(VIDEO) U Banskim dvorima održana je 79. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na dnevnom redu je, između ostalog, bio Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o najmu stanova koji je izradilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković u uvodnom se dijelu osvrnuo na pozitivne prognoze Europske komisije vezane za hrvatsko gospodarstvo, sudjelovanje na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, najavljeni posjet predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i pitanje ratne odštete…
Pozitivne prognoze EK
Na početku uvodnog dijela predsjednik Plenković pažnju je posvetio jučer objavljenim (zimskim) prognozama Europske komisije vezanim za hrvatsko gospodarstvo.
- EK zadržava pozitivne prognoze za najvažnije makroekonomske pokazatelje, napose za kretanje razine javnog duga. Čak je učinjena projekcija na bolje, dakle to se smanjenje - o kojem smo mnogo govorili u proteklo vrijeme - potvrdilo i u ocjenama EK. Što se tiče BDP-a, procjena je EK da će biti 3,2 posto rasta u 2017., 2,8 u 2018. i 2,7 posto u 2019. godini. Time smo i dalje iznad razine procjena za prosjek EU. Posebno je dobro da se projekcije EK poklapaju s onima koje smo i sami utvrdili. To je veliko ohrabrenje za sva postignuća koja smo napravili u ekonomskoj i fiskalnoj politici u protekloj godini.
http://vijesti.hrt.hr/428999/ek-zimska-prognoza-za-rh-rast-bdp-a-u-2018-od-28
Vrlo jasni učinci porezne reforme
Dodao je da će Vlada RH nastaviti raditi na tom tragu te da EK vidi da je osobna potrošnja veliki pokretač rasta.
- To su vrlo jasni učinci porezne reforme. Uz, naravno, izvrsnu turističku sezonu i kontinuirani rast zaposlenosti. EK navodi da je veća osobna potrošnja plod rasta plaća. Prema tome, s ovim možemo biti vrlo zadovoljni. To je ono što sam rekao nakon povratka iz Davosa - svjetsko i europsko gospodarstvo rastu, a vidimo da raste i hrvatsko gospodarstvo.
O budućnosti Europe
Plenković se osvrnuo i na svoj govor na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu na temu budućnosti Europe.
- Prema ocjenama brojnih kolega s kojima sam razgovarao govor je ocijenjen jako dobro, vrlo sadržajnim i konkretnim. Bila je to prigoda da kroz tri sata rasprave pokažemo što Hrvatska misli o ključnim europskim pitanjima, istaknuli smo i naša postignuća i poglede. Poruka je da Hrvatska želi biti u užem krugu europskih integracija i želimo biti aktivni graditelji europskog projekta. Dva su naša kapitalna cilja - članstvo u Schengenu i eurozoni.
Junckerova potpora Pelješkom mostu
Dodao je da je predsjednik EK Jean-Claude Juncker izrazio potporu izgradnji i financiranju Pelješkog mosta, kao najvidljivijeg projekta za Hrvatsku u ovom višegodišnjem financijskom okviru.
- Ali i komentari uopće za položaj Hrvatske su prijateljski, s puno razumijevanja i ohrabrujući. Moj posjet Strasbourgu u cjelini možemo ocijeniti vrlo dobrim.
Jagland u Hrvatskoj
Predsjednik Plenković izdvojio je i susret s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjørnom Jaglandom.
- On će posjetiti Hrvatsku u sljedeća dva mjeseca. Pripremamo se za preuzimanje predsjedanja Odborom ministara Vijeća Europe, važne međuvladine europske organizacije. Ministrica Marija Pejčinović Burić će to predsjedanje preuzeti u Kopenhagenu krajem svibnja. Naši će se prioriteti odnositi na borbu protiv korupcije, zaštitu manjina, decentralizaciju, pitanje kulturne baštine i dobara.
Nacionalna razvojna strategija
Vezano uz Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, predsjednik Plenković je naglasio da svi akteri u ovom uključivom procesu trebaju pridonijeti da u sljedeće dvije godine Hrvatska napravi svoj strateški razvojni dokument.
- Objedinit će se brojne ostale strategije koje postoje u različitim sektorima, trebamo za razdoblje do 2030. imati jasnu viziju kako i na koji način ostvariti napredak i prosperitet zemlje. To je izrazito važno, stoga ohrabruju podaci o kojima je ministrica Gabrijela Žalac izvijestila javnost više puta kada je riječ o apsorpciji sredstava - da smo u fazi da je Hrvatska objavila više od 52 posto natječaja za ukupna sredstva.
O Vučićevu posjetu
Predsjednik Plenković osvrnuo se i na najavljeni posjet predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića.
- S aspekta Vlade RH želimo da posjet bude što konkretniji, sadržajniji i da u razgovorima dotaknemo pitanje zaštita manjina. Danas se održava sastanak na razini pomoćnika ministara i državnih tajnika, također je tu i bilateralna komisija - koja se bavi otvorenim pitanjima između Hrvatske i Srbije, posebice pitanjima nestalih, pravosudne suradnje, granica, povrata imovine i, u konačnici, vidim da ima nekih dilema o pitanjima ratnih šteta. Treba podsjetiti na Članak 7. Sporazuma o normalizaciji i obveze u tom sporazumu. Ja sam tada kao mlad diplomat sudjelovao u razgovorima, pa se toga jako dobro sjećam. Sporazum je potpisan 23. kolovoza 1996. u Beogradu i članak 7. govori o tome da se u roku od šest mjeseci treba sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu. Taj sporazum, nažalost, nikada nije proveden. Možemo i o toj obvezi razgovarati i prigodom ovog posjeta - tako da onima koji nisu svjesni pojasnimo tu temu te vrlo jasan i opravdan interes Hrvatske da o tome vodimo računa.
