(VIDEO) U Banskim dvorima održana je 64. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković u uvodnom se dijelu sjednice osvrnuo na Strategiju uvođenja eura u RH, rekordnu turističku sezonu, susret s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Parolinom...
Uvođenje eura
Predsjednik Plenković započeo je izlaganje osvrtom na konferenciju Vlade i HNB-a na kojoj je predstavljen prijedlog Strategije uvođenja eura u RH.
- Želim zahvaliti stručnjacima iz HNB-a, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te svima koji su pridonijeli izradi Strategije. Na konferenciji smo lansirali i javnu raspravu o ovoj važnoj temi. Hrvatska je već prihvatila i pravnu i političku obvezu uvođenja eura. U ugovoru o pristupanju nije precizirano kada će se to dogoditi, a to najviše ovisi o ispunjavanju kriterija. Želimo da u otvorenoj i uključivoj stručnoj, javnoj i političkoj raspravi razmotrimo sve aspekte koristi uvođenja eura i otklonimo mitove o negativnim stranama. Ovo je jedan od dva krovna europska procesa koja vodimo. Drugi je pristupanje Schengenu, u kojem smo već napravili izuzetno velike korake. Želim da ta dva procesa potvrde da Hrvatska želi biti među ključnim članicama EU - koje teže daljnjoj integraciji i jačanju europskog projekta.
Više od 100 milijuna noćenja!
Komentirao je i povijesne turističke brojke koje su javnosti predočene na nedavnim Danima hrvatskog turizma u Malom Lošinju.
- Čestitam ministru turizma na izvanrednim rezultatima ove turističke sezone. Ovog vikenda smo svjedočili i brojci od više od 100 milijuna noćenja u RH. To je apsolutni rekord od hrvatske samostalnosti, a i otprije. Drago mi je i da se ulaganja u hrvatski turizam iduće godine procjenjuju u iznosu od gotovo milijardu eura.
Posjet kardinala Parolina
Plenković je istaknuo da je susret s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom bio izuzetno važan i pozitivan za odnose s Vatikanom.
- Mislim da je to bio jako dobar posjet. Sadržaj razgovora i ozračje još su jedan doprinos jačanju odnosa između Hrvatske i Vatikana. Posjet je u svim aspektima bio izvrsno organiziran. Vjerujem da smo dodatno ojačali odnose između dviju zemalja.
Zahvala pilotima i MORH-u
Zahvalio je Ministarstvu obrane i pilotima koji su pomagali u gašenju velikih požara u sjevernoj Italiji.
- Ministrica obrane Italije službeno je zahvalila Republici Hrvatskoj na slanju kanadera. I tu smo iskazali solidarnost u pomoći susjednim zemljama kada je to potrebno.
Kontinuirani gospodarski rast
Na kraju, Plenković je govorio o okvirima u kojima se kreće politika Vlade vezana za proračun.
- Naš okvir makroekonomske politike temeljen je na gospodarskom rastu, izvozu roba i usluga, osobnoj potrošnji te investicijama uz kvalitetniju apsorpciju EU sredstava. Želimo da u nadolazećem srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika bude usmjerena na iskorištavanje svih pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okružja te da nastavimo sa stabilnim, kontinuiranim gospodarskim rastom. U 2018. očekuje se realan rast BDP-a od 2,9 posto, u 2019. od 2,6 posto, a u 2020. od 2,5.
2020. planiramo proračunski višak!
Svjedočimo pozitivnim efektima naše sveobuhvatne porezne reforme - dodao je predsjednik Vlade RH i HDZ-a.
- Vodit ćemo se i dalje pametnom fiskalnom konsolidacijom i razvojnim mjerama, adekvatnom skrbi za sve slojeve stanovništva - za umirovljenike, branitelje i zaposlenike, jačanjem demografske održivosti... Očekujemo da će manjak proračuna za 2018. biti na razini 0,5 posto BDP-a, u 2019. očekujemo uravnoteženje proračuna i, u konačnici, 2020. planiramo proračunski višak od 0,8 posto BDP-a.
Ubrzano smanjivanje udjela javnog duga
Naravno, nakon što smo već izašli iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka, nastavit ćemo sa smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u, dvostruko bržim od prosjeka EU! - zaključio je Plenković.
- U 2018. naša je ambicija da to bude 76,6 posto BDP-a, u 2019. 73,4 posto, a u 2020. 69,5 posto BDP-a. Dakle, to su okviri u kojima se kreće naša politika fiskalne discipline, održivosti i vrlo racionalnog pristupa javnim financijama. Već na kraju ove godine udjel javnog duga mogao bi biti 79,8 posto BDP-a. Dakle, ispod 80 posto! To bi bio i simbolički izrazito važan signal. Vjerujem da će ovakvu odgovornu fiskalnu i makroekonomsku politiku prepoznati svi oni koji nas promatraju kako se snalazimo u okviru Europskog semestra.
