustavnog članka 155. i suspenziju katalonske autonomije, kazao je da je to izbor španjolske vlade.
- Ali ono što je važno za nas kao kolege i Europljane jest da se rješenje prvo potraži u dijalogu i međusobnom razumijevanju. Treba pronaći i način i prostor za dijalog.
Dvije razlike
Također je rekao da ga ne zabrinjava sve učestalija pojava pokreta za većom autonomijom u pojedinim regijama država članica te da ne strahuje od „raspada“ EU. Uspoređujući slučajeve Hrvatske i Katalonije, istaknuo je dvije važne razlike:
- Prvo, legitimni zahtjevi hrvatskog naroda bili su utemeljeni u jugoslavenskom ustavu iz 1974. godine. Drugo, vidimo da je u Kataloniji stanovništvo podijeljeno. Kod nas je 95 posto birača glasovalo za neovisnost.
Brexit i populizam
Za Brexit je napomenuo da je to bio loš politički izbor. Velika Britanija je zemlja koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, predvodnica slobodnog tržišta, važan čimbenik u obrani i sigurnosti, s velikim doprinosom proračunu EU-a. „To je za mene jedna prilično tužna priča“.
Naglasio je da je paradoksalno da su određene populističke stranke iskoristile proporcionalni sustav kako bi ušle u Europski parlament te potom tu političku platformu upotrijebile kako bi povele kampanju protiv europskog projekta u Velikoj Britaniji - u kojoj je na snazi većinski sustava.
