U Bruxellesu u Europskom parlamentu održana je velika konferencija, punog naziva „Europska budućnost Bosne i Hercegovine - 20 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma“. Organizatori ove konferencije bili su, među inima, voditeljica naše delegacije u EP-u (i potpredsjednica Izaslanstva za odnose s BiH) Dubravka Šuica, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković i član Izaslanstva za odnose s BiH Davor Ivo Stier. Glavni cilj konferencije bio je obilježiti 20. godišnjicu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i pružiti mogućnost za raspravu o europskom putu BiH - nužnome za nastavak potrebnih reformi te osiguravanje stabilnosti zemlje.
Ugledni sudionici
Na konferenciji su se okupili brojni sudionici političkog života - kako iz EU i SAD-a, tako i same BiH: predsjedatelj Predsjedništva BiH (i predsjednik sestrinskog HDZ-a BiH) prof. dr. Dragan Čović, član Predsjedništva BiH iz redova bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU (i potpredsjednica Europske komisije) Federica Mogherini, povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahna, predsjednik Europske pučke stranke Joseph Daul, predsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Elmar Brok, visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko, šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark, pomoćnik državnog tajnika SAD-a za Europu i Aziju Brian Hoyt Yee, bivša dugogodišnja njemačka zastupnica u EP i izvjestiteljica za BiH Doris Pack, bivši ministar vanjskih poslova RH Mate Granić…
Reforme - za europsku BiH
Sudionici su se usuglasili da BiH treba ostati visoko na listi prioriteta EU, posebice nakon prihvaćanja politike novog pristupa EU - koji je doveo do stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 1. lipnja 2015. Nova Strategija proširenja EU, pozitivno Izvješće Europske komisije o napretku BiH te nedavni summit Brdo-Brijuni jasno pokazuju da BiH ima povoljnu priliku za ubrzavanje provedbe zahtjevnog europskog reformskog procesa - kako bi podnijela vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU te se tako priključila drugim zemljama jugoistočne Europe.
Federalizam & decentralizacija
Potrebne reforme zahtijevaju provođenje institucionalnih promjena koje bi omogućile ekonomski i društveni razvoj BiH - ostvarivanjem veće funkcionalnosti države uz osiguravanje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda te svih građana. Ustavna reforma mora, dakle, uzeti u obzir načela federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja - kao što je istaknuto u prijašnjim rezolucijama Europskog parlamenta. Naglašeno je kako teritorijalni integritet i jedinstvo BiH moraju biti u potpunosti poštivani te da se o pitanjima državne razine može odlučivati jedino na državnoj razini.
Moderna BiH
Donošenje Daytonsko-pariškog sporazuma prije 20 godina bilo je preduvjet uspostave mira i stabilnosti - danas je pak prioritet transformacija BiH u modernu, učinkovitu i funkcionalnu državu. Koja omogućava povratak svih prognanika i izbjeglica te je posvećena pripremanju za buduću integraciju u EU.
