Kako ocjenjujete ukupnu situaciju u BiH?
Karamarko: Nažalost, jako je loša. Loša je gospodarska situacija, pogotovo standard građana, i to pripadnika svih naroda. U političkom smislu, nije se daleko odmaklo od prosinca 1995., kada je potpisan Daytonski sporazum.
Štoviše, nazadovalo se, to na štetu svih naroda, a posebno na štetu Hrvata. Malo je toga što tri naroda u BiH spaja. Nažalost, siromaštvo, loš standard i teška socijalna situacija svih ljudi u BiH neke su od rijetkih stvari koje sva tri naroda povezuju.
Kakav je, prema Vašem mišljenju, položaj Hrvata u BiH?
Karamarko: Kao što sam rekao, velika većina stanovnika BiH, bez obzira na nacionalnost, u ekonomskom smislu živi loše, položaj Hrvata je dodano pogoršan zbog političke neravnopravnosti i neimplementacije prava konstitutivnosti, odnosno gubitka prava koja su im bila zajamčena Daytonskim sporazumom. Dovoljno je podsjetiti na igre oko hrvatskog člana Predsjedništva BiH.Kome to treba, zašto se tako maliciozno izigravaju odredbe Sporazuma? Zašto se ponižava narod kojem su narušena i ona osnovna prava, poput onog biračkog i prava na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa? Tako imamo jedinstven slučaj u svijetu da pripadnici drugog naroda - u ovom slučaju Bošnjaci - na izborima biraju, osim svog člana, i hrvatskog člana Predsjedništva.
Koliko su sami bosanskohercegovački Hrvati, posebno njihovo čelništvo, krivi za stanje Hrvata u BiH?
Karamarko: Naravno, može se govoriti o svačijoj krivnji pa i o ''krivnji" političke i društvene elite Hrvata u BiH za stanje u kojem se Hrvati danas nalaze. No, konkretno, je li ijedan od čelnika BiH Hrvata odgovoran za ovako nakaradan izbor ''hrvatskog" člana Predsjedništva? Osim toga, činjenica jeste da se svako političko vodstvo Hrvata u BiH borilo za očuvanje identiteta i političkog subjektiviteta.
Pa iako je bilo grešaka, a očito ih je bilo, njih su "isforsirali" oni koji su Hrvate doveli u neravnopravan položaj. Ali, moj je stav da danas ne treba tražiti krivce nego ljude koji su u stanju raditi na popravljanju položaja Hrvata u BiH, a time i same BiH.
Uostalom, pokušaj majorizacije hrvatskog naroda u Federaciji pogoduje pogubnom procesu, a to je separatizam srpske strane. Toga moraju biti svjesni oni koji ne sprečavaju ili potiču majorizaciju hrvatskog naroda.
Kako je prenio ''Večernji list", rekli ste da ''svi oni koji žele da BiH biti članica Europske unije, moraju znati da to neće biti bez ravnopravnosti hrvatskog naroda. Ovo je poruka svim našim prijateljima, Bošnjacima, Srbima i ostalima koji žele BiH u EU". Što znači ova vaša izjava?
Karamarko: Izuzetan interes RH, je da BiH postane članicom Europske unije. U tom procesu RH će napraviti sve da se to dogodi što prije. Ali, i bez angažmana RH, Europska unija sasvim sigurno ne bi prihvatila činjenicu da u budućoj državi članici jedan od konstitutivnih naroda nije jednakopravan.
Što mislite o stvaranju hrvatskog entiteta u BiH? Predsjednik Josipović nedavno je rekao da to nije dobra ideja.
Karamarko: Predsjednik je spomenuo kako ''analize pokazuju" da treći entitet nije rješenje, ali nije rekao koje su to analize i što je rješenje. Ja nijedno rješenje ne odbacujem unaprijed. No, to rješenje mora biti rezultat dogovora sva tri konsitutivna naroda.
Aksiom tog rješenja mora biti konstitutivnost Hrvata u BiH. To će, onda, označiti dobar početak za očuvanje i stabilnost BiH, stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj i približavanje BiH Europskoj uniji.
