(VIDEO) Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković, otvarajući današnju sjednicu Vlade, naglasio je da iz Europskog socijalnog fonda u ovom financijskom razdoblju Hrvatska ima na raspolaganju 4 milijarde kuna za reformu obrazovanja, a od tih sredstava sada je odobreno 684 milijuna kuna za frontalnu primjenu cjelovite kurikularne reforme u hrvatskim školama koja će, nakon što su usuglašeni kurikulumi, startati ove jeseni.
- Nastojimo što više investirati i u strukovno obrazovanje i u opći obrazovni sustav. Mislim da će se sve to u godinama koje su pred nama pokazati i u pozitivnim efektima na tržište rada.
Oporba kao „razrijeđena kamilica“
Zahvalio je svim ministrima na angažmanu tijekom jučerašnjega Aktualnog prijepodneva u Hrvatskom saboru, ocijenivši ga mirnim u odnosu na prijašnja.
- Oporba mi je djelovala kao razrijeđena kamilica, čak ni u ovoj kampanji za Europski parlament nisu imali preciznijih interesa za europske teme.
Još je jednom, u ime Vlade, izrazio sućut obiteljima žrtava i osudio strašne terorističke napade na crkve i hotele u Šri Lanki tijekom Uskrsa, u kojima je poginulo više od 350 ljudi.
2. godinu zaredom proračunski višak
Od ostalih tema, izdvojio je izvješće Eurostata. Podsjetio je da je prošlog tjedna, prilikom donošenja Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije, naglasio da će Hrvatska u 2018. imati proračunski višak od 758 milijuna kuna.
- To je potvrdio i Eurostat, što znači da smo drugu godinu zaredom u proračunskom plusu - naglasio je Plenković i dodao da se ne radi o „uobičajenoj stvari“ za hrvatske vlade s obzirom da se to praktički nije dogodilo u zadnjih 20 godina.
Plenković je poručio da se radi o važnim postignućima odgovornog vođenja javnih financija i uopće fiskalne konsolidacije, a sve to uz golemo porezno rasterećenje koje je u tri vala iznosilo 6,5 milijardi kuna, plus 2 milijarde kuna rasterećenja zbog ukidanja različitih administrativnih barijera.
- Rasterećujemo gospodarstvo i građane, a pritom ostvarujemo proračunski višak.
Podsjetio je da je još 2015. proračunski manjak iznosio 10,8 milijardi kuna, a u ranijim godinama i više.
Sjajan trend u makroekonomskim kretanjima
Sve su to razlozi, naveo je predsjednik Plenković, zbog kojih je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža te vratila razinu investicijskog kreditnog rejtinga.
- Pritom smo udjel javnoga duga u BDP-u smanjili na 74,6 posto, a sve skupa u protekle 3 godine za više od 9 postotnih bodova, s tendencijom da do 2022. dođemo na 62 posto - rekao je Plenković naglasivši da se radi o sjajnom trendu kada je riječ o makroekonomskim kretanjima i jasnom smjeru makroekonomske i fiskalne politike Vlade.
Kinezi u brodogradilištima
Što se tiče brodogradilišta, predsjednik Plenković kazao je da će početkom idućeg tjedna nekoliko dana u Hrvatskoj boraviti izaslanstvo tvrtke China Shipbuilding Industry Corporation, predvođeno predsjednikom Uprave te kompanije, koje će posjetiti i Uljanik i 3. maj.
Poručio je da izaslanstvo dolazi temeljem dogovora i razgovora s kineskim premijerom Lijem prigodom njegovog posjeta Hrvatskoj prije dva tjedna.
Ulaganje u obrazovni sustav
Od ostalih tema izdvojio je korištenje europskih sredstava za reformu obrazovnog sustava i cjeloživotnog učenja.
Naglasio je intenciju ove ključne strukturne reforme, a to je da hrvatski obrazovni sustav pruži ono što globalno tržište rada očekuje od svih pojedinaca.
Iz Europskog socijalnog fonda u ovom financijskom razdoblju Hrvatska ima na raspolaganju 4 milijarde kuna za reformu vertikale obrazovanja i cjeloživotnog učenja, a dosad je ugovoreno 2,1 milijardu kuna.
Iz tih je sredstava sada odobreno 684 milijuna kuna za frontalnu primjenu cjelovite kurikularne reforme u hrvatskim školama koja će, nakon što su usuglašeni kurikulumi, startati ove jeseni.
- Nastojimo što više investirati i u strukovno obrazovanja i u opći obrazovni sustav. Mislim da će se sve to u godinama koje su pred nama pokazati i u pozitivnim efektima na tržište rada.
Edukacija operatera za nacionalnu SOS linije
Govoreći o pitanju nasilja u obitelji, podsjetio je da su održani sastanci u Vladi i s predstavnicima građanske inicijative #spasime, kao i s predstavnicima udruga koje se dugi niz godina bave ovom problematikom.
Zahvalio im je na doprinosu i sugestijama koje su prigodom tih sastanaka dali Vladi. Izvijestio je da je u međuvremenu završen proces javnoga savjetovanja o Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Sada će se svi prijedlozi koji su stigli u tom procesu biti analizirani.
- Također, intenzivno radimo na uvođenju nacionalne SOS linije za prijavu nasilja u obitelji, a već je održana edukacija operatera te je izrađen naputak o postupanju kako prilagoditi liniju 112 za slučajeve nasilja u obitelji.
U pripremi je sastanak sa svim županijama gdje trenutačno ne postoje sigurne kuće - kako bi one i ondje bile ustanovljene.
Napravit će se analiza lokacija u državnom vlasništvu temeljem koje će se pomoći županijama pri uspostavi odgovarajućih sigurnih kuća.
Zakonska rješenja za problem nasilja u obitelji
Što se tiče poboljšanja zakonskog okvira, kroz različite radne skupine radi se na izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U tim skupinama su stručnjaci s Pravnoga fakulteta i pravosudnih institucija, ali i predstavnici građanske inicijative #spasime te udruga koje se bave pitanjem nasilja u obitelji.
- Kroz jedan stručni i uključiv dijalog, siguran sam da ćemo naći kvalitetnija zakonska rješenja, ispraviti neke nelogičnosti, a penalnom politikom pojačati i prevenciju i odvraćanje uopće od počinjenja takvih kaznenih djela, a počinitelje strože sankcionirati i u konačnici voditi računa o pravima žrtvama.
