Na Markovu trgu tradicionalnim je svečanim primanjem, na kojem je sudjelovao i predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković, obilježen Dan Hrvatskog sabora. Predsjednik Sabora i glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković u prigodnom je obraćanju istaknuo da je 30. svibnja 1990. bio povijesna prekretnica kada je konstituiran prvi Hrvatski sabor izabran na demokratskim, slobodnim i tajnim izborima - na kojima je hrvatski narod izabrao svoje istinsko predstavništvo opredijelivši se za slobodu i demokraciju.
- Nošeni višestoljetnim težnjom za vlastitom državom i na valu dubokih promjena na europskom kontinentu, hrvatski narod bez straha je progovorio opredijelivši se za slobodu i demokraciju - naglasio je Jandroković.
Stožerno mjesto narodnog predstavništva
- Nakon dugo vremena tog su dana u sabornicu ušli izabrani narodni predstavnici s različitim programima i idejama, ali s dobrom voljom da zajedno traže rješenja za boljitak hrvatskog naroda i grade društvo na zdravim temeljima pravednosti, jednakosti istine i slobode. Također i da vrate značenje Hrvatskom saboru koje je imao tijekom duge povijesti hrvatskog naroda i države - ulogu stožernog mjesta u kojem se očituju „opstojnost, samosvojnost i samoodređenje“, narodnog predstavništva koji čuva suverenitet i štiti interese hrvatskoga naroda, nositelja pravnog poretka, jamstva sloboda i prava građana te općeg civilizacijskog napretka. I mjesta u kojem su se događala sva važnija zbivanja u političkom i kulturnom životu - istaknuo je.
Dodao je kako nam te povijesne značajke Sabora ostaju u trajno nasljeđe kao podsjetnik na ulogu Sabora kao istinskog političkog i misaonog predstavništva hrvatskog naroda, s uvijek izraženom jakom nacionalnom i državnopravnom svijesti.
Sazrelo vrijeme da se Dan državnosti vrati 30. svibnja
Naglasio je da je konstituiranjem višestranačkog Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine ponovno rođena hrvatska država, a hrvatskom narodu vraćeni ponos i dostojanstvo.
- I zato je taj datum prvobitno izabran od tadašnjeg vodstva da ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti. Danas je, uvjeren sam, sazrio trenutak da ponovo, slijedeći osjećaje hrvatskih ljudi i njihovu privrženost konačnom stvaranju demokratskog narodnog predstavništva, vratimo obilježavanje ovog datuma kao središnjeg praznika naše domovine - Dana hrvatske državnosti.
Podsjetio je i na riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora istaknuo da je „Hrvatska je do 30. svibnja 1990. prešla tek kratki dio puta u parlamentarnu demokraciju“.
Povratak europskoj civilizacijskoj tradiciji
- To je bio presudno važan, „prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i hrvatske države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji“, rekao je tada predsjednik Tuđman. Također i da „samo kritičkim i pozitivnim intelektualnim stvaralaštvom, svi zajedno možemo pridonijeti blagostanju svog naroda i općem boljitku društva u kojem živimo i djelujemo“. Te riječi trebaju sve nas koji se bavimo javnom djelatnošću podsjećati na odgovorno, mudro i razborito ponašanje, uz uzajamno poštovanje te prihvaćanje načela rada za opće dobro i interese naših građana i domovine. Ali, i da u svakom izazovu vidimo šansu za pronalazak održivog i trajnog rješenja za daljnji napredak, a ne defetizam - poručio je predsjednik Sabora.
Podsjetio je kako je jedna od najvažnijih zadaća zastupnika - rad za opće dobro države i građana.
- U proteklih dvije i pol godine, radili smo na očuvanju političke stabilnosti te osnaživanju zakonodavnog okvira. Usvajali smo zakonske prijedloge i politike znajući da moramo odgovoriti na zahtjeve, potrebe i brige svih građana i, u konačnici - podići kvalitetu i standard njihova življenja. Do danas, donijeli smo 498 zakonskih rješenja iz mnogih područja života.
Dodao je kako je aktualni saziv postao i najučinkovitiji u proteklih deset godina. Smatra da ta brojka nije i ne smije biti samo gola statistika, već se mora odražavati i u stvarnom životu.
Pozitivni gospodarski trendovi
Ustvrdio je da su dosadašnjim zakonodavnim aktivnostima stvorili pozitivno ozračje te da to potvrđuju i podaci da je Hrvatska izašla iz postupka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i rast BDP-a u prvom tromjesečju ove godine koji je veći 3,9 posto nego u istom razdoblju prošle godine, i trenutačno je najveći u Europskoj uniji.
- Hrvatska ostvaruje proračunski višak već drugu godinu zaredom, smanjen je javni i vanjski dug, kreditni rejting vraćen je na investicijsku razinu, a investicije također rastu zahvaljujući znatnom povećanju korištenja europskih fondova. U konačnici, pozitivne gospodarske trendove osjetili su i građani povećanjem dohotka i posljedično, povećanom osobnom potrošnjom. Ti ohrabrujući gospodarski pokazatelji potvrda su odlučnosti u kojem smjeru želimo razvijati našu domovinu, ali i obaveza da moramo još više uložiti znanja, predanosti i promišljenosti u razvoj političkih i gospodarskih vrijednosti u našoj zemlji.
Posebno je istaknuo da Hrvatski sabor mora dati doprinos osnaživanju solidarnosti u hrvatskom društvu, većoj socijalnoj osjetljivosti i brizi za najpotrebitije kao i najvažnijem pitanju našeg naroda - demografskoj obnovi i iseljavanju.
Daljnja izgradnja političke kulture
Učinkovitost rada ovog saziva Hrvatskoga sabora govori o našoj svijesti o ulozi koju Sabor prvenstveno treba imati, a time i o našoj odgovornosti prema hrvatskim građanima koji su nam dali svoje povjerenje i u čije ime donosimo odluke - rekao je Jandroković:
- Ta odgovornost mora se odraziti i na političku kulturu koju razvijamo u ovom domu vodeći naše rasprave. Jedino raspravom temeljenom na demokratskoj toleranciji, razumijevanju izrečenog i uvažavanju kolega i njihovih suprotnih, ali argumentiranih stavova i mišljenja možemo utjecati na percepciju javnosti i osnažiti povjerenje građana u naš rad. Nadam se da će nam u daljnjoj izgradnji političke kulture još više pomoći i Etički kodeks koji ćemo uskoro donijeti.
Predsjedanje Vijećem EU-a
Dodao je da ćemo tridesetu obljetnicu konstituiranja Hrvatskog sabora obilježiti sljedeće godine tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije.
- Samo 28 godina od hrvatske samostalnosti i šest godina od članstva u EU, Hrvatska preuzima prvi put u povijesti predsjedanje zajednicom od pola milijarde ljudi. To je ogromno postignuće i priznanje cijelom hrvatskom narodu i događaj od strateške, društvene i političke važnosti!
