Tijekom dvodnevnoga radnog posjeta Francuskoj Republici, predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković održao je na Sveučilištu Sorbonne u Parizu predavanje na temu „Hrvatska i budućnost Europske unije“. Prije početka predavanja Gilles Pecout, rektor pariške akademije i kancelar pariških sveučilišta, uručio mu je sveučilišno odličje Medaille de la Chancellerie des universités de Paris.
Obraćajući se studentima, srednjoškolcima i uzvanicima na Sorbonni, predsjednik Plenković govorio je o bilateralnim odnosima s Francuskom, hrvatskom putu prema Europskoj uniji i tješnjoj integraciji unutar nje, stanju u BiH i ostalim aktualnim europskim temama:
- Veseli me što se mogu obratiti francuskom auditoriju ne samo zato što danas dijelimo zajedničku viziju Europe u mnogim pitanjima, nego i zato što se naši odnosi razvijaju na svim razinama, pridonoseći približavanju dviju zemalja.
Milijardu eura francuskih ulaganja
Naveo je da se ekonomska razmjena između Hrvatske i Francuske približila iznosu od 900 milijuna eura - s milijardu eura francuskih ulaganja poglavito u infrastrukturu, industriju i usluge - te istaknuo da postoji prostor za još snažniju gospodarsku suradnju:
- Hrvatska je postala cijenjena turistička destinacija koju svake godine posjeti više od pola milijuna Francuza. U Francuskoj živi između 25.000 i 30.000 Hrvata, koja s francuskom zajednicom u Hrvatskoj također pridonosi razvoju naših odnosa.
Velikosrpska agresija i okupacija
Potom se osvrnuo na put koji je Hrvatska prešla od osamostaljenja 1991. godine, kad je, za razliku od ostalih zemalja srednje Europe, bila suočena s ratnom agresijom i petogodišnjom okupacijom trećine svog teritorija.
Dodao je da ja na putu pridruživanja Europskoj uniji i NATO-u Hrvatska provela mnoge reforme i prošla kroz duboke promjene, ispunjavajući brojne uvjete i kriterije:
- Hrvatska je danas suvremena zemlja koja svoju budućnost vidi u Europi i Sjevernoatlantskom savezu, okrenuta ekonomskom i društvenom razvoju i rastu.
O budućnosti Europske unije
Predsjednik Plenković rekao je da Hrvatska, zajedno s europskim partnerima, sudjeluje u razmišljanjima o budućnosti Europske unije, s obzirom na to da će rotirajuće predsjedništvo EU-om preuzeti u siječnju 2020. godine:
- Svjedoci smo brojnih promjena, ne samo unutar Europske unije, nego i na globalnom planu, koje imaju izravne posljedice na naše zajedničko djelovanje - od izazova migracija i njihovih konzekvenci na izborne procese u nekim zemljama, kao i promjene kod naših partnera poput SAD-a, Kine ili Rusije. Sve to predstavlja izravne implikacije na multilateralizam kakav poznajemo, postavljajući nam nove izazove. Na njih Europa mora odgovoriti na način da se dalje afirmira na međunarodnoj sceni, oslanjajući se na svoje vrijednosti, usporedno razvijajući svoje obrambene sposobnosti, u sinergiji i komplementarnosti s NATO-om.
Kazao je da Europa mora težiti ispunjenju očekivanja njenih građana te pozdravio otvoreni dijalog s građanima o budućnosti Europe, koji je pokrenuo upravo francuski predsjednik, s namjerom obnove veza između građana i europskog projekta. Potom je naglasio da je integracija u Schengen i europodručje sljedeći strateški hrvatski cilj u okviru članstva u EU.
O Brexitu i europskim izborima
Odlučujući trenutak za budući razvoj Europske unije bit će idući europski izbori u svibnju 2019. godine, istaknuo je upozorivši da je stoga važno efikasno reagirati na širenje populističkih politika i lažnih vijesti:
- Euroskepticizam se hrani novim podjelama i poticanjem osjećaja nesigurnosti. Stoga je važno građanima ponuditi alternativu kao odgovor na njihova očekivanja i zabrinutost te u Europski parlament izabrati odgovorne zastupnike.
Dodao je da je se prije izbora Europa mora suočiti i s izlaskom Ujedinjene Kraljevine, kao tužnom posljedicom neodgovorne populističke politike koja dezinformira birače, a od kojih mnogi tek danas, sa zakašnjenjem, shvaćaju da su prevareni.
Proširenje Europske unije
Proširenje Europske unije bitno je za mir, stabilnost i prosperitet jugoistočne Europe i ima stratešku važnost za stabilnost Unije, naglasio je predsjednik Plenković:
- Stoga sve zemlje jugoistočne Europe moraju imati jasnu europsku perspektivu, naravno, ako budu napredovale u ispunjavanju kriterija. Predlažem redovite sastanke na vrhu Europske unije i zemalja jugoistočne Europe, kakav će Hrvatska organizirati tijekom svog predsjedanja Europskom unijom.
O Bosni i Hercegovini
Izdvojio je da je hrvatski interes da Bosna i Hercegovina, država triju konstitutivnih naroda s kojom RH ima 1000 km dugu granicu, postane prosperitetna demokratska europska zemlja, u kojoj će se svi građani dobro osjećati.
Podsjetio je da je i Hrvatska jamac i supotpisnica Daytonsko-pariškog sporazuma čiji su autori dobro razumjeli da on neće biti moguć ako ne budu poštovani povijesni odnosi sva tri naroda. Dodao je da je ravnopravnost triju konstitutivnih naroda bila jedan od uvjeta koje je Badinterova komisija postavila 1991. kad je riječ o međunarodnom priznanju BiH:
- Ravnopravnost je kompromitirana na štetu hrvatskog naroda kojem je zanijekano ustavno i demokratsko pravo da izabere svoga legitimnog predstavnika u tročlano Predsjedništvo. Stoga je nužno što prije reformirati izborno zakonodavstvo kako bi tri konstitutivna naroda mogla ponovno birati legitimne predstavnike na svim razinama vlasti.
Novi financijski okvir EU-a
Kao jedan od izazova s kojima je Europska unija suočena, izdvojio je dogovor o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru.
Smatrajući da je potrebno zadržati dovoljnu razinu ulaganja u tradicionalne politike, poput kohezije, regionalnog razvoja i zajedničke poljoprivredne politike, kazao je da je istodobno važno osigurati potrebna sredstva za nove izazove, osobito one vezane uz sigurnosna pitanja i migracije.
Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom
Predsjednik Vlade istaknuo je da hrvatsko predsjedanje Europskom unijom dolazi u osjetljivom trenutku nakon Brexita, ali i sastavljanja nove Europske komisije te novog sastava Europskog parlamenta.
- Koncentrirat ćemo se na rast, smanjenje regionalnih nejednakosti, zapošljavanje, poglavito mladih, kao i na energetsku i prometnu povezanost, na sigurnost i, naravno, na proširenje Unije. Naše predsjedanje Europskom unijom vidimo kao priliku ne samo da upravljamo i koordiniramo glavnim europskim političkim procesima u ključnom trenutku za Europsku uniju, nego i da istodobno ojačamo vlastite kapacitete u upravljanju europskim pitanjima - zaključio je predsjednik Plenković.
