Točno godinu dana nakon prošlogodišnjih euroizbora, 14. travnja, u Strasbourgu je započela posljednja plenarna sjednica Europskog parlamenta u sadašnjem sazivu. No naši su zastupnici nastavili u istoj brzini - petoj! Tako je Andrej Plenković, nositelj HDZ-ove koalicijske liste na izborima 25. svibnja, kao član Odbora za proračun EP-a, ovog tjedna sudjelovao u tri iznimno važne rasprave.
Hrvatskoj 13 milijardi eura!
Elaborirajući smjernice već usvojenoga Višegodišnjeg financijskog okvira EU (za razdbolje 2014-2020.), Plenković je kazao da je ovakav novi, sedmogodišnji okvir jedini realan u okolnostima financijske krize i štednje u državama članicama. U obvezama proračun iznosi 960 milijardi eura, što je za 3.5 posto manje nego u prethodnom razdoblju. Unatoč smanjenju, riječ je o investicijskom proračunu jer su znatna sredstva usmjerena prema rastu, zapošljavanju mladih, istraživanju, izgradnji infrastrukture i mobilnosti.
Istaknuo je i velika očekivanja Hrvatske kao nove članice EU, kojoj je u sedmogodišnjem proračunu namijenjeno čak 13 milijardi eura za kohezijsku politiku, poljoprivredu i druge stavke. Prava dodatna vrijednost domaćem proračunu - kada bi nesposobna SDP-ova vlada to znala iskoristiti.
Plenkovićev je zaključak jasan - tek nakon realizacije ovoga financijskog okvira moći će se izraditi cjelovita analiza učinka članstva Hrvatske u EU.
Europska unija - bankovna unija
Plenković je pak u raspravi 15. travnja podržao donošenje dva akta - „Okvir za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava“ te „Sustavi osiguranja depozita“ - kojima se dovršila uspostava bankovne unije. Napomenuo je da je uspostavom novog mehanizma poslana ključna politička poruka:
- Bankovna unija najbolji je odgovor onima koji prozivaju EU da radi premalo u borbi protiv financijske krize. Zakonskim okvirom nastoji se djelovati preventivno, utjecati na financijsku stabilnost EU te minimizirati rizik i trošak za europske građane, potrošače i štediše, u slučajevima insolventnosti kreditnih insititucija.
Govor Andreja Plenkovića u Europskom parlamentu pogledajte u nastavku:
Rasterećenje za Hrvatsku?
Naposljetku, Plenković je sudjelovao i u raspravi o potrebi reforme sustava vlastitih sredstava EU. Naglasio je da je za budućnost proračuna EU i njenu financijsku sposobnost nužna reforma sustava prihoda. Uvođenjem novog mehanizma vlastitih sredstava otpala bi potreba financiranja europroračuna izravno iz nacionalnih budžeta država članica, a EU bi postala odgovorniji i suvereniji akter na globalnoj razini. Što bi uvelike rasteretilo i Hrvatsku, budući da smo u prvih osam mjeseci članstva triput više uplatili novca u proračun EU nego što smo iz njega povukli.
Dodao je i da očekuje od Skupine na visokoj razini - koju predvodi bivši talijanski premijer Mario Monti - da prema dogovoru 2016. predstavi prijedloge koji će omogućiti pravodobnu reviziju aktualnog Višegodišnjeg financijskog okvira te istinsku reformu sustava vlastitih sredstava.
Raspravom o sustavu vlastitih sredstava Plenković je kompletirao svoj zapaženi „financijski triptih“ na ovotjednome plenarnom zasjedanju, sudjelujući u razmatranju i donošenju iznimno važnih dokumenata koji će kudikamo utjecati, i to pozitivno, na živote (i) hrvatskih građana.
O ostalim aktivnostima zastupnika Plenkovića možete se informirati na njegovom promptno ažuriranom siteu:
