(VIDEO) U Banskim dvorima održana je 86. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na dnevnom je redu bio i prijedlog Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelj.
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković u uvodnom se dijelu osvrnuo, između ostalog, upravo na taj zakonski prijedlog koji je Vlada, nakon što ga je na sjednici jednoglasno usvojila, uputila u proceduru ratifikacije u Hrvatski sabor.
Nasilje nad ženama - paneuropski problem
Pojasnivši da je Konvencija prihvaćena u okviru Vijeća Europe, predsjednik Plenković podsjetio je da je jedan od glavnih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske 90-ih godina prošlog stoljeća - nakon što je postala članica UN-a i članica tadašnje Konferencije za europsku sigurnost i suradnju - bilo upravo članstvo u Vijeću Europe, što je ostvarila 1996. godine.
Naglasio je da se ta organizacija temelji na četiri ključna stupa - slobodi, demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava.
- To su četiri noge stolice koja se zove Vijeće Europe. To treba imati na umu kada se sagledava brojni konvencijski sustav Vijeća Europe.
Jedna od tih konvencija je i ova Konvencija, koja se - kazao je Plenković - bavi groznim društvenim fenomenom, a to je nasilje nad ženama i nasilje u obitelji.
- To je paneuropski problem, to je problem svih europskih država.
Kontinuitet hrvatskih Vlada
Napomenuo je da se radi o politici kontinuiteta u odnosu na prijašnje hrvatske vlade, kao i na sve relevantne političke opcije u zemlji. Podsjetio je da je rad na Konvenciji počeo još 2007. u vrijeme HDZ-ove Vlade te da su u njemu sudjelovali i hrvatski stručnjaci, s mandatom Vlade da pregovaraju o samoj Konvenciji.
- Za vrijeme isto tako HDZ-ove Vlade od 2009. do 2011. nastavljen je rad na Konvenciji. I ona je potom dovršena. I u tom procesu sudjelovali su hrvatski stručnjaci s mandatom hrvatske Vlade. Konvencija je stupila na snagu 2014. godine.
SDP je imao pune tri godine
Upozorio je da je SDP-ova Vlada imala pune tri godine da Hrvatskom saboru predloži ratifikaciju Konvencije.
- No oni to nisu napravili, a danas su među „najagilnijima“ koji zagovaraju ratifikaciju i na neki način politički pritišću Vladu Republike Hrvatske da to napravi. Ali,naša odluka oslanju Konvencije na ratifikaciju nije plod ni pritiska oporbe, ni pritiska udruga civilnoga društva, ni inicijative koalicijskih partnera, nego je čvrsta, jasna i nedvosmislena politička volja moje Vlade da ratificiramo dokument temeljem našega Izbornog programa, Programa Vlade i prošlogodišnjeg Vladina Plana zakonodavnih aktivnosti iz prošle godine. Sigurni smo da će ratifikacija osnažiti pravni, institucionalni i financijski okvir rješavanja problema koji se zove nasilje nad ženama i nasilje u obitelji.
„Milijarda kuna obveza“ - čista manipulacija!
Plenković je istaknuo da je Konvenciju ratificiralo 17 članica Europske unije i 28 članica Vijeća Europe, a potpisalo njih 45. Naglasio je da priče o „milijardu kuna financijskih obveza“ koje slijede iz Konvencije nisu - točne.
- Hrvatska ima svoj nacionalni program koji smo usvojili ove jeseni za sprječavanje nasilja, alocirano je 70 milijuna kuna u proračunu za ovu godinu, a dio tih sredstava predviđen je i za provedbu Konvencije.
GREVIO - uobičajeno konvencijsko tijelo
Što se tiče skupine stručnjaka za borbu protiv nasilja nad ženama (GREVIO), predsjednik Vlade razjasnio je ulogu takvih skupina u različitim konvencijama Vijeća Europe.
- Taj GREVIO nije nikakvo neobično tijelo, nego posve uobičajeno tijelo kod ovakvih konvencija Vijeća Europe. Imamo ih u, recimo, Konvenciji za borbu protiv korupcije, zove se GRECO, zatim u Konvenciji za borbu protiv trgovine ljudima, a zove se GRETA.
Pojasnio je da ovakva tijela povremeno nadziru provedbu konvencija u zemljama strankama.
- Ništa manje i ništa više nego što je uobičajeno. Zemlje koje su stranke Konvencije mogu kandidirati svoje stručnjake za članstvo u tome stručnom tijelu čije nadležnosti ni na koji način ne zadiru u bilo kakve elemente kako se to može čuti, potpuno netočno, u javnoj raspravi u ovom trenutku.
Suzbijanje negativnog fenomena
Govoreći o biti Konvencije, predsjednik Plenković izdvojio je podatak da je između 2013. i 2017. u Hrvatskoj ubijeno 195 osoba, od čega 91 žena. Od tih ubojstava čak 63 su počinile bliske osobe, a 46 intimni partneri.
- To je bit, to je stvarni problem kojim se moramo baviti i kao Vlada i kao političke stranke koje smo dio vlasti. Zbog toga Konvencija i treba biti potvrđena u Hrvatskom saboru. Mora ojačati nacionalne mehanizme za suzbijanje ovoga negativnoga fenomena.
Interpretativna izjava
S obzirom da je u javnosti ova tema dobila svjetonazorske konotacije, koje se ponajviše odnose na pitanje roda i tzv. rodne ideologije, predsjednik Plenković je naglasio da je Vlada odlučila, respektirajući zabrinutosti određenih skupina u društvu, uz sami prijedlog Zakona o potvrđivanju Konvencije dati i interpretativnu izjavu.
Pojasnio je da su interpretativne izjave instrumenti koje koriste države kada ratificiraju neki međunarodni ugovor, a žele precizirati njegov doseg.
- One nisu naš izum, one su uobičajeni način izražavanja stajališta država i dio su međunarodnoga običajnoga prava.
Tri poruke
Stoga će - nastavio je Plenković - Vlada danas usvojiti tri poruke kako bi pojasnila da Konvencijom u hrvatski pravni poredak ne ulazi ništa što se kosi s vrijednostima jednog dijela hrvatskog društva, uvažavajući njegove osjetljivosti.
- Zato ćemo u prvoj rečenici te interpretativne izjave vrlo jasno reći što je bit Konvencije, kako je shvaćamo i zašto je donosimo, a to je sprječavanje i borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U drugoj rečenici ćemo vrlo jasno kazati da Hrvatska smatra da odredbe Konvencije ne sadrže obvezu uvođenja tzv. rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav, kao ni promjene ustavne definicije braka.
Detaljne i precizne konzultacije
Dodao je da se interpretativna izjava ne donosi naslijepo, već nakon detaljnih i preciznih konzultacija s pravnim stručnjacima Vijeća Europe.
Istaknuo je da su i analize pravnih stručnjaka Vijeća Europe jasne u tome da nema pravne obveze za priznanje tzv. trećeg, odnosno neutralnog spola, za redefiniciju braka ili za uvođenje u naše nastavne programe sadržaja koji bi se kosili s našim tradicionalnim vrijednostima.
- Na taj način razjašnjavamo dileme onih koji imaju rezerve.
Nema skrivenih namjera
Pozvao je sve one s rezervama da imaju povjerenja u Vladu, u Hrvatski sabor i institucije države koje će provoditi Konvenciju - s jedinim ciljem bolje zaštite žena od nasilja.
- Nema skrivenih namjera, pogotovo ih nema hrvatska Vlada. Imamo samo želju da se s ovim međunarodno-pravnim instrumentom riješi problem koji postoji u našem društvu. Kao predsjednik Vlade i HDZ-a, ne želim da na nj polaže pravo samo jedan dio političkog spektra u Hrvatskoj. To je problem cijelog društva, horizontalan, univerzalan možemo reći, i svatko od nas ima pravo i zadaću da pridonese rješavanju tog problema.
O OSTALIM AKTUALNIM TEMAMA
Prethodno se Plenković osvrnuo i na ostale aktualne teme. Govoreći o Svjetskom danu osoba s Down sindromom, koji su jučer brojnim aktivnostima obilježila resorna ministarstva, kazao je da je važno da država daje podršku osobama s jednim kromosomom više.
Angažman cijelog sustava
Kako Svjetski dan voda ove godine obilježavamo suočeni s poplavama, zahvalio je Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Hrvatskim vodama, pripadnicima Hrvatske vojske, vatrogastva, HGSS-a, Crvenog križa i DUZS-a, policiji i svima ostalima na pomoći koju pružaju hrvatskim građanima u više županija.
- Cijenim sve što pripadnici naših različitih službi čine na sprječavanju većih šteta na kućama. Ukupni angažman cijelog sustava, brzina djelovanja, koordinacija, pripravnost svih službi, podignuti su na najvišu razinu.
Stambeno zbrinjavanje
Središnjem državnom uredu za stambeno zbrinjavanje i Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja zahvalio je na angažmanu vezanom uz stambeno zbrinjavanje obitelji iz Hrvatske Kostajnice, koje su zbog klizišta tla prošlog tjedna ostale bez domova. Naglasio je da će im se osigurati odgovarajući smještaj prije nego im se obnove kuće.
Važnost obnove škola
Od ostalih aktualnih tema, naveo je otvaranje novoizgrađene zgrade osnovne škole u Orebiću. U tom je kontekstu istaknuo važnost obnove škola, osobito sredstvima Razvojne banke Vijeća Europe, koja ima posebne stavke predviđene za ovu vrstu društvene infrastrukture. Uz školu u Orebiću, kazao je, predviđeno je još 74 takva projekta, a na taj će se način stvoriti preduvjeti za kvalitetnije obrazovanje učenika diljem Hrvatske.
- To je odličan projekt. Orebić se pokazuje kao jedan od onih dijelova Hrvatske gdje su, možda i zahvaljujući takvom pristupu, demografski pokazatelji prilično ohrabrujući.
Doprinos privatnog sektora razvoju gospodarstva
Posebno je pohvalio aktivnosti niza ministara u partnerstvu s gospodarstvom, a kao jedan od primjera je istaknuo suradnju s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla, u kojoj je ranije ovog tjedna predstavljena 5G tehnologija.
- Kroz višedesetljetno partnerstvo s Ericssonom iz Švedske, ova kompanija, koja je u srcu hrvatske ICT industrije, razvija i prezentira petu generaciju mreža koja omogućuje velike koristi gospodarstvu. Idemo prema Internetu stvari, važno je da na taj način hvatamo korak s vremenom. Otvaranje njihovoga znanstveno-istraživačkog centra u Osijeku sjajan je doprinos privatnog sektora realizaciji Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.
Dodao je da će Centar omogućiti visokoobrazovanim stručnjacima i njihovim obiteljima ostanak u Osijeku i Slavoniji.
Strategija razvoja Hrvatske
U tom je kontekstu spomenuo i posjet predsjednika Europskoga istraživačkog vijeća Bourguignona, s kojim je razgovarao o većoj vidljivosti hrvatskih znanstvenih organizacija u Europskom istraživačkom prostoru. Pritom je naglasio da je trokut akademije, gospodarstva i vlasti jamstvo pravog razvoja zemlje.
Osvrnuvši se na sastanak s Upravom HAZU-a, predsjednik Plenković je kazao da Akademija igra važnu ulogu u hrvatskom javnom životu, znanosti, kulturi i umjetnosti. Osobito - dodao je - članovi Akademije mogu dati doprinos radu Vlade prilikom izrade Strategije razvoja Hrvatske do 2030. godine.
JEDNOGLASNO PRIHVAĆEN PRIJEDLOG
Na sjednici Vlade je jednoglasno prihvaćen i upućen u saborsku proceduru prijedlog Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, zajedno s interpretativnom izjavom.
Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić istaknula je da je cilj zaštita žrtve.
- Važno je pojačati prevenciju i preventivne mjere.
Naglasila je i važnost obrazovanja u suzbijanju nasilja nad ženama i u obitelji te da se u interpretativnoj izjavi naglašava ono što donosi, odnosno ne donosi konvencija.
