Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica organizirala je u Bruxellesu konferenciju „Hrvatska maritimna baština - nasljeđe za budućnost“. Na konferenciji je - uz stručnjake - sudjelovao i predstavnik Europske komisije Christos Economou iz Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo (DG MARE) koji je govorio o mogućnostima Europskog pomorskog i ribarskog fonda. Najavio je 2018. kao godinu turizma i kulturne baštine, a portugalska zastupnica Claudia Monteiro de Aguiar predstavila je izazove obalnih i otočnih regija te naglasila da Portugal i Hrvatska trebaju bolje iskoristiti svoju kulturnu baštinu.
Veliki interes za konferenciju
Konferenciji su prisustvovali eurozastupnici, polaznici Političke akademije Zaklade hrvatskog državnog zavjeta (ZHDZ) u Zagrebu, veleposlanik Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Europskoj uniji Mato Škrabalo i veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji Mario Nobilo.
Kulturna ustanova za istraživanje iskustva življenja s morem „Ars Halieutica“ iz Komiže - na čelu s prof. dr. Joškom Božanićem - predstavila je pak materijalnu i nematerijalnu maritimnu baštinu Hrvatske kao zemlje Mediterana.
Komiška falkuša
„Ars Halieutica“ poznata je, naime, po spašavanju posljednje komiške falkuše Cicibele (1986.), zatim po njezinoj obnovi te pripremi i gradnji replike za svjetsku izložbu 1997., po nastupu falkuše Comeza-Lisboa na EXPO 98 u Lisabonu, ali i po sudjelovanju na mnogim festivalima mora diljem Europe.
Prof.dr. Nenad Bobanac (Boblab, Zagreb) predstavio je niz projekata obnove tradicionalnih brodova, posebice komiške Falkuše. Prof. dr. Joško Božanić (Filozofski fakultet u Splitu) pokazao je fotografije renomiranog hrvatskog fotografa Ive Pervana, a dubrovački kapetan Jadran Gamulin govorio je o svojim jedriličarskim iskustvima. A prikazana su i dva filma: Rota Palagruzona i Adriatic Adventure. Mag. sc. Luka Mudronja (Pomorski fakultet u Splitu) predstavio je udrugu „Latinsko idro“ i napore graditelja brodova na Murteru - koji se trude sačuvati maritimnu baštinu i identitet, kao i tradiciju gradnje drvenih brodova.
Kultura & tradicija
Šuica se osvrnula na dugu hrvatsku tradiciju brodarstva i potrebu da se maritimna baština - kao vrijedno kulturno naslijeđe - zaštiti i očuva.
- Nadam se da smo barem malo približili ovu problematiku europskoj javnosti, ali i ukazali hrvatskim institucijama poput Ministarstva kulture da hrvatska maritimna baština nije dovoljno valorizirana . Šteta je što tradicionalni brodovi postaju zanimljivi tek kad se nađu na morskom dnu. „Ars Halieutica“ najbolji je primjer da se maritimna baština vrednuje i da su, osim entuzijazma, potrebni stručnost i znanstveno istraživanje.
