Naš eurozastupnik i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Andrej Plenković u autorskom se članku na internetskom portalu European Western Balkans osvrnuo na procese proširenja Europske unije na države na jugoistoku europskog kontinenta. Plenković je, također, posvetio prostor problemu Vojislava Šešelja i njegove velikosrpske, odnosno ratnohuškačke retorike te reakcije EU. Inače, internetski portal European Western Balkans bavi se temema proširenja EU na Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju, Albaniju i Kosovo. Pored autorskih članaka, portal publicira razgovore sa stručnjacima, novinarima, dužnosnicima i političkim liderima iz EU te zemalja na jugoistoku Europe.

Plenkovićev autorski članak prenosimo u cijelosti, a međunaslovi su urednički:

Budućnost u EU

Odnose između Europske unije i zemalja Jugoistočne Europe (JIE) karakterizira činjenica da su sve uključene u proces proširenja - kao kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje. Otkako im je na sastancima na vrhu u Zagrebu 2000. i Solunu 2003. zajamčena jasna europska perspektiva, nesumnjivo je da njihova budućnost leži u EU. Sve one dijele isti cilj - članstvo u EU, koje ima duboki utjecaj na sve sfere društva. Pridruživanje EU središnji je cilj njihovih vanjskih politika, a sveobuhvatno reformiranje države u pristupnom procesu predstavlja najvažniji zadatak unutarnje politike. Jednako tako, EU je jako zainteresirana za pomaganje zemljama JIE da transformiraju svoja društva i ekonomije. Nije pretjerano zaključiti da je vjerodostojnost Europe, kao globalnog aktera, na testu upravo kroz uspješnost njenih politika i mehanizama u neposrednom susjedstvu.

EU opomenula Srbiju zbog Šešelja

Premda se napredak svake od zemalja ocjenjuje na temelju vlastitih zasluga, a razina ostvarenog napretka varira, one svakako dijele mnoge izazove. Sve zemlje ulažu napore u provođenje političkih, ekonomskih i pravosudnih reformi, osobito u borbu protiv korupcije, te poduzimanju dodatnih koraka u promicanju dijaloga i regionalne suradnje. U tom pogledu, ključno je izbjegavati bilo kakve akcije kojima bi se narušilo povjerenje između susjeda.

U tom kontekstu, privremeno puštanje na slobodu Vojislava Šešelja, optuženog za zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te u dijelovima Vojvodine, od strane MKSJ-a pokazuje kako se lako mogu obnoviti psihološki ožiljci žrtava rata i zločina. Rezolucija Europskog parlamenta iz studenoga 2014. „Srbija: slučaj optuženog ratnog zločinca Šešelja“ navela je da Srbija, kao zemlja kandidat za članstvo u EU ne može ignorirati ratnohuškačku retoriku i pozive na mržnju. Također je naznačena zabrinutost zbog izostanka adekvatne političke reakcije i pravnog odgovora od strane vlasti. U svjetlu odluke Žalbenog vijeća da se Šešelja vrati u Haag, od vlasti u Srbiji se očekuje da poštuju svoje međunarodne obveze i izvrše zahtjev MKSJ-a, ukoliko žele napredovati prema otvaranju pregovaračkih poglavlja.

Reforme su ključne

Na posljednjoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu, Europski parlament usvojio je Rezolucije o napretku Srbije, Kosova, Crne Gore i Makedonije. Procjene napretka Albanije i Bosne i Hercegovine slijede u travnju. Glavna funkcija rezolucija koje donosi Parlament je poslati ključne političke signale nakon izvješća Komisije. Napori učinjeni u reformskom procesu te pozitivni pomaci se bilježe. S druge strane, u rezolucijama su identificiraju i područja u kojima su potrebne dodatne reforme.

Istina je da se kriteriji za pristupanje i metodologija pregovora razvijaju i postaju stroži. U isto vrijeme, u EU se promijenio prevladavajući stav prema proširenju. Prošlogodišnji europski izbori pokazuju porast i lijevog i desnog populizma, koji su oboje protiv daljnjeg proširenja. Nažalost, ponekad čak i mainstream stranke usvajaju sličnu retoriku. To se međutim, ne može izjednačiti sa zaključkom predsjednika Komisije Junckera, kako je prilično nerealno očekivati novo pristupanje tijekom mandata njegove Komisije. Vjerujem da su unatoč tome, godine koje slijede ključne za ostvarenje napretka u reformama te se trebaju iskoristiti na najbolji način za unaprjeđenje institucionalnih koraka u procesu integracije za sve zemlje JIE. To nije samo linija Europskog parlamenta, već i zajednički cilj VP/HR Mogherini i povjerenika Hahna.

Najviše napredovala Crna Gora

Stoga je vrlo korisno da se instrumenti pristupanja kontinuirano poboljšavaju. Danas su oni znatno bolji nego što su bili u prethodnim proširenjima. To se može vidjeti u slučaju uvođenja mehanizama unutarnjih odnosa među državama članicama u ranijoj fazi procesa pristupanja, poput ekonomskog upravljanja, nego što je primjerice bilo u pregovorima s Hrvatskom. Uvjeren sam da se sa svakim proširenjem bitno nadograđuje kvaliteta pregovaračkog procesa i na taj način osigurava bolja pripremljenost novih članica.

Pored zajedničkih obilježja procesa pridruživanja u Jugoistočnoj Europi, svaka zemlja naravno ima svoje posebnosti. Neupitno, zemlja koja je učinila najveći napredak u pregovorima do sada, otvorivši najviše poglavlja (18), uključujući poglavlja 23. i 24. koja se odnose na pravosuđe i temeljna prava, je Crna Gora.

Jednakopravnost Hrvata u BiH i federalizam

Žalosno je da, nakon gotovo desetljeća kao zemlja kandidatkinja i unatoč uzastopnim prijedlozima Komisije i dalje nema jednoglasnosti u Vijeću u vezi otvaranja pristupnih pregovora s Makedonijom. Razlog je dobro poznati bilateralni spor. Ovo pitanje je više od samo neriješenog pitanja imena. Za Makedonce to je pitanje identiteta. Ova blokada je neprihvatljiva i problem se može riješiti samo uz veći angažman EU.

Glede integracije Bosne i Hercegovine u EU, nov pristup politike EU otvara put stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i primjeni snažnih ekonomskih reformi. Također, jednak položaj mora biti zajamčen za sva tri konstitutivna naroda i stoga buduća ustavna reforma mora biti utemeljena na načelima federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti. Imajući na umu razvoj događaja kroz zadnjih četvrt stoljeća, bila bi učinjena povijesna nepravda ako bi Bosna i Hercegovina bila posljednji vagon u vlaku zemalja JIE prema EU.

Albanija i Kosovo

U slučaju Albanije, pozitivni aspekt jest primjena obveza iz SSP-a što se pokazalo kao koristan okvir za politički i ekonomski dijalog s EU. Međutim, nedavna politička događanja pokazuju kako se unutarnji politički dijalog i demokratsko funkcioniranje moraju unaprijediti u ovoj zemlji kandidatkinji.

SSP bit će jednako važan za Kosovo, kao potencijalnoj zemlji kandidatkinji, s obzirom na to da će omogućiti bliskiju trgovinsku suradnju i političke veze s EU. Zbog toga je ključno pripremiti solidnu primjenu SSP-a. Kosovo treba nastaviti s dijalogom o normalizaciji odnosa sa Srbijom i obrnuto.

Na nedavnoj konferenciji održanoj u Zagrebu „Hrvatska - Most EU prema Jugoistočnoj Europi“, u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta, rekao sam kako nitko nije toliko zainteresiran za nastavak procesa proširenja EU na zemlje Jugoistočne Europe kao što je Hrvatska. No, u tom procesu je bitno ispuniti potrebne kriterije i transponirati i provesti zakonodavstvo EU, koji će iz temelja preobraziti društva i pravne sustave zemalja Jugoistočne Europe. To će neminovno stvoriti stabilnije susjedstvo za EU, a time i omogućiti njeno daljnje proširenje.

Potpora procesima proširenja

Sudjelovao sam u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji kontinuirano više od 20 godina kao dužnosnik, diplomat, državni tajnik za europske integracije, zastupnik u Hrvatskom saboru, promatrač u Europskom parlamentu te konačno kao zastupnik u Europskom parlamentu. Moji savjeti svim našim kolegama koji su uključeni u proces proširenja u zemljama JIE su: 1) stvoriti čvrsti međustranački politički konsenzus u postavljanju pristupanja u EU kao ključnog prioriteta; 2) uspostaviti uključive političke i stručne pregovaračke timove koji su odlučni i mogu iznijeti reformske agende; 3) graditi partnerstvo i povjerenje s Europskom komisijom i njenim službama što je nužno za napredak u pregovorima; 4) stalno držati građane i javnost informiranima i uključenim u proces pristupanja; 5) koristiti političke kontakte na visokim razinama, ekonomske i trgovinske interese i pametnu diplomaciju da se izgradi pogodnije i proširenju sklonije ozračje u državama članicama EU, Europskom parlamentu te širim javnostima u EU.

U tom smislu, kao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, poduprijet ću proces proširenja i pomoći našim susjedima da ispune potrebne kriterije.