Na dnevnom redu sjednice Hrvatskog sabora bilo je i izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2018. godini, o čemu je govorio i saborski zastupnik iz Krapinsko-zagorske županije Žarko Tušek koji je naglasio da zone, unatoč trendu pada korisnika, imaju potencijal.
Uvodno je podsjetio da je cilj osnivanja slobodnih zona bilo oživljavanje proizvodne djelatnosti i stvaranje kvalitetnijeg poduzetničkog okruženja kroz brojne povlastice koje ima poslovanje u takvom režimu. Napomenuo je kako Hrvatska, zbog svojeg geoprometnog položaja, ima tu prednost što poduzetnicima omogućava poslovanje i kroz kopnene i kroz lučke slobodne zone i otvara pristup milijunskom tržištu potrošača, posebice kroz aktivnosti na lučkim područjima.
– Danas, nakon 20 godina postojanja domaćih slobodnih zona, iz ovogodišnjeg izvješća proizlazi da je od 11 slobodnih zona, aktivno poslovalo njih 8. Zona Kukuljanovo je neaktivna, dok su dvije u likvidaciji, i to Krapinsko-zagorska i Splitsko-dalmatinska – rekao je Tušek te dodao da i dalje, u odnosu na države članice EU-a, imamo značajan broj zona, dok primjerice Njemačka, Francuska, Finska imaju po dvije slobodne zone.
– No dok god netko u okviru tih zona posluje, vidi svoj interes, moramo održati takvu ponudu i mogućnosti i prilagođavati se potrebama poduzetnika i tržišta – istaknuo je Tušek koji je podsjetio i da smo ulaskom postali dio unutarnjeg tržišta Europske unije i robna razmjena ne tretira se kao izvoz, pa su slobodne zone prestale biti atraktivne korisnicima koji posluju s drugim državama članicama EU. No, pojasnio je da slobodne zone i dalje imaju svoju opravdanost.
– Slobodne zone i dalje su interesantne za one koji posluju s trećim zemljama i tu treba gledati daljnji potencijal. Cilj je je privući nove korisnike usmjerene na tržišta trećih zemalja i održati maksimalnu popunjenost postojećih kapaciteta – kazao je Tušek. Brojke potvrđuju njegovo stajalište budući je ukupni izvoz svih korisnika slobodnih zona u 2018. godini iznosio 4,33 % više nego u prethodnoj godini, dok su ukupni prihodi korisnika svih slobodnih zona iznosili 9,32 % više nego u prethodnom razdoblju.
Saborski zastupnik iz Krapinsko-zagorske županije osvrnuo se i na tamošnju zonu rekavši da je ona u likvidaciji, uglavnom se koristila u skladišne svrhe te nije bilo proizvodne djelatnosti, a koja svakako osigurava veći prihod od najma skladišnih prostora.
Na kraju izlaganja Žarko Tušek je spomenuo da su slobodne zone, kao poduzetničke potporne institucije, dio ukupne poduzetničke infrastrukture, pa bi trebalo razmotriti mogućnosti da se i ta područja uključe u korištenje izvora iz EU fondova, što je omogućeno Izmjenama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture.
