Splitu zadnjih godina nedostaje ambicije, one pozitivne drskosti i dišpeta, što vodi mene i sve moje ljude koje sam okupio da vratimo taj pozitivni momentum u grad. Nama treba optimizma, ambicije, i zbog toga sam za svoj prvi slogan u pretkampanji izabrao „Split je glavni“. Želim da grad postane motor Dalmacije i cijelog hrvatskog juga. Naš prirodni bazen ide duboko i u BiH, imamo Splitska vrata između Šolte i Brača, ali i Kupreška vrata. To je sve Split. To je mjesto koje postaje centar izvrsnosti, gdje dolaze studenti sa svih strana na Splitsko sveučilište, koje je naraslo na drugo najveće u zemlji, i koje okuplja najveću koncentraciju kreativnih mladih ljudi za koje ću se boriti. Da ostanu prije svega u gradu, tu zasnuju svoje obitelji i da ga dalje izgrađuju! - istaknuo je, između ostalog, naš kandidat za splitskog gradonačelnika (i predsjednik saborskog Odbora za kulturu i znanost) Andro Krstulović Opara u opširnom razgovoru za Jutarnji list.

Intervju prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom novinara Jurice Körblera:

„Moja kampanja bit će kao i ona Andreja Plenkovića na nacionalnoj razini, konstruktivna i afirmativna. Ne želim gledati u prošlost, iako imam svoj stav i oko svega što se događalo u Splitu“, rekao mi je HDZ-ov kandidat za fotelju prvog čovjeka Splita Andro Krstulović Opara dok smo razgovarali u Saboru, gdje je zastupnik. Dugogodišnji diplomat, povjesničar umjetnosti, bivši prvi čovjek Muzeja Ivana Meštrovića i savjetnik Kolinde Grabar-Kitarović iz stare je splitske obitelji, a često zna zbuniti ono „Opara“ jer podsjeća na nadimak. „Ma ne, kada te u Splitu pitaju 'od kojih si Krstulovića' i čuju 'Oparinih', onda je sve jasno. Postoji jedno selo u srednjoj Bosni, selo Opara iz kojeg su najvjerojatnije moji preci pred turskom najezdom umaknuli u Poljičku Republiku pokraj Splita i odatle se krajem petnaestog stoljeća spustili u grad“.

Kaže mi „nemam ni selo, ni zemlju, ni nikog na otoku ili Zagori. Samo moj Split“. A za koji mjesec u Dioklecijanovom gradu vodit će se bespoštedna bitka za gradonačelnika. SDP još nije odredio svog kandidata, ali se sve više na Iblerovom trgu može čuti da bi to mogao biti, ako ne uspije postati šef stranke, Ranko Ostojić. „Ne bih imao ništa protiv, dočekat ću ga argumentima i projektima kojima želim da Split postane još bolje mjesto za život“.

Kako je uopće došlo da sigurno savjetničko mjesto na Pantovčaku zamijenite neizvjesnom utrkom za splitskoga gradonačelnika?

Mene drži eros, koji je svojstven političarima koji uvijek traže izazove i koji su od sebe i svojih suradnika izvlačili maksimum i pobjeđivali. Je li me formiralo veslanje kao sport uz koji sam proveo mladost, ili život u predgrađu Splita, ili je to pitanje genetike, jer za moju lozu kažu da je žestoka i fajterska, teško mi je reći. Ali, prisjećam se riječi mog dide, čije ime nosim, koji mi je kao sedamnaestogodišnjaku govorio „s dvadeset godina trebaš biti lijep, s trideset jak, s četrdeset uspješan, a s pedeset bogat“. Ne materijalno bogat, već u iskustvu, znanju i svim izazovima koje si savladao. To traženje novih izazova očito me oblikovalo da svoj natjecateljski duh primijenim u politici i u ovom slučaju kada sam istaknuo kandidaturu za gradonačelnika.

Je li Predsjednica znala da ćete otići s Pantovčaka i prihvatila argumente da idete dalje?

Predsjednica me je pozvala neposredno poslije njene pobjede i ponudila mi da budem njen savjetnik. Bio sam počašćen, ali sam joj rekao da to ne mogu prihvatiti jer sam bio u završnim poslovima životnog projekta, dovođenja Rodina u Zagreb i Split. Nekoliko dana kasnije me ponovo nazvala i rekla „Možeš ti i jedno i drugo“. I ja sam se toga prihvatio. Ali, već tada sam Kolindi Grabar-Kitarović rekao da je meni glavna preokupacija Split, jer sam napustio i diplomatsku karijeru shvativši da želim biti uz svoju obitelj, koja je bila u Splitu.

To je ona tako klasična priča o nostalgiji izražena kod Splićana?

Ma nije, Split je obzor koji nosim u srcu, okruženje u kojem želim živjeti i raditi. Tako sam Predsjednici već tada rekao da je moj krajnji cilj Split i da ću istaknuti kandidaturu za gradonačelnika kada dođe vrijeme. Rekla je „u redu, do tada te molim da surađuješ i da mi budeš savjetnik“. Dakle, ona je bila spremna za taj odlazak.

Ali, on se dogodio nešto ranije, jer ste otišli i prije kandidature u Splitu, kada je Andrej Plenković preuzeo HDZ i kada su uslijedili izbori?

Tada me je novi predsjednik HDZ-a pozvao da budem jedan od važnijih ljudi u desetoj jedinici na izborima, koji su došli nenadano. Prihvatio sam i taj izazov.

Govorilo se da ste bili i medu najozbiljnijim kandidatima za ministra kulture.

Odmah sam rekao da jednu zagrebačku fotelju ne želim zamijeniti drugom zagrebačkom foteljom. Jedini razlozi odlaska s Pantovčaka mogli su biti da je Predsjednica bila nezadovoljna time kako radim, ili moja kandidatura za gradonačelnika.

Jeste li rekli i Plenkoviću kako otklanjate mogućnost da postanete ministar?

Jesam, otklonio sam svaku mogućnost da budem ministar. Ali, bilo je ponuda i sve sam rezolutno odbio. Čak mi je bilo rečeno da mogu lakše osvojiti mandat gradonačelnika s pozicije ministra, što je donekle i istina. Bio sam toga svjestan, ali želim pošteno igrati. Kako bih mogao ljude iz svoje struke, kulturnjake, muzealce, zaštitare baštine i sve druge, napustiti nakon pet mjeseci, to bi bilo potpuno neprihvatljivo. Dakle, izabrao sam teži put.

Kada je već riječ o putu, onom profesionalnom, on je bio dosta sličan kao Plenkovićev, pa i Kolinde Grabar-Kitarović. Svi ste počeli u diplomaciji.

Još kao student 1990. postao sam saborski zastupnik u prvom, ustavotvornom, herojskom, pionirskom sazivu Sabora. Odradio sam cijeli mandat, donijeli smo Ustav, odluku o razdruživanju i neovisnosti, pa me to formiralo za cijeli život. Tako sam imao političko iskustvo i prije nego što sam ušao u diplomaciju. A činjenica je da je Tuđman već 1992. godine odlučio spojiti stare, iskusne diplomate s mladim ljudima, time da smo mi mladi vrlo brzo uzeli stvari u svoje ruke. Znao sam reći da je MVP bila druga hrvatska bojišnica, ono što su branitelji radili na terenu, mi smo cementirali međunarodnim rezolucijama. To su bila sjajna vremena, a tada su u diplomaciji bili i Zoran Milanović, Gordan Jandroković i cijeli niz danas vrhunskih menadžera koji vode velike kompanije.

Krstulović Opara je stara splitska obitelj?

Tako je, ja sam i po majci i po ocu Splićanin. Očevi su s Manuša, a majčini iz Velog Varoša.

Uvijek ste bili vrlo vezani za Split, znam da ste svaki vikend iz Zagreba odlazili „doma“?

Ja nemam rezervni zavičaj. A uvijek, gdje god sam bio, jednom sam nogom bio u Splitu. Jedan vaš kolega je napisao kako šećući Zrinjevcem osluškujem Jadransko more. To je to.

Kakav je Split danas?

Vibrantan, živ, potpuno drukčiji nego što ga stereotipi pokazuju. To je drčan grad, za ljude koji ga ne znaju, pomalo nemilosrdan. Ali prije svega iskren. I beskrajno sam zaljubljen u njega, upravo u takav kakav je.

Sigurno ste, važući argumente, stavili na jednu stranu prednosti, a na drugu mane same kandidature. Gdje su se u toj računici našli Splićani za koje bismo mi, ovdje iz Zagreba, rekli da su ipak specifični po mentalitetu?

Splićani ne daju gušta nikome. Kada im je teško, reći će da im nije loše, a kada im je dobro, neće to priznati, već će grintati. Čovjeku sa strane je vrlo teško ući duboko u dijagnozu stanja u gradu. Ali jedno je sigurno, Splitu posljednjih godina nedostaje ambicije, one pozitivne drskosti i dišpeta, što vodi mene i sve moje ljude koje sam okupio da vratimo taj pozitivni momentum u grad. Nama treba optimizma, ambicije, i zbog toga sam za svoj prvi slogan u pretkampanji izabrao „Split je glavni“. Split je cool, Split je najbolji, Split je glavni. Centar svita.

Što će biti vaš prioritet ako postanete gradonačelnik?

Želim da grad postane motor Dalmacije i cijelog hrvatskog juga. Naš prirodni bazen ide duboko i u BiH, imamo Splitska vrata između Šolte i Brača, ali i Kupreška vrata. To je sve Split. To je mjesto koje postaje centar izvrsnosti, gdje dolaze studenti sa svih strana na Splitsko sveučilište, koje je naraslo na drugo najveće u zemlji, i koje okuplja najveću koncentraciju kreativnih mladih ljudi za koje ću se boriti. Da ostanu prije svega u gradu, tu zasnuju svoje obitelji i da ga dalje izgrađuju.

Vaša će kampanja, što ste već poručili, biti afirmativna. Hoće li biti onakva kakvu je vodio i Plenković?

Apsolutno. Političke i ideološke teme kod mene ne prolaze, stavljam ih sa strane. Ja ih razumijem, primam, ali bit ću gradonačelnik svih sugrađanki i sugrađana. Ne zanimaju me njihove političke preferencije, niti ću dopustiti da se u upravljanju grada kontaminiraju moje odluke političkim i ideološkim temama. Želim stvoriti ozračje da ljudi shvate kako postoji uprava koja će riješiti njihov problem, semafor u kvartu, ogradu oko škole, osvjetljenje, stvaranje pozitivnog i sigurnog ozračja za kvalitetni život u gradu.

Dakle Tita, Tuđmana, križa na Marjanu neće biti u vašoj kampanja?

Neće, ni u kampanji, ni kasnije.

SDP je donedavno u Ivi Baldasaru, dok se nisu razišli, imao gradonačelnika, a može li HDZ nakon dugog vremena ponovo preuzeti grad?

Definitivno, jer HDZ nije samo Andro Krstulović Opara, već je to skup sjajnih, izvrsnih ljudi. Među njima je mnogo mladih, onih koji imaju već karijere iza sebe, koji su dica ovoga grada, ili su ga izabrali za život. To je potencijal koji će HDZ znati iskoristiti.

Hoće li vam Plenković dati vjetar u leđa, očekujete li to?

Više nego u kampanji, trebat će nam potpora kasnije, kada preuzmemo vođenje grada. Svaki tjedan bit ću kod njega i tražiti jasni angažman Vlade u rješavanju splitskih problema. Ne kao pomoć, već kao suradnju, jer Hrvatskoj neće biti dobro bez jakog Splita. Osim potpore u kampanji, od premijera više očekujem da se podignu sve splitske teme na nacionalnu razinu. To ću isticati i sada kao saborski zastupnik, uz kolegu Škorića koji je i predsjednik gradske organizacije i moj kolega zastupnik.

http://www.hdz.hr/vijest/lokalne/andro-krstulovic-opara-buduci-splitski-gradonacelnik

Što nudite Splićanima?

Prije svega ugodan, siguran, miran život. Zadržavanje karaktera gradskosti, jer grad je prije svega za svoje građane, a tek onda dolaze na red turisti. Svaka čast turizmu, on nas je izvukao posljednjih nekoliko godina, ali to nije dovoljno. Borit ću se za jako Sveučilište, kako bismo pokrenuli kreativnu industriju, IT industriju, informatiku. Svakotjedno ću zvati Gorana Marića, koji u samom centru grada, kao ministar državne imovine, upravlja velikim dijelom neiskorištene i zapuštene državne imovine. A to ću namijeniti kreativnoj industriji, koja je potencijal grada. Želim imati projekciju za 2025. godinu, to mi je krajnji cilj.

Jesu li Splićani danas bogati ili siromašni ljudi, je li turizam donio blagostanje?

Turizam je zakrpao budžet, ali postoji i porazna situacija. Evo samo jedan primjer; prošle godine smo u Splitu imali uplovljavanje 283 kruzera, a za sljedeću godinu imamo najavu za 171. To je jasan pokazatelj koliko je ovakav turizam, kakav danas funkcionira u Splitu, labilna monokultura.

Kako biste ocijenili mandate vaših prethodnika, Željka Keruma i Ive Baldasara?

Jako bih se trebao potruditi da bih izvukao nešto što bi bilo poticajem ili uzorom za moj rad.

Splićani će, uza sva obećanja koja će se čuti u kampanji, očekivati i neke brze poteze koji bi garantirali bolji život. Imate li recept koji ćete ponuditi?

Grad Split se u turističkom smislu sveo u povijesnu jezgru i utrpavanje ogromnih količina novca za promotivne aktivnosti namijenjene turistima. Čim oni odu, grad zaspi. Taj ogromni novac i kreativni napor ljudi koji zabavljaju naše goste mora biti preusmjeren na kvartove izvan centra grada. Ne želim više gledati da se istočni kvartovi, gdje je najpotentnije stanovništvo, gdje je najveća gustoća, postaju spavaonice. To je prva mjera koju ću poduzeti, a odmah ću se posvetiti projektu sigurnosti prometa, uređenju ključnih prometnica i križanja. To su sve interventne i brze mjere, kao što je i stvaranje mreže za bicikliste u gradu. Kao biciklist i motociklist, itekako sam svjestan opasnosti, jer nama tjedno gine jedan motociklist. Kratkoročnim i pametnim mjerama u nekoliko mjeseci možemo popraviti stanje u Splitu.  

Što je s Hajdukom i stadionom?

Stadion će pametnijim upravljanjem u narednom razdoblju sigurno doživjeti obnovu i preinake. A Hajduk je uvijek emotivna tema, puno više od nogometnog kluba, to je sastavni dio i način života.

Koje političke konkurente očekujete na strani SDP-a, ali i Mosta, stranke Pametno?

Očekujem prije svega kvalitetnu kampanju, temeljenu na sučeljavanju argumenata i ponudi kvalitetnih rješenja na korist Splita. Ukoliko me i budu napadali, neću se osvrtati. Ne želim ideološke podjele niti rasprave o njima. Ne očekujem nikakve opasnosti i priželjkujem najbolje protukandidate. Jer, Split je veliki grad snažnog potencijala, Split je glavni i zaslužuje najbolje.