Osobno sam sudjelovao u kreiranju HDZ-ova gospodarskog programa te sam jako zadovoljan što su rezultati naših stručnih analiza i prijedlozi budućih mjera prihvaćeni na političkoj razini, posebice glede koncepta porezne reforme. HDZ je time pokazao svoju širinu i spremnost za poštovanje struke. Prijedlozi zakona su već najvećim dijelom spremni i naš je plan da sve zakonodavne aktivnosti koje bi trebale prethoditi stupanju na snagu zakona budu gotove što prije kako bi se s primjenom počelo 1. siječnja 2017. godine - istaknuo je ministar financija i član HDZ-ova tima za pregovore s Mostom Zdravko Marić u današnjem opširnom razgovoru za Večernji list (tjedni prilog Obzor).

Intervju prenosimo u cijelosti, zajedno s uvodom novinarke Ive Puljić-Šego:

Zdravko Marić član je pregovaračkog tima HDZ-a s potencijalnim partnerima za sastavljanje Vlade i tehnički ministar koji visoko kotira i za novog šefa tog resora. Marić je i dalje nestranački čovjek i, zapravo, profesionalac u svom poslu. U njegovu mandatu deficit proračuna smanjen je za pet milijardi kuna, a stabiliziran je i javni dug, koji je smanjen za 4,8 milijardi.

Jedan ste od rijetkih, ako ne i jedini, koji od samog dolaska Andreja Plenkovića za šefa HDZ-a kotira kao čovjek koji će (ponovno) biti ministar financija. Što je tome presudilo?

Preuzimanjem dužnosti ministra financija u hrvatskoj Vladi, svoju sam zadaću shvatio vrlo ozbiljno i odgovorno. Moralo se brzo i učinkovito raditi na ispunjavanju zadaća koje nisu trpjele odgađanje, kao što je izrada državnog proračuna, plasman državnih obveznica itd. Usprkos svim tim tekućim zahtjevnim obvezama, cilj mi je bio trasirati put budućim dugoročnim reformama. Sve što je učinjeno u proteklom, razmjerno kratkom razdoblju, vidljivo je kroz iznimno dobre rezultate o kojima imamo priliku slušati u zadnje vrijeme. Držim da je naša, kako politička tako i stručna, ali i ukupna javnost prepoznala tu ozbiljnost i predanost, kao i rezultate koji su iz toga proizišli, i mislim da tim putem treba nastaviti bez obzira na to tko će biti ministar financija.  

Nije vam naštetilo ni to što ste u akciji preslagivanja Vlade bili kandidat za mandatara. Smatrate li to svojim propustom?

U tom trenutku, kao i danas, svi moji potezi su usmjereni na ono što vjerujem da je najbolje za Hrvatsku. I sami znate da sam nastavio odgovorno raditi svoj posao ministra financija. Sa svih su strana pristizale poruke da je Hrvatskoj potrebna stabilna Vlada i, ako je u tom trenutku bilo prepoznato da bih ja mogao biti taj faktor stabilnosti, bio sam spreman preuzeti tu veliku odgovornost.

Dobro ste surađivali s Tihomirom Oreškovićem, više vas je puta i pohvalio. Smatrate li da bi za njega trebalo biti mjesta u novoj Vladi ili na nekoj političkoj funkciji, budući da ga je HDZ doveo za premijera?

Gospodin Orešković i ja vrlo smo korektno surađivali, bio je to odnos pun razumijevanja i međusobnog poštovanja. Vezano za njegove planove za budućnost i mogući politički angažman gospodin, Orešković je više puta o tome javno govorio i povrh toga ne bih imao ništa dodati niti bih to komentirao.

Jeste li se učlanili u HDZ?

Nisam. HDZ me je postavio za nositelja liste u V. izbornoj jedinici, što mi je bila čast, a i obveza prema mojoj Slavoniji. Istovremeno je HDZ iskazao spremnost za poštovanje i prihvaćanje mojih pogleda na to što bismo trebali učiniti da ostvarimo postavljene ciljeve. Tako sam u kreiranju HDZ-ova gospodarskog programa i osobno sudjelovao i jako sam zadovoljan što su rezultati naših stručnih analiza i prijedlozi budućih mjera prihvaćeni na političkoj razini, posebice glede koncepta porezne reforme. HDZ je time pokazao svoju širinu i spremnost za poštovanje struke.

Član ste pregovaračkog tima s Mostom, na ovom sastanku razgovaralo se četiri i pol sata. Kakvi su dojmovi?

Dojmovi su jako dobri. Atmosfera je bila konstruktivna i pozitivna, što su potvrdili i čelnici stranaka. Želja je obiju strana u pregovorima formirati parlamentarnu većinu i uspostaviti temelje za stabilnu Vladu. U našim ciljevima nema bitnih razlika i dogovor je da ćemo nastaviti razgovarati o prijedlozima kako bismo došli do programa naše buduće stabilne i uspješne Vlade, koja je Hrvatskoj potrebna, i to što prije.

Može li ova Vlada HDZ-a i Mosta biti uspješnija od prethodne, koju je HDZ srušio?

Može i mora. Iako su u odnosu na prošle izbore početne pozicije ponešto drugačije, kroz otvoreni razgovor razvijamo odnos međusobnog povjerenja i nadamo se da će se i daljnji razgovor nastaviti u tom tonu. Buduća Vlada imat će ciljeve koji će se temeljiti na zajedničkim točkama iz naših izbornih programa, a koji će biti prvenstveno usmjereni na gospodarski rast, otvaranje novih radnih mjesta, ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske i demografsku obnovu.

Zalažete se za porezno rasterećenje plaća koje podrazumijeva povećanje neoporezivog dijela s 2600 na 3750 kuna, ali i za niži PDV. Nećete od toga odustati?

Da, rasterećenje plaća i povećanje neoporezivog dijela dohotka na 3750 kuna, kao i proširenje poreznih razreda i snižavanje najviše stope poreza na dohodak, koja će se primjenjivati na dohotke iznad 20.000 kuna, dio je sveobuhvatne i cjelovite porezne reforme o kojoj već dugo govorimo. Promjenama u sustavu poreza na dohodak cilj je povećanje raspoloživog dohotka većine naših građana, a među njima i visokoobrazovanih ljudi deficitarnih struka kao što su liječnici, inženjeri, IT stručnjaci, koji zbog svojih konkurentnih znanja i vještina u znatnom broju napuštaju Hrvatsku i bez problema pronalaze visoko plaćene poslove u drugim zemljama članicama EU. Cilj nam je, osim ove, i drugim mjerama nastojati ih zadržati u Hrvatskoj jer su nam oni od iznimne važnosti za pokretanje gospodarskog rasta.

No, kad sam već spomenuo cjelovitost i sveobuhvatnost porezne reforme, dopustite mi da u najkraćem kažem što namjeravamo učiniti i u reformi drugih poreznih oblika. Tako ćemo smanjiti opću stopu poreza na dobit s 20 na 18 %, a poljoprivrednici, obrtnici, mikro, mali i srednji poduzetnici, odnosno oni čiji je prihod na godišnjoj razini ne prelazi 3 milijuna kuna plaćat će porez na dobit po stopi od 12%. Namjeravamo i smanjiti opću stopu PDV-a za 1 postotni bod, ali dodatno kad se za to ostvare uvjeti, odnosno kad stopa rasta BDP-a bude još viša. Pritom ćemo redefinirati dobra i usluge na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a. Kako bismo smanjili ulazne troškove i ojačali konkurentnost naših poljoprivrednika, a posebice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, uvest ćemo sniženu stopu PDV-a na dobra i usluge koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno na sjeme, sadnice, gnojivo i stočnu hranu. Nadalje, u cilju snižavanja troškova gospodarstvu i kućanstvima, a posebice našim najugroženijim građanima, sniženu stopu PDV-a uvest ćemo i na određene komunalne usluge, a prvenstveno na isporuku električne energije kako bismo smanjili visok regresivni učinak PDV-a na najsiromašnije građane. Uz ove, za sve nas najzvučnije izmjene, planiramo provesti i na desetke izmjena u poreznom sustavu koje će ga učiniti prohodnijim i razumljivijim i time uvelike olakšati našim građanima i poduzetnicima. I na kraju, porezni sustav želimo učiniti stabilnim, jer je to jedan od osnovnih preduvjeta za poduzetničku odluku o investiranju i poduzimanju gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj.

Ali Most je protiv smanjenja PDV-a i za blaže rasterećenje plaća, odnosno samo da se za sto kuna poveća neoporezivi dohodak. Kako ćete ih uvjeriti u provođenje HDZ-ove porezne politike?

Cjelovita i sveobuhvatna porezna reforma dio je HDZ-ova gospodarskog programa. Svi aspekti porezne reforme proizišli su iz sveobuhvatne analize poreznog sustava koja je izrađena u suradnji s najeminentnijim poreznim stručnjacima. U razgovorima ćemo obrazložiti naše razloge i argumente za pristup koji smo odabrali, posebno uzimajući u obzir činjenicu da ova mjera ne bi dovela u opasnost održivost javnih financija, a istodobno bi ojačala konkurentnost hrvatskog gospodarstva u cjelini.

Prođe li HDZ-ova cjelovita porezna reforma, kada bi ona mogla ugledati svjetlo dana?

Prijedlozi zakona su već najvećim dijelom spremni i naš je plan da sve zakonodavne aktivnosti koje bi trebale prethoditi stupanju na snagu zakona budu gotove što prije kako bi se s primjenom počelo 1. siječnja 2017. godine.

Nakon sastavljanja Vlade slijedi vam i izrada proračuna. Kako bi on trebao izgledati?

Proračun za sljedeću godinu vidimo kao točku preokreta u kojoj hrvatske javne financije trebaju nastaviti pozitivan trend iz 2016. i ići trajno dalje u pozitivnom smjeru, zbog čega bismo trebali izaći iz procedure prekomjernog deficita i konačno popraviti kreditni rejting. Stoga će i 2017. naš fokus biti na kontroli rashodne strane proračuna, uzimajući u obzir i određene stavke proračuna koje po automatizmu rastu poput mirovina, udjela u sufinanciranju EU projekata itd. Plan nam je proračunski manjak opće države svesti na 2% u 2017. godini, čime bismo dodatno pridonijeli smanjenju udjela javnog duga u BDP-u.

Hoće li biti rezova i racionalizacije?

Nužno je prije svega unaprijediti organizacijske i upravljačke razine javne uprave koja mora biti usmjerena na pružanje najkvalitetnijih usluga našim građanima i poduzetnicima, zbog kojih ona i postoji. Dugoročna održivost javnih financija naš je cilj do kojeg ne možemo doći bez provedbe niza reformi, od kojih se posebno ističu reforma zdravstvenog sustava, reforma javne uprave, odnosno ukupnog javnog sektora te, što je posebice važno, reforma pravosuđa, koja mora biti usmjerena na jačanje pravne sigurnosti kao snažne komponente u stvaranju prijateljskog poslovnog okružja te jačanju povjerenja investitora.

U idućim danima stručni timovi analizirat će dodirne točke HDZ-ova i Mostova programa, može li to iznjedriti kvalitetan program za razvoj hrvatskog gospodarstva?

Sedam točaka o kojima smo raspravljali na prvom sastanku samo su dio onoga o čemu ćemo razgovarati u idućem razdoblju. Glavni cilj gospodarskog programa HDZ-a jest oživotvorenje vizije napredne i uspješne Hrvatske, prosperitetne i uređene države jednakih mogućnosti za sve koji svojim radom žele zajednički boljitak. Naš budući zajednički program mora sadržavati mjere čijom će se realizacijom ostvariti gospodarski rast i razvoj, kreiranje radnih mjesta, socijalna pravednost i demografska obnova. Posebno se moramo usmjeriti na zaustavljanje iseljavanja mladih, što je jedan od važnijih ciljeva demografske politike i predstavlja nacionalni interes i ulog, ne samo u naš budući rast i razvoj, nego je i pitanje naše ukupne budućnosti. Ne smijemo zaboraviti gospodarski slabije razvijena područja Hrvatske te trebamo mjerama, kakav je naš sveobuhvatan program  „Projekt  Slavonija“, pokrenuti ulaganja u poljoprivredu, poduzetništvo, obrazovanje i znanost na slabije razvijenim i naseljenim područjima. Siguran sam da ćemo za takve naše prijedloge dobiti potporu partnera.

Je li HDZ-u prihvatljivo da masa plaća za zaposlene u lokalnoj samoupravi ne smije iznositi više od 15 posto prošlogodišnjeg prihoda lokalnog proračuna, čime bi se smanjio broj zaposlenih na lokalnoj razini? I može li se to postići zakonskim ograničavanjem?

Reorganizacija javne uprave, uključujući i lokalnu samoupravu, jest nužnost. Već smo više puta isticali da se od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave očekuje da, bolje od središnjih tijela državne uprave, prepoznaju potrebe i interese, kako poduzetnika tako i građana, na njihovom području. To je jamstvo pružanja kvalitetnih i učinkovitih javnih usluga te aktivnog sudjelovanja lokalne zajednice u gospodarskom i ukupnom društvenom razvoju. Davanje većih ovlasti jedinicama lokalne i područne samouprave temelji se na načelu supsidijarnosti prema kojem, u pravilu, poslove iz domene javne vlasti treba obavljati na što je moguće nižoj razini, dok više razine vlasti preuzimaju obavljanje samo onih poslova koji se ne mogu dovoljno učinkovito obaviti na nižoj razini. Moramo sagledati moguće posljedice takvog zakonskog ograničenja i ocijeniti je li to baš pravi i najbolji put za postizanje željenih ciljeva.

Hoće li HDZ i Most donijeti zakon prema kojem će se zabraniti ovrha nad jedinom nekretninom? Naime, to je jedan od zahtjeva Mosta, ali I HDZ to obećava u svojem izbornom programu?

Zajednički je interes i Mosta i HDZ-a zaštititi naše najugroženije građane. Zbog toga je i u gospodarskom programu istaknut niz mjera koje bi trebale pomoći onima koji zbog loše gospodarske situacije, gubitka posla i slično nisu mogli podmirivati svoje obveze. S obzirom na okolnosti zbog kojih su naši građani došli u blokadu, i to uglavnom ne svojom krivnjom, jedna je od mjera otpis duga državi, lokalnim jedinicama te komunalnim i drugim državnim poduzećima do iznosa glavnice duga u visini jedne prosječne plaće uvećano za sve kamate. Izmjenama Ovršnog zakona izuzet ćemo mogućnost ovrhe nad jedinom nekretninom te ćemo povećati dio plaće koji se izuzima iz ovrhe, uzimajući u obzir socioekonomske kriterije kako bi se zaista pomoglo onima kojima je pomoć države i najpotrebnija. S obzirom da je najveći dio duga prema financijskim institucijama, poglavito bankama, razmišljamo i o modelima otpisa dijela dugovanja te njihova stimuliranja kroz povlašteni porezni tretman.

Koliko je HDZ-ov program popis lijepih želja, a koliko je zapravo ostvariv? Obećali ste i oprost dugova za komunalije u iznosu prosječne plaće uvećano za kamate, zatim status majke odgojiteljice, zatim nacionalnu mirovinu. Otkud novac za sve to, a nikom se prava neće ukidati?

Smatram da su svi dijelovi gospodarskog programa HDZ-a, promatrani kroz vremensku dimenziju četverogodišnjeg mandata buduće vlade, realni i ostvarivi. Neke od ovih mjera počet ćemo primjenjivati odmah u 2017. godini, a preduvjet za to je, kako sam već napomenuo, čvrsta kontrola rashodne strane proračuna i racionalizacija onih kategorija rashoda u kojima vidimo prostor za uštede. Kroz program je prepoznato da će se temelji za snažniji gospodarski rast i zapošljavanje stvoriti jačanjem poduzetništva, kao glavnog nositelja gospodarskog razvoja, te oživljavanjem industrije, aktiviranjem neiskorištenih potencijala i stvaranjem poticajnog poslovnog okružja. Time će se stvoriti i prostor za provedbu mjera koje su sastavni dio našeg programa.

Mediji su objavili da je stigla prva obavijest o tužbi Unicredit banke zbog konverzije švicaraca. Što poduzimate u Ministarstvu financija po tom pitanju? SDP-ova Vlada ipak je pomogla dijelu zaduženih u švicarcima tom konverzijom, na kraju i HDZ je bio podržao taj zakon u Saboru?

Kako sam i govorio od prvog dana od kada sam postao ministar, činjenica je da je zakon o konverziji švicaraca konzumiran i da je to olakšalo financijsku poziciju dužnika u švicarskim francima. Uostalom, HDZ je prvi bio predložio da se provede konverzija, što je i prihvatila tadašnja SDP-ova vlada. Međutim, od prvog dana našeg mandata borimo se s posljedicama pojedinih nedorečenosti tog zakona, na koje je HDZ dobronamjerno upozoravao upravo kako bi se izbjegla današnja situacija. Rješenje problema treba tražiti u dijalogu, a temelj tog dijaloga s naše strane bit će poštovanje hrvatskih zakona i obrana nacionalnih interesa te zaštita državnog proračuna i poreznih obveznika.

Ima li šanse da banke, a navodno se spremaju sve inozemne koje posluju kod nas, odustanu od tužbe zbog švicaraca?

Šanse za to ima i realne su jer nikome nije u interesu voditi dugotrajne postupke pred različitim institucijama jer je to skupo, ali i reputacijski nije najsretnije rješenje. Zbog toga smo spremni voditi otvoreni i konstruktivni dijalog kako bi se pronašlo obostrano prihvatljivo rješenje. No najvažnije je naglasiti da taj postupak ne može utjecati na položaj nekadašnjih dužnika u švicarskim francima i da njihova pozicija ničim nije ugrožena. 

Koliko bi Hrvatsku koštalo ako banke podignu ipak tužbe i traže odštetu?

Kako sam i naglasio, vjerujem da podizanje tužbi i vođenje postupaka nikome nije u interesu.