Pregovori s Mostom protječu u vrlo dobroj atmosferi, uz maksimalan stupanj međusobnog uvažavanja, i zasad nema ni najmanjeg signala koji bi dovodio u pitanje naš zajednički naum - da formiramo jasnu parlamentarnu većinu i stabilnu vladu na temelju dugoročne suradnje i četverogodišnjeg programa rada. HDZ-ova Vlada vodit će koherentniju i angažiraniju vanjsku politiku, usmjerenu na aktivnije korištenje financijskih i gospodarskih prednosti članstva u EU-u i NATO-u, uz znatno učinkovitije djelovanje gospodarske diplomacije! - istaknuo je, između ostalog, savjetnik predsjednika HDZ-a dr. sc. Davor Božinović u opširnom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

Intervju donosimo u cijelosti, skupa s uvodom novinara Hrvoja Prnjaka:

Jedno od poznatijih imena koje je dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a isturio u prvi plan je ono Davora Božinovića, nekadašnjeg ministra obrane i iskusnog diplomata. Ne kaže se uzalud, i u politici, kao recimo i u sportu, da se treba okružiti „sijedim glavama, što Plenković očito jako dobro zna, zbog čega je upravo iskusnog Božinovića angažirao kao svoga savjetnika. Zato samo razgovor počeli „od kraja“, tj. s pregovorima oko sastavljanja izvršne vlasti...

Hoće li Hrvatska konačno, iz drugog pokušaja, dobiti stabilnu Vladu?

Pregovori s Mostom protječu u vrlo dobroj atmosferi, uz maksimalan stupanj međusobnog uvažavanja, i zasad nema ni najmanjeg signala koji bi dovodio u pitanje naš zajednički naum - da formiramo jasnu parlamentarnu većinu i stabilnu vladu na temelju dugoročne suradnje i četverogodišnjeg programa rada. Dodatni optimizam nam daje i činjenica da argumentirano, stručno i otvoreno pretresamo kako prijedloge Mosta, tako i moguće točke iz zajedničkog programa buduće vlade koje ćemo definirati na temelju Izbornog programa HDZ-a „Gospodarski rast, nova radna mjesta i društvena pravednost“ i Mostova programa. Dakle, obje strane su fokusirane na sadržaj, na konkretna rješenja, svjesne odgovornosti koju su nam svojim glasom povjerili hrvatski građani.

Iz HDZ-a čujemo da nećete pristajati na ucjene Mosta. Znači li to da je legitimna i opcija pokušaja sastavljanja većine bez Mosta?

Na pregovorima nismo doživjeli nikakve ultimativne tonove, nego argumentirane rasprave o prijedlozima. Uvjereni smo da ćemo postići cjeloviti dogovor s Mostom - jer Hrvatska nema vremena predugo čekati. Izbjeći ćemo scenarij kojem smo svjedočili nakon prošlih parlamentarnih izbora, a u pregovorima smo, ponavljam, potpuno otvoreni, iskreni i transparentni s ciljem da zajedno formiramo stabilnu Vladu na dobrobit hrvatskih građana.

Očekivati je da će rast antisistemskih, prosvjednih opcija, potaknuti i HDZ da se ne zadovolji tek osvajanjem vlasti. Što tijekom mandata kanite „opipljivo“ poduzeti da se zaustavi primjetni val razočaranja birača politikom, vidljivi u padu odaziva birača?

Protestne glasove treba respektirati - oni su u svakom slučaju poruka mainstream strankama - ali bi istovremeno bilo pogrešno mistificirati ih. Uostalom, treće opcije dobile su 11. rujna približno isti broj glasova kao i na prošlim izborima, samo što su se drukčije distribuirali. Najbolji i najopipljiviji odgovor na antisistemski val koji spominjete bit će vjerodostojnost skorašnje vlade predvođene premijerom Plenkovićem te realizacija našeg sveobuhvatnog programa koji, među ostalim, nudi konkretna rješenja i za mnoga pitanja koja primarno muče prosvjedne glasače: ovrhe, deblokade građana, insolventnost, društvena pravednost... Snažnim vodstvom i odgovornim upravljanjem državom vratit ćemo povjerenje i tih građana u „sistem“, kako ga nazivate, i općenito u politiku. Naš kvalitetni program nije za HDZ ili radi HDZ-a, nego radi boljitka svih građana.

Nakon odstupanja Karamarka, iz SDP-a su tijekom kampanje „pucali“ riječima da se HDZ nije suštinski promijenio, da je promjena tek u imenu osobe na čelu stranke. Što odgovarate na to?

Na vaše su pitanje već odgovorili građani ukazavši na izborima povjerenje Andreju Plenkoviću i transformiranom HDZ-u kao modernoj, europskoj stranci građanskoga desnog centra. Prepoznali su ne samo promjene koje je Plenković pokrenuo u stranci - od profilacije HDZ-a, preko odabira tima najbližih suradnika i bitno izmijenjenih izbornih lista, do podizanja kulture političke komunikacije na razinu zapadnih standarda - nego su mu povjerili mandat da promijeni i cijelu Hrvatsku nabolje. Na idućim izborima to povjerenje građana može biti samo još veće.

S obzirom na iskustvo u Ministarstvu vanjskih poslova, poznajete otprije i Plenkovića i Milanovića? Možete li ih u tom svjetlu usporediti?

Kako bi ih se usporedilo, nije nužno osobno ih poznavati. Jer su razlike među njima jasne svakome. I na to su vaše pitanje već odgovorili građani: izabrali su onoga novog, vjerodostojnog, pristojnog, odmjerenog i dosljednog.

Što za vas osobno znači povratak u „visoku“ stranačku politiku, naime, postali ste savjetnik gospodina Plenkovića?

Andreja već dugo osobno poznajem, a i dijelimo istu viziju HDZ-a. Vizije zbog koje i nisam neko vrijeme više bio u tzv. visokoj politici i vrhu vlastite stranke. Odluka o prihvaćanju mjesta savjetnika rezultat je našega međusobnog povjerenja. Počašćen sam i ponosan što sam dio njegova tima u ovom novom projektu HDZ-a, u ovoj izbornoj pobjedi i u, vjerujem, skorašnjim pozitivnim promjenama u Hrvatskoj. Kako sam istaknuo i u prvom intervjuu nakon što sam postao savjetnik predsjednika HDZ-a, dok su ankete još najavljivale premoćnu SDP-ovu pobjedu - Hrvatska je u Plenkoviću dobila lidera kojeg je dugo čekala. A uskoro će u njemu dobiti i vjerodostojnog premijera.

Kakve su vaše daljnje osobne ambicije? Možda neko ministarsko mjesto? U medijima se spekuliralo vašim imenom kao budućim ministrom vanjskih poslova?

U kampanji smo bili fokusirani na izbornu pobjedu, a sada smo na pregovore s Mostom. O ministarskim mjestima u stranci još nismo razgovarali, pričekajmo finale pregovora, no HDZ ima dovoljno kvalitetnih osoba i dokazanih stručnjaka za sastavljanje više vlada.

Hoće li „Plenkovićev HDZ“ nastaviti s inzistiranjem na temama kao što je, recimo, lustracija, koju ste u vrijeme predsjednikovanja Tomislava Karamarka dosta spominjalo?

I sami ste svjedočili da smo u našoj afirmativnoj kampanji - za razliku od one prljave Milanovićeve - inzistirali na programu, na konkretnim rješenjima za gospodarsko-socijalna pitanja koja uistinu muče hrvatske građane poput rasta životnog standarda i otvaranja radnih mjesta. Na ta će pitanja ostati fokusirana i buduća vlada. No to ne znači da istodobno nismo za suočavanje s prošlošću, za rasvjetljavanje istine o državno sponzoriranim likvidacijama hrvatskih političkih iseljenika, kršenjima ljudskih prava i sloboda, ali i o gospodarskom kriminalu u komunističkom režimu.

U jednom nedavnom intervjuu ste kazali da ste u Plenkoviću još 2011. vidjeli budućeg predsjednika HDZ-a? Zbog čega, po kojim odlikama ste to još tada „detektirali?“

Prvenstveno zbog toga što je Plenković čovjek koji okuplja, koji je uključiv i tolerantan, ali istodobno vrlo odlučan u ostvarivanju svoje vizije. No nisam ga kao predsjednika HDZ-a vidio samo ja, nego i mnogi drugi koji su bili upoznati s njegovim načinom razmišljanja i djelovanja. Prije svega, Plenkoviću je itekako stalo do unutarstranačke demokracije jer smatra da se bez nje ne može govoriti o demokraciji na drugim razinama, pa tako ni na državnoj razini. Najbolji je primjer preporuka vodstva stranke da se maksimalno koristi mogućnost preferencijskog glasanja. Drugo, Plenković je čovjek s jakim ugledom u međunarodnoj zajednici, posebno među europskim pučanima, i to je kapital koji će on svakako znati iskoristiti. Uvjeren sam, a to su uostalom i pokazale liste kandidata za ove parlamentarne izbore, da će Plenković dati priliku svim onim ljudima koji su se u svojim područjima dokazali radom.

Kao iskusni diplomat, kako ocjenjujete vanjskopolitičku sadašnjost Hrvatske? Stoje li prigovori da smo pomalo ostali bez jasnih dugoročnih ciljeva nakon ulaska u EU?

Analizirajući poziciju Hrvatske 25 godina nakon stjecanja neovisnosti, možemo konstatirati da smo ispunili sve strateške ciljeve, od međunarodnog priznanja do članstva u euroatlantskim integracijama. Nažalost, u prvim godinama članstva u EU, za vrijeme Kukuriku koalicije, Hrvatska nije iskoristila priliku da se vanjskopolitički jasnije pozicionira, kao ni da se odgovornije postavi prema globalnim izazovima na razini Vijeća i Europskog vijeća. Izbjegličko-migracijska kriza, ratne krize u južnom i istočnom susjedstvu EU-a dugoročni su izazovi za Hrvatsku, kojima trebamo pristupiti poštujući međunarodno pravo i našu europsku i transatlantsku afirmiranost.

Što nam je činiti, koji su prioriteti?

HDZ-ova Vlada vodit će koherentniju i angažiraniju vanjsku politiku, usmjerenu na aktivnije korištenje financijskih i gospodarskih prednosti članstva u EU-u i NATO-u, uz znatno učinkovitije djelovanje gospodarske diplomacije. Bitno je kvalitetnije pozicionirati Hrvatsku u ključne transeuropske prometne i energetske pravce. Hrvatska vanjska politika treba se u puno većoj mjeri posvetiti razvijanju bližih političkih i gospodarskih odnosa sa srednjoeuropskim i zapadnim partnerima. Dojam je da Hrvatska nedovoljno koristi mogućnosti kao jedina članica EU-a koja je i podunavska i sredozemna zemlja. Upravo se suradnjom s Njemačkom, Italijom, Austrijom i susjednim zemljama kroz Strategije EU-a za Dunavsku i Jadransko-jonsku regiju otvaraju velike prilike za projekte u turizmu, infrastrukturi i poduzetništvu. Istovremeno, naša trajna zadaća je suradnja sa susjedima te pomoć državama jugoistočne Europe na njihovu europskom putu.

Je li Hrvatska tzv. regionalni lider i kakve zadaće to nameće?

Hrvatskoj je kao lideru u susjedstvu odgovornost i strateški interes da pomaže proces približavanja zemalja jugoistočne Europe prema Europskoj uniji, što je jedini put koji garantira stabilnost i prosperitet našega neposrednog okruženja. Osobito se to odnosi na BiH koja je naš vanjskopolitički prioritet. Istodobno, očekujemo od susjednih zemalja da predano rade na reformskom procesu i transformaciji svojih društava k europskim standardima. Naša trajna zadaća bit će briga za položaj Hrvata u tim zemljama, posebice ravnopravnost Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda.

Trenutno kao ključno otvoreno pitanje vidim Zakon kojim Srbija širi svoju nadležnost za procesuiranje ratnih zločina na područje bivše SFRJ, čime unosi veliku nesigurnost kod naših branitelja, ali i državljana susjednih zemalja. U okviru pristupnog procesa Srbije, HDZ-ova Vlada će inzistirati da se taj Zakon izmijeni.

Politička orijentacija na liniji Jadran-Baltik nekako kao da nije dovoljno razjašnjena u javnosti, kao da nije pojašnjeno kakve točno koristi Hrvatskoj donosi. Podržavate li tu orijentaciju?

Apsolutno. Usporedno s potporom zemljama jugoistoka Europe, hrvatska vanjska politika morat će jačati odnose s državama srednje Europe. Jadran-Baltik-Crno more snažna je politička i gospodarska inicijativa, za čiju afirmaciju velike zasluge pripadaju i predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitarović. Vrlo je očito da potpora SAD-a ovoj inicijativi dolazi iz geopolitičkih i strateških interesa za EU. Suradnja s 11 država članica EU-a u okviru ove inicijative otvara u gospodarskom smislu Hrvatskoj veliku priliku za korištenje strukturnih i investicijskih fondova EU-a te realizaciju zajedničkih kapitalnih projekata, posebice u energetici. U političkom smislu, važno je da se kroz Jadran-Baltik-Crno more Hrvatske jasnije na globalnoj sceni pozicionira kao moderna i razvijena europska zemlja koja pripada i zapadnom te srednjoeuropskom civilizacijskom krugu.

Treba li Hrvatskoj nova Strategija nacionalne sigurnosti?

Iako je hrvatski sigurnosni sustav spreman na suočavanje s različitim prijetnjama, određena područja mogu i moraju evoluirati. Zbog toga je za HDZ ključno redefiniranje Strategije nacionalne sigurnosti te implementiranje sustava domovinske sigurnosti. Naime, cijela Europa suočena je s ozbiljnom terorističkom prijetnjom, na što upućuje cijela serija napada prošle i ove godine. Stoga je nužna još bolja suradnja nacionalnih obavještajnih i sigurnosnih službi, kao i jača razmjena podataka. Problem terorizma moguće je rješavati jedino dugoročno, integracijom islamskih zajednica i djelovanjem na samom izvoru radikalizacije, uključujući sprječavanje aktivnosti stranih boraca. To mora biti nova paradigma ne samo Hrvatske, nego i svih u Europi. U takvim okolnostima moramo ostati čvrsti, ali i stvoriti uvjete za rast i jačanje gospodarstva. Naime, naše je gospodarstvo poprilično vezano na prihode od turizma koji je itekako osjetljiv na sigurnosne ugroze. To je dodatni razlog da još više osposobimo svoj sigurnosni sustav.

Što danas znači državotvornost

Bili ste i ministar obrane, pa zato pitam - što za Vas i HDZ danas znači toliko spominjana državotvornost? Na čemu ćete inzistirati, kako se ona zapravo brani i jača u suvremenom svijetu?

Paradigmu državotvornosti danas moramo gledati u širem svjetlu, odnosno u kontekstu moguće ugroze nacionalne sigurnosti te loše gospodarske situacije. U trenutku kada je Hrvatska suočena s padom nataliteta i masovnim iseljavanjem, sa sve većim brojem blokiranih sugrađana, pitanje državotvornosti jasno povezujem s odlučnošću u korištenju svih nacionalnih kapaciteta u rješavanju tih problema. Vladi HDZ-a i partnera to će biti prioritet.

Ja u Vladi? Nismo pričali o tome

Vi ste već i prije, u devedesetima bili član HDZ-a. Što se u međuvremenu dogodilo s vašim članstvom u stranci?

Davno sam se, još 1990. priključio stranci. Bio sam ministar obrane u HDZ-ovoj vladi kada smo ulazili u NATO, zatim saborski zastupnik. Dakako, cijelo sam vrijeme imao određene poglede o načinima na koje bi se trebale formulirati i komunicirati HDZ-ove politike, a smatram da će tek dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a to biti moguće provesti. Kako sam vam već rekao, s Andrejom sam dijelio i dijelim viziju HDZ-a kao moderne, europske stranke desnog centra.

Autor ste i više knjiga o vojno-sigurnosnom sustavu. Je li upravo to područje na kojem ćete dati svoj doprinos i u HDZ-ovoj Vladi?

HDZ ima izvrsne, dokazane stručnjake u svim područjima, pa tako i u području sigurnosti. Naravno da ću svojim znanjem i iskustvom stajati na raspolaganju stranci. No, ako je vaše pitanje usmjereno na moj mogući angažman u izvršnoj vlasti, moram ponoviti da s Plenkovićem, unatoč svakodnevnom kontaktu, još nijednom nisam razgovarao o eventualnom angažmanu u Vladi ili u nekom drugom sektoru. kao konstitutivnog naroda.