Tijekom dvodnevnog posjeta susjednoj nam državi predsjednik HDZ-a dao je opširni intervju za bosansko-hercegovački Večernji list. U njemu je Karamarko elaborirao svoje tri ključne, strateške poruke o BiH: o neraskidivoj povezanosti, jedinstvu Hrvata iz dviju naših domovina; o Hrvatima, koji su većinom državljani i EU, kao najsnažnijoj europskoj poveznici BiH; o nužnosti zajedničkoga izbornog nastupa stranaka hrvatskog predznaka 

Posjet predsjednika HDZ-a Bosni i Hercegovini (Međugorje, 1 /2. veljače) zbilja je bio - sadržajan. I plodonosan. Prvo je održana, po mnogima povijesna, zajednička sjednica Predsjedništava HDZ-a i HDZ-a BiH.

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/hdz-hdz-bih-zajednicki-stozer-za-nad...

Potom je Tomislav Karamarko, kako ističe Večernji list, „uspio povezati i za zajednički stol posjesti dvojicu najutjecajnijih političkih predstavnika Hrvata u BiH“.

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/sastanak-karamarko-covic-raguz

Nakon, po svemu sudeći, prekretničkog sastanka s Draganom Čovićem i Martinom Ragužom, predsjednik Karamarko se u nedjelju, u pratnji članova Predsjedništva HDZ-a, popeo na Brdo ukazanja. Večer prije posjetio je pak vidjelicu Mirjanu Dragičević Soldo.

https://www.facebook.com/media/set/?set=a.645536285504402.1073741835.333...

Negdje između svega spomenutog, Karamarko je dao opširni intervju za Večernji list BiH, koji je objavljen danas, 3. veljače, kada je predsjednik HDZ-a već na posve drugom mjestu - u Dubrovniku, na proslavi svetog Vlaha.

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=645413288850035&set=a.5767422090...

U razgovoru za bosansko-hercegovački Večernjak Karamarko je elaborirao svoje tri ključne, strateške poruke o susjednoj nam državi: o neraskidivoj povezanosti, jedinstvu Hrvata iz BiH i RH; o ravnopravnosti Hrvata kao uvjetu europskog puta BiH; o nužnosti zajedničkoga izbornog nastupa stranaka hrvatskog predznaka. Intervju prenosimo u cijelosti:

Nedavno je propao još jedan pokušaj da se u BiH postigne dogovor o slučaju ‘Sejdić - Finci’, i to upravo zbog stavova bošnjačkog lidera Zlatka Lagumdžije da neće prihvatiti da dva izborna područja budu zapisana u Ustavu BiH kako bi se Hrvatima omogućilo da biraju svoje predstavnike u vlasti. Kako to komentirate?

U svakom slučaju ta nepopustljivost dijela bošnjačkih političara nije dobra. Moraju shvatiti da Hrvati trebaju sami birati svog člana Predsjedništva BiH kako bi ispunili svoju konstitutivnost o kojoj se stalno priča. Ne može netko drugi Hrvatima nametati člana Predsjedništva, i to je problem s kojim će se BiH sigurno susretati kada započne pregovore s EU. Ako se sada ne riješi, ili makar ne počne rješavati taj problem, BiH će se kad-tad morati suočiti s istinom. Problem nije samo izbor člana Predsjedništva, nego i predstavnika u Domu naroda, a i pitanje TV kanala na hrvatskom jeziku. Mi smo ovdje konstitutivni narod, a u EU i Hrvatskoj i manjine imaju pravo razvijati svoju kulturu i jezik, pa je nedopustivo da se rješavanje ovog problema odgađa u BiH.

Vidite li vi možda, kao netko tko sve promatra sa strane, rješenje tog pitanja?

Ne može se iz Zagreba rješavati unutarnje probleme u BiH. Ali, Republika Hrvatska ima ustavnu obvezu skrbiti o Hrvatima u BiH. Prema tome, mi ćemo uvijek biti tu, i uvijek ćemo se zauzimati da se to pitanje napokon riješi. To je naša obveza, naše pravo i naša odgovornost. No, naša obveza, bar što se tiče HDZ-a, nije samo ustavna, nego i duboko emotivna. Mi smo neraskidivo vezani s našim sunarodnjacima koji ovdje žive. BiH je i naša domovina, nas Hrvata.

Vjerujete li onda u mogućnost postizanja dogovora i što je u biti problem? Žele li bošnjački političari jednakopravnost BiH?

Dogovor će se morati postići, prije ili kasnije. Popis stanovništva, koji je nedavno završen u BiH, dao je nadu, jer nas evidentno ima više nego što su neki pretpostavljali ili htjeli. Iako nas ima manje nego prije, i dalje imamo i imat ćemo status konstitutivnog naroda. Bit ću posve otvoren - riječ je o političkom sljepilu onih koji opstruiraju rješenje hrvatskog pitanja. Europa to sigurno neće tolerirati. Kao što često znam reći, ravnopravnost Hrvata preduvjet je europskog puta BiH.

Je li onda u BiH ugrožen jedan europski narod i što ćete poduzeti budući da se negiraju ljudska i politička prava?

Da, hrvatska prava zacijelo su ugrožena. Nema susreta s međunarodnim predstavnicima a da ne upozorimo na tu nepravdu. O toj bolnoj temi svakodnevno govorimo i pred javnosti u Hrvatskoj. Mi se, poput nekih, ne zauzimamo za prava bosanskohercegovačkih Hrvata od prigode do prigode, nego permanentno, ustrajno, konzekventno. Ponavljam, ne možemo odlučivati o unutarnjim stvarima BiH, ali naša je poruka jasna: neka se sva tri naroda dogovore, neka urede BiH kako žele, ali jedino je bitno da Hrvati budu ravnopravni.

Lagumdžija je upravo ‘desničare’ u Europskom parlamentu, misleći na vaše zastupnike, optužio da rade na razbijanju BiH. Tko je razbija, vi ili Lagumdžija?

BiH razbija bošnjački pokušaj majorizacije i srpski separatizam. Gospodin Lagumdžija bi morao znati da svi politički čimbenici u RH inzistiraju na jedinstvu BiH. Jedinstvena BiH za nas je vrlo važna gospodarski, prometno i sigurnosno. RH je posljednja koja bi ikada i pomislila da bi se BiH mogla razdvajati ili razbijati. Gospodin Lagumdžija paušalno ocjenjuje jer nije išao u dubinu tih odnosa. Upravo te socijalističke snage ne razumiju problematiku nacionalnih pitanja u pojedinim državama, iako dotični gospodin - koliko vidimo - itekako brine o statusu bošnjačkog naroda. A kao socijalist bi trebao imati taj ‘interacionalistički pristup’, što prigovaraju nama pučanima i narodnjačkim strankama da nemamo. Deplasirana je njegova izjava.

A što ako upravo ova stranka opet odluči posegnuti za mjestom hrvatskog člana BiH Predsjedništva?

To je politika kratkog daha. Što bi time SDP BiH postigao? Ako BiH želi u EU, a želi a i EU je želi u svom sastavu - ona mora započeti procese unutarnjeg preustroja. kojima će se riješiti prava nacionalnih manjina i svakako prava Hrvata koji su konstitutivan narod. Ponavljam, BiH je domovina i hrvatskog naroda.

Kada smo već kod ove teme, je li vrijeme za temeljitu rekonstrukciju Daytona?

Dayton je zaustavio ratne akcije, uspostavio mir, ali i skamenio odnose. Dayton bi trebalo nadograditi. Imamo srpski dio iz kojeg su istjerani Bošnjaci i Hrvati. Došlo je do etničkog čišćenja - i to je činjenica. U Federaciji BiH dva naroda pokušavaju naći formulu suživota, no javlja se pokušaj majorizacije jednog naroda nad drugim. Separističke ideje uvjetuju i pothranjuju taj pokušaj majorizacije, a s druge opet strane taj pokušaj majorizacije pothranjuje separatistička razmišljanja, što sve skupa nipošto nije dobro. Dayton bi uistinu trebalo nadograditi.

S obzirom da Srbi imaju gotovu autonomnu jedinicu, Bošnjaci pokušavaju majorizirajući Hrvate i namećući im predstavnike isto napraviti u Federaciji, mislite li da je moguće ostvariti hrvatsku jednakopravnost ako Hrvati ne budu imali većinsku administrativno-upravnu jedinicu?

To je sada pitanje trećeg entiteta. Ponavljam: pustimo da se narodi dogovore, jedini je uvjet i preduvjet da Hrvati budu ravnopravni. I na tome ćemo inzistirati! Uostalom, i gospodin Dragan Čović izrekao je jednu misao koja se meni jako dopada: ‘Uredimo BiH kako god se dogovorimo, samo dajte da napokon budemo ravnopravni!’. HDZ će poduprijeti svako rješenje koje je prihvatljivo hrvatskom narodu u BiH i koje ono dogovori s ostala dva konstitutivna naroda.

Srbi su upravo to pravo ostvarili uz pomoć te jedinice, činjenica je da to u FBiH ne uspijeva?

Zato i ponavljam da Dayton treba nadograditi, treba i dalje razgovarati u mirnom i prijateljskom tonu. Ne vidim budućnost BiH nigdje nego u EU. Prema tome, ovi procesi će kad-tad morati biti pokrenuti.

Može li se u pristupanju BiH u EU tolerirati zadržavanje sadašnje, gotovo podaničke pozicije Hrvata prema političkom Sarajevu?

Glavni grad BiH je Sarajevo, ali u tome istom Sarajevu Hrvati moraju biti ravnopravni. Vraćamo se stalno na isto: da jednostavno BiH mora ući u EU, a da Hrvati moraju biti ravnopravni. Ulazak BiH u EU interes je prije svega BiH, sva tri konstitutivna naroda, ali je to, rekoh, interes i Hrvatske. A upravo su bosansko-hercegovački Hrvati, koji su većinom državljani i EU, najsnažnija europska poveznica BiH. Uostalom trebalo bi napokon riješiti pitanje ravnopravnosti svih naroda pa i hrvatskog, tako da se političke elite počnu baviti krucijalnim problemom - standardom građana.

O čemu ste razgovarali s čelništvima HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.?

Na svakom sastanku s gospodom Ragužem i Čovićem - zajedničkim ili odvojenim - pokušavam poticati procese ujedinjavanja jer su oni preduvjet da se Hrvati u sinergiji izbore za svoja prava.

Smatrate li da bi se dva HDZ-a trebala ujediniti?

Apsolutno. Smatram da je to razjedinjavanje bilo neprirodno i da je naštetilo Hrvatima. Stoga pozdravljam to što je na nedjeljnom sastanku između Čovića, Raguža i mene došlo do približavanja dvaju bosanskohercegovačkih HDZ-a i da se traži model zajedničkog nastupa na općim izborima u listopadu. Onaj tko nije za zajednički nastup, po meni, preuzima povijesnu odgovornost za posljedice koje će iz toga proizići kada je u pitanju status Hrvata.

Trebaju li se u HNS, osim dva HDZ-a, uključiti i ostale hrvatske stranke u BiH?

Naravno. Bilo bi dobro da se stranke okupe oko zajedničkih pitanja od nacionalnog interesa. Ne podcjenjujem dnevne probleme koji ih razdvajaju. No, to vam je kao kad hodate kroz mračnu šumu, kad-tad ćete udariti u neko stablo i naći razlog da ne idete dalje. Dakle, od drveta se često ne vidi šuma. Vjerujem da bi naši ljudi u BiH voljeli da se što više hrvatskih stranaka nađe na istoj liniji borbe za njihova prava. Ovako razjedinjeni zbog nekih, rekao bih, vrlo često trivijalnih razloga, nemamo sinergijski učinak kakav bi trebao biti.

Kakva je vaša poruka u tome smislu glede nastupa na sljedećim izborima? U ponedjeljak je sjednica HNS-a, što poručujete čelnicima stranaka?

Da se uvijek mogu naći razlozi za neslaganje, međutim, postoji viši interes, a to je interes hrvatskog naroda. Ponavljam, stranke s hrvatskim predznakom u BiH u ovom trenutku imaju povijesnu odgovornost. Moraju shvatiti da hrvatski narod nije ovdje zbog njih samih, zbog stranaka, nego da su hrvatske stranke tu zbog hrvatskog naroda. Neka se dogovore kako što bolje artikulirati borbu za interes Hrvata.

Na kojoj će se poziciji Hrvati iz BiH naći na HDZ-ovoj koalicijskoj listi za izbore za Europski parlament? Jeste li već usuglasili i ime?

O tome se upravo dogovaramo, no sve u svoje vrijeme. Ništa još nije žurno, nama je stalo da afirmiramo i Hrvate iz BiH u Europskom parlamentu. Da u Bruxellesu dobiju svog predstavnika.

Davor Ivo Stier jedan je od zastupnika HDZ-a koji su zaslužni za sadržaj rezolucije EP-a koja govori o federalizmu i potrebi da se Hrvati dovedu u ravnopravan položaj, ali i zaključaka gosp. Fuelea. Špekulira se da ste ga otpisali, hoće li i na kojemu mjestu biti na listi za Europski parlament?

Na mjesto međunarodnog tajnika HDZ-a došao je dr. Miro Kovač, bivši veleposlanik RH u Njemačkoj i diplomat od ugleda, a gospodin Stier je i dalje u Europskom parlamentu, radi odgovorno svoj posao. Istodobno se ne može biti i u Bruxellesu i u Zagrebu, posebno što dužnost međunarodnog tajnika HDZ-a zahtijeva ne svakodnevni, nego svakosatni angažman! Ne razumijem otkud takav interes za unutarstranačka preslagivanja unutar HDZ-a. U stvari, razumijem: hrvatski ljevičarski mediji i njihovi politički sponzori nastoje problematizirati sve što HDZ napravi iz jednostavnog razloga jer su shvatili da nezaustavljivo jačamo, da će HDZ pobijediti na svim nadolazećim izborima - i europskim i predsjedničkim i parlamentarnim, bili oni redoviti ili prijevremeni. Kukuriku koalicija državu je dovela do propasti.

S obzirom da dužnosnici Hrvata iz BiH, prije svega iz dva HDZ-a, imaju dobre odnose s vlastima u Zagrebu (SDP, HNS) s kojima surađuju oko važnih nacionalnih pitanja, ne mislite li da je kontraproduktivno da podupiru vašu stranačku listu konfrontirajući se tako s njima zbog ovoga pitanja?

I Kukuriku koalicija ima istu ustavnu obvezu skrbiti se za Hrvate izvan domovine i ne vidim zašto ne bi i oni pokušali biti domoljubi kao što smo mi koji pripadamo HDZ-u. To je njihova obveza. Da nemaju dobre odnose s Hrvatima izvan RH, ne bi se držali Ustava i zakona. Puno toga su oni već destruirali u RH, prije svega govorim o gospodarstvu. Još da nam stvore i problem s Hrvatima u BiH, bilo bi zbilja previše.

http://www.vecernji.ba/samo-zajedno-hrvati-u-bih-mogu-ostvariti-svoja-pr...