Predsjednik Vlade HDZ-a Andrej Plenković sastao se drugog dana radnog posjeta Parizu s predsjednikom Francuske Republike Emmanuelom Macronom. Uoči sastanka, u zajedničkoj izjavi za medije predsjednik Plenković zahvalio je na pozivu te izrazio suosjećanje u povodu velikih poplava koje su pogodile Francusku.
Bilateralna & strateška suradnja
Naglasio je da između Francuske i Hrvatske postoji jako mnogo interesa za bilateralnom i strateškom suradnjom. Zahvalio je predsjedniku Francuske Macronu na prihvaćanju poziva da posjeti Hrvatsku.
- Izuzetno mi je drago da ste prihvatili moj poziv. Ne samo da će se dogoditi nešto vrlo bitno za naše odnose, nego ćemo moći dalje produbiti pitanja vezana za cijelu Europsku uniju. Siguran sam da će taj posjet, kao i naš razgovor, poboljšati ekonomske odnose.
Poručio je pritom da će se nastaviti raditi na jačanju suradnje na području kulture.
BiH & Brexit
Plenković je naglasio da bi želio razgovarati o pitanjima vezanim za Bosnu i Hercegovinu, u povodu Općih izbora u toj zemlji.
- U BiH je hrvatski narod jedan od konstitutivnih naroda i mislimo da je ovo što se sada dogodilo otišlo malo dalje od onih ideja koje su bile na samom početku stvaranja Federacije BiH.
Naglasio je da će se na sastanku razgovarati i o drugim temama - migrantskoj krizi i Brexitu.
- Bilo bi važno tijekom ovog tjedna dogovoriti sporazum da ne bi došlo do Brexita, a bez potpisanog sporazuma.
Predsjednik Plenković izrazio je nadu da će Francuska podržati Hrvatsku u ulasku u schengensku zonu.
- Hrvatska će 2020. godine postati predsjedateljica Europske unije. Nadam se da ćemo moći te ciljeve realizirati i prije, te nastaviti intenzivno raditi na različitim pitanjima.
Posjet Macrona Hrvatskoj
Predsjednik Francuske Republike Macron zahvalio je Plenkoviću na pozivu da posjeti Hrvatsku. Pritom je podsjetio da već 18 godina nije bilo posjeta na toj razini te istaknuo da će poziv prihvatiti i uskoro doći u Hrvatsku.
- Izuzetno mi je drago da posvećujete veliko zanimanje našoj zemlji i kulturi. Željeli bismo potaknuti Hrvatsku da uđe u schengensku zonu i eurozonu. Želio bih, također, da razgovaramo o zapadnom Balkanu, gdje imamo zajedničke interese te smatramo da možemo napredovati. Možemo donijeti određene stavove koji će pridonijeti stabilnosti. Postoji nekoliko različitih pitanja, interesi su isti.
Hrvatska - sportska nacija
Predsjednik Macron prisjetio se susreta nogometnih reprezentacija Francuske i Hrvatske u finalu Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji.
- Još jednom ponavljam koliko mi je drago na hrabrosti, ustrajnosti i sposobnostima koje je pokazala vaša momčad. Vidio sam koliko ste izuzetni. Imate izuzetne sportaše i u tenisu. Hrvatska je sportska nacija.
BROJNE TEME SASTANKA
Nakon bilateralnog sastanka, predsjednik Plenković ponovno se obratio javnosti. Današnji razgovor s francuskim predsjednikom ocijenio je odličnim.
- Vrlo temeljito smo analizirali bilateralne odnose, izrazili zadovoljstvo trgovinskom razmjenom, investicijama, političkim dijalogom, provedbom strateškoga partnerstva, usuglašavanjem stavova o brojnim međunarodnim pitanjima i pitanjima koja se tiču jugoistoka Europe.
Istaknuo je da će Macronov posjet Lijepoj Našoj - što će biti prvi pravi bilateralni posjet jednog francuskog predsjednika našoj zemlji od posjeta predsjednika Jacquesa Chiraca 2000. godine - dodatno pridonijeti i vidljivosti i jačanju odnosa Hrvatske i Francuske.
Stanje na jugoistoku Europe
Što se tiče stanja na jugoistoku Europe, predsjednik Plenković prije svega je pojasnio francuskom predsjedniku što se dogodilo na nedavno održanim izborima u Bosni i Hercegovini.
- Za nas je tema koja je najviše zabrinjavajuća izbor hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, koji je ovaj puta Hrvat, ali izabran glasovima Bošnjaka. Smatramo da je to izigravanje temeljnih načela slova i duha Daytonsko-pariškoga mirovnog sporazuma. Za budućnost je ključno pronaći rješenje za izborni zakon koji bi omogućavao legitiman izbor članova Predsjedništva. Predsjednik Macron razumio je da se radi o ozbiljnom problemu s kojim se treba pozabaviti.
Čuvanje granica
Razgovarali su i o temama vezanima za Europsko vijeće, o Brexitu, eurozoni, hrvatskim pripremama za ulazak u Schengen, pitanju sigurnosti i migracija.
Otvorili su i temu opće reforme Europskog sustava azila, kazao je predsjednik Plenković naglasivši kako današnji Schengen nakon migracijske krize, nije onaj isti Schengen od prije te krize. Smatra da na europskoj razini treba postići dogovor oko sedam zakonskih prijedloga koji su u proceduri, a osobito ona dva koja se tiču reforme Dublinske uredbe.
Naglasio je da su hrvatski napori u pogledu ispunjavanja kriterija kontinuirani te da je uloženo puno sredstava u jačanje vanjske granice i jačanje sposobnosti hrvatske policije.
Dodao je da činjenica da 6.500 hrvatskih policajaca svakodnevno čuva granicu i sprječava ilegalne migracije govori o pouzdanosti Hrvatske.
Potpora procesu proširenja EU
Poručio je da treba nastaviti njegovati dogovor između Europske unije i Turske.
- Očekujem da će hrvatska ispuniti kriterije i da bismo mogli doći u fazu za političku odluku o Schengenu na razini Vijeća prije našega predsjedanja.
Razgovarali su i o ideji da se u 2020. u Zagrebu ponovo održi Zagrebački summit.
- Mislim da je dobro da tada na jedan realističan način vidimo što se može napraviti u razdoblju od četiri do pet godina jer se objektivno radi o tri skupine zemalja. Srbija i Crna gora, koje su uznapredovale, potom Makedonija i Albanija koje čekaju otvaranje pregovora nakon europskih izbora, te Bosna i Hercegovina i Kosovo koje su u kasnijoj fazi. Naš je cilj da se dogovori jedan strukturirani pristup svih šest zemalja i da kao zainteresirana, najbliža susjeda podržimo taj proces.
