Uzalud plakati i lijepe slike, uzalud stotine obećanja ako iza vas ne stoje rad i realizirani projekti! Jedan smo od najmanje zaduženih gradova u RH, a po proračunu i projektima među 10 najuspješnijih! No ne kanimo stati! Obećavam da će Industrijska zona na Kukuljanovu biti najuređenija i najveća u Hrvatskoj! - u velikom razgovoru za Novi list ističe bakarski gradonačelnik (i naš saborski zastupnik) Tomislav Klarić.

Razgovor prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom novinarke Sanje Gašpert: 

Tomislav Klarić (HDZ) upravo je započeo svoj četvrti mandat bakarskoga gradonačelnika, nakon što je na nedavno održanim lokalnim izborima uvjerljivo, s više od 70 posto glasova birača, pobijedio svoju protukandidatkinju, SDP-ovku Tamaru Kojić.

Primjetno je kako ste predizbornu kampanju vodili relativno mirno, bez pritiska, proveli ste je mahom na terenu, obavljajući svoju gradonačelničku dužnost. Je li to zbog toga što ste bili uvjereni u pobjedu?

Nismo mi imali previše vremena za izbore. Radili smo punom parom. Upravo posljednja godina mandata bila je kruna četverogodišnjeg rada. Paralelno s pokretanjem izbora završavao je naš četverogodišnji investicijski ciklus i bilo je potrebno pokrenuti nove projekte i novi ciklus za godine koje tek dolaze, a za koje smo se intenzivno pripremali. Zapravo izgradnja na čitavom području našeg Grada i Industrijskoj zoni toliko se zahuktala da je vremena bilo zaista premalo.

Što se tiče same kampanje, da, ona je uistinu protekla dosta mirno. Iako ja vjerujem da prava kampanja započinje prvim danom nakon završetka izbora i završava danom novih izbora. Badava plakati i lijepe slike, stotine obećanja ako iza vas ne stoji rad i realizirani projekti. Vjerovao sam u svoje sugrađane, znao sam da velika većina njih prati i zna što sve radimo, tako da sam na neki način bio uvjeren da će nam svojom podrškom omogućiti da i dalje nastavimo razvijati naš Grad.

Moram priznati, ovoliko veliku podršku od više od 70 posto zaista nisam očekivao, no ta i takva podrška još me više učvrstila u uvjerenju da čovjek mora stajati iza svojih riječi. Koliko god je lijep osjećaj imati ovoliku podršku kao nagradu za dosadašnji rad, toliko je teret odgovornosti i želja za ostvarenjem svojih obećanja samim time veća. Ono u što moji sugrađani mogu biti sigurni, u ove četiri godine dat ću sve od sebe i uložiti cijelog sebe u izgradnju i napredak našeg Grada.

http://www.hdz.hr/vijest/lokalne/hdz-prestigao-sdp-po-broju-gradonacelnika-u-primorsko-goranskoj-zupaniji

Koje biste projekte u sljedećem četverogodišnjem mandatu istaknuli kao prioritetne?

Ogroman je broj projekata koje planiramo i moramo ostvariti. Neke od njih smo upravo i pokrenuli, a gradilišta se zahuktavaju punom parom. Teško je istaknuti bilo koji od njih. Za mene su svi, od onog najsitnijeg do krupnih kapitalnih, teških više milijuna kuna, jednako vrijedni i svaki od njih je jedan komadić velike slike vizije razvoja našega Grada. Prioritet će svakako biti izgradnja kolektora u Bakru, Frankopanski kaštel, dvorana Hreljin, dom Krasica, Vatrogasni dom Škrljevo, vodovodni ogranci, cesta novo naselje, kružni tok Meja, kao i brojni radovi u svim našim naseljima od Zlobina, Praputnjaka do Kukuljanova.

Ono što je i dalje prioritet, to je gospodarstvo, dakle ogromni projekti u Industrijskoj zoni. Dovlačenje velikog broja novih investitora, što uključuje naš rad na izgradnji infrastrukture i pripremi terena za njihov dolazak, a samim time i velika ulaganja iz našeg proračuna i iz prihoda Industrijske zone, a tu su i sredstva iz europskih fondova koje očekujemo.

Što je s Lukom za rasuti teret, a zbog čijih aktivnosti nerijetko dolazi do onečišćenja mora i zraka u Bakru?

Da je odluka o tom pitanju na meni, Luka za rasuti teret bila bi zatvorena i prenamijenjena za druge vrste tereta. Time bi koristi za državu, grad, županiju, a što je najvažnije za građane bila višestruko veća nego s ovim cirkusom od luke sada. Ne mogu shvatiti ljude koji zagovaraju ostanak ovakve luke i tehnologije u Bakarskom zaljevu. Još manje mogu shvatiti inspekcije, službe i institucije kojima je osnovna djelatnost zaštita okoliša, a koje sve znaju i sve vide pa ipak i dalje dopuštaju da se radi na ovakav način. Za to nema opravdanja. Za mene su to zločinci koji beskrupulozno uništavaju moj Grad i ugrožavaju zdravlje ljudi. Sve što rade, pišu i govore kosi se sa zdravim razumom.

U svakom slučaju predstoji nam još dugotrajna, očito teška borba za zdravlje i živote ljudi kao i čisti okoliš u našem Bakru. Promišljanje razvoja samog Bakra itekako ovisi o golemim hrpama crne rudače, zastarjelim trakama i preskupo plaćenoj neiskorištenoj dizalici, oblacima prašine i taloga kojeg vjetar nanosi, to konačno moramo privesti kraju.

Područje platoa Koksare već godinama je prazno, a najave kako će niknuti novi sadržaji nikako da se ostvare. Također nerijetko ste spominjali i uređenje podvodnog tunela. Što je s tim projektima, u kojoj su fazi?

Jedan od niza mojih motiva da sam prihvatio kandidaturu za Hrvatski sabor bio je upravo problem Koksare koji ste spomenuli. Naime i Koksara, a zatim hotel u Bakru, kao i stotine tisuća kvadrata zemljišta u vlasništvu države na području Industrijske zone primjeri su suludog ponašanja centralizirane države i njenih institucija koje sporošću svoje administracije, nerazumijevanjem i nepovjerenjem prema gradovima postaju glavni kočničar gospodarskog razvoja Hrvatske. Tvrdim da krivnju za to snose sve Vlade do sada bez obzira na to čije boje nosile.

Da bismo konačno raspetljali situaciju oko likvidacije Koksare, ponudili smo šest milijuna kuna za otkup njihove poslovne zgrade i terena oko nje. Naš uvjet je da nam se u konačnici kroz pravo gradnje omogući upravljanje terenom od 100 000 m2 i njegovo ubrzano stavljanje u gospodarsku funkciju sukladno našim planovima, na tome trenutačno radimo. Što se tiče šetnice, tu smo u fazi projektnog rješenja, radi se o pontonima sidrenim na temelje tunela. Preduvjet za realizaciju je i promjena granica nadležnosti na moru između lučkih uprava i usklađenje s našim prostornim planovima.

Kad smo već kod turizma, u Bakru se zadnjih godina podiže i turistički sektor, a obiteljski je smještaj doživio neku vrstu renesanse. Koji su razlozi tom pozitivnom trendu?

Već kad smo osnivali Turističku zajednicu i otvarali Turistički ured bili smo svjesni da je završilo vrijeme kad se turist čitav dan izležavao na plaži i nakon večere i boravka na terasi s muzikom odlazio na počinak. I upravo tome smo se prilagodili. S novim modernim prometnicama, suvremenim vozilima, boravak turista pretvoren je u doživljaj. Mi na području Bakra imamo itekako što pokazati. Od staroga grada na obali mora do planinskih vrhunaca, a sve to na dohvat ruke i još uz blizinu granica sa susjednim državama, otocima Hrvatskog primorja, Istre, turističkih središta Opatije, Crikvenice, Novog..., sve u krugu od nekoliko minuta vožnje, to je naša prednosti koju smo nastojali iskoristiti.

Veseli nas sve veći broj obiteljskog smještaja na širem području grada. Tu je i ogroman broj ljudi kao i sve veći broj trgovačkih, ugostiteljskih sadržaja u našoj Zoni u kojoj se upravo priprema i izgradnja manjeg hotela, što će svakako pridonijeti tom pozitivnom trendu. U svakom slučaju zadovoljni smo, a s obzirom na to da smo tek nedavno započeli s ovim aktivnostima, sigurni smo u uspjeh i na ovom području.

Industrijska zona Bakar na Kukuljanovu raste gotovo svakodnevno, širi se i dobiva nove poslovne subjekte. Tome je zasigurno pridonijela i dobra poslovna politika i gospodarski planovi Grada Bakra i Uprave zone. Najave su i otvaranja većeg broja novih radnih mjesta. Koji su planovi do kraja godine?

Sve što se trenutačno događa u Zoni, a tek je početak, dio je našeg sustavnog i planskog rada kao i ogromnih, uglavnom vlastitih sredstava koja smo kroz protekle godine tamo uložili. Bezbroj puta sam svojim suradnicima koji su predlagali da sredstva usmjerimo negdje drugdje rekao: Za kulturu i sport se živi, ali od njih se ne može živjeti. Jedino što garantira da ćemo uspjeti ispuniti naše planove je razvoj gospodarstva. To se danas ostvaruje i dokaz je pravilnog promišljanja. Sve što smo uložili, višestruko se vraća. Na ovaj način uspjeli smo steći neovisnost o tuđoj pomoći. Jedan smo od najmanje zaduženih gradova u Hrvatskoj, a po proračunu i projektima među deset najuspješnijih.

Kad smo početkom 2004. godine preuzimali naš Grad, točno smo znali što želimo. Mnogi su nas uvjeravali da je Zona na Kukuljanovu neperspektivna i da je mjesečeva površina. Kada smo počeli privlačiti trgovačke centre, optuživali su nas da smo je pretvorili u trgovačku zonu, a sada kad se u Zoni gradi više od 20 proizvodnih hala, govore da se sve događa samo po sebi i da smo je dobili na dar. Ono što već sada sa sigurnošću mogu reći, kroz iduće četiri godine naša će Industrijska zona biti izgrađena do neprepoznatljivosti, najuređenija i najveća u Hrvatskoj. A kad taj zadatak izvršimo, tek onda slijedi pravi istinski preporod našeg predivnog Grada i svih naših naselja.