Dne 1. listopada 1991. godine. JNA, već posve upregnuta u miloševićevska velikosrpska kola, pokrenula je napad na jug Hrvatske; na Dubrovnik, Slano, Ston… Na tome zločinačkom putu stajalo joj je nenaoružano Ravno, mjesto u istočnoj Hercegovini, u blizini Trebinja, nastanjeno Hrvatima. Ravno i okolna sela sravnjena su sa zemljom. Krvavi ishod: 24 ubijena civila, a njih još 18 završilo je u srpskim kazamatima. Samo u zaseoku Kijevu Dolu likvidirano je 7-ero Hrvata, starijih od 60 godina.
Dne 7. rujna 2013. godine. Ravno; Dan općine, subota uoči blagdana Male Gospe. Brojno izaslanstvo HDZ-a: potpredsjednica i eurozastupnica Dubravka Šuica, glavni tajnik Milijan Brkić, predsjednik Kluba utemeljitelja „Dr. Franjo Tuđman“ Milan Kovač, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić... Svi zajedno došli su odati počast prvoj žrtvi rata u BiH.
Spomenik Nikoli Brajiću
Svi zajedno došli su na otkrivanje spomenika Nikoli Brajiću, prvom tajniku HDZ-a nekadašnje općine Trebinje. Srbi su ga zarobili dok je kao vozač hitne pomoći spašavao ranjene civile. Iako je prema svim međunarodnim konvencijama trebao biti zaštićen, odveden je u Bileću, u logor. Gdje je, nakon mučenja, likvidiran. Presudilo mu je to što je bio član HDZ-a...
- Znao je da su opasna vremena, da se lako gubi glava i za manje, sve je to Niko znao, ali je isto tako kao častan čovjek znao da ne smije zakazati u ljudskosti i da mora spašavati ranjene sunarodnjake. Znao je da ne smije zanijekati svoj hrvatski identitet i da mu je mjesto u HDZ-u, bez obzira na opasnost. To je napravio radi svog naroda, ali i svoje obitelji i potomaka, koji jesu i trebaju biti ponosni na njega. Koristim priliku da ih pozdravim uime predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka te obećam da žrtvu vašeg Nike nećemo i ne smijemo nikada zaboraviti - poručio je Milan Kovač otkrivajući spomenik.
Posvemašnje ignoriranje BH-Hrvata
Alija Izetbegović izjavit će nakon masakra u Ravnom: „Ovo nije naš rat“. Hrvati u BiH, shvativši da su prepušteni sami sebi, ustrojili su HVO. Čime su ne samo obranili hrvatske prostore, već omogućile obranu cijele BiH. No i dandanas mnogi ignoriraju žrtve Ravnog. Početak agresije na BiH datiraju s pola godine zakašnjenja - na travanj 1992. godine, kada je napadnuto Sarajevo. Takve dezinformacije, na žalost, prihvaća i dio hrvatskih medija.
Stoga je u izjavi nakon svečanog otkrivanja glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić i istaknuo da je ovaj spomenik nepobitni dokaz da su Hrvati prve žrtve srpske agresije u BiH:
- Podjednako je nepobitno i da su Hrvati prvi organizirali obranu BiH. HVO je spasio ne samo Hrvate nego i cijelu BiH i bošnjački narod. No to se često prešućuje upravo kako bi se minorizirali Hrvati. Novo vodstvo HDZ-a napravit će sve što može da postanu stvarno ravnopravni, a ne da im kao sada drugi biraju člana Predsjedništva ili predstavnike u Domu naroda. Hrvatska ima i zakonsku i ustavnu i daytonsku obvezu brinuti se o bosansko-hercegovačkim Hrvatima.
Karamarkova ustrajna politika
Stajalište novog vodstva HDZ-a nedvosmisleno je, nepokolebljivo. I predsjednik Tomislav Karamarko, kao što se sjećate, nedavno je u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz kazao da je „Hrvatska u najtežim godinama svoje povijesti pomagala Hrvate u BiH, ali i svoje prijatelje Bošnjake“:
- Ovo naglašavam zato jer mi se čini da se zbog dnevnopolitičkih potreba olako preskače preko činjenice da je BiH obranjena i oslobođena zahvaljujući i hrvatskom narodu u BiH i Republici Hrvatskoj. Hrvatska i Hrvati iz BiH imali su važnu, rekao bih jednu od presudnih uloga. Osim toga, Hrvati iz BiH dali su veliki, nemjerljiv doprinos osamostaljenju, obrani i oslobađanju RH, a to je, osim naše ustavne obveze, još jedan razlog, rekao bih moralni, da im pomognemo da ostvare punu ravnopravnost.
U jednom je trenutku, na žalost, Zagreb postao maćeha, a ne majka Hrvatima iz BiH. No to se više nikada neće dogoditi jer će - kako je Kovač najavio u Ravnom - HDZ pobijediti na parlamentarnim izborima. Konkretne poteze povući ćemo - odmah.
