Ivan Sablić, jedini kandidat hrvatskog iseljeništva na svim listama za euroizbore, dao je opširni intervju za današnji Večernji list. Razgovor prenosimo u cijelosti, s uvodom novinara Davora Ivankovića
Ivan Sablić ugovorni je diplomat u razini vicekonzula u Generalnom konzulatu RH u Stuttgartu, radi na poslovima savjetnika za gospodarstvo - gospodarske diplomacije. No, uzeo je neplaćeni odmor jer se kandidirao i deseti je na listi HDZ-ove koalicije za izbore za Europski parlament, kao predstavnik "dijaspore"
Zašto je HDZ-u opet važno iseljeništvo?
U iseljeništvu živi oko 3,5 milijuna Hrvata. Profil iseljenika sada je sasvim drukčiji nego što je bio prije 30, 40 godina kada su Hrvati napuštali svoju zemlju iz raznih razloga, od političkih do ekonomskih. Ovdje je riječ o našim ljudima druge, treće generacije koji rade kao menadžeri, liječnici, odvjetnici i imaju iskustva stečena u međunarodnoj konkurenciji, u velikim tvrtkama, bankama. Ali i stručni obrtnici i trgovci. Sve je to ljudski kapital koji Hrvatskoj stoji na raspolaganju. Može ih se angažirati kroz različite think thankove, ne treba ih se uključivati izravno u politički život u inozemstvu, no može kao savjetnike i za Vladu i za ministarstva pri donošenju zakona i reguliranja mnogih pitanja. Naši ljudi koji u inozemstvu rade u bankarstvu sigurno će ostvariti bolji kontakt s bankarima i rejting-agencijama. Hrvate koji žive vani zanima - čista ekonomska računica, ako žele ulagati. Traže gotove projekte i investicijske pakete, poput drugih stranih investitora. Zadnje dvije godine HDZ je prepoznao ovu novu realnost - da naši ljudi neće investirati u RH samo zbog emocija, nostalgije.
Kakvo je vaše iskustvo s efikasnošću naše gospodarske diplomacije?
Kako se god koja vlada promijeni, pokušava se nešto pomaknuti, no nikada se to ne odradi do kraja. Za mene su najbolji projekt bili trgovinski atašei u našim predstavništvima, no ukinuti su prije dvije godine. Šteta, jer to su bili ljudi iz gospodarstva i imali su smisla za takav posao. Taj sustav treba vratiti, dovesti ljude i dati im veću slobodu da rade na povezivanju našeg gospodarstva sa stranim. Velika je greška bila investirati u obuku i postavljanje atašea, kojima treba godinu do dvije da ostvare kontakte s njemačkim institucijama i tvrtkama, primjerice, pa ih onda političkom odlukom preko noći eliminirati. Oni pak moraju biti neovisni o sustavu MVP-a, za njih moraju biti mjerodavni samo Ministarstvo gospodarstva, HGK, HUP i izvoznici.
Je li HDZ spreman preuzeti vlast, preuzeti odgovornost za gospodarstvo?
Treba brzo raditi, HDZ neće imati vremena da, kad pobijedi, radi neke “clean startove” i slično. Moramo doći s gotovim zakonskim i kadrovskim rješenjima. HDZ se priprema, vidimo na primjeru gospodarskog programa, strategije za vanjsku politiku, sada se radi energetska strategija, u rujnu poljoprivredna. To je važno i zbog birača, ali i da, kada osvojimo većinu u Saboru, u roku od 48 sati provedemo potrebna zakonska rješenja. Naša državna uprava morat će početi funkcionirati odmah.
Ima dosta fame o interesu ili neinteresu Nijemaca za ulaganja u RH?
Ima u RH njihovih tvrtki, no govorim o razgovorima na razini vlada. Da im objasnimo koliko je nama potreban dolazak u Hrvatsku “dva jaka njemačka imena”. Tu je riječ o imenima iz IT sektora, elektroničkog ili sektora proizvodnje dijelova za njemačku automobilsku industriju. Dolazak visoke tehnologije u RH mora se odraditi na razini vlada.
Kako će stvari funkcionirati na političkoj razini Merkel-HDZ?
Već sada imamo dobre odnose, u godinu dana susrećemo se na svim razinama, a i operativno je dio ljudi iz CDU/CSU-a uključen u izrade naših programa i strategija. Bili su tako već dr. Pfeiffer, a i član Odbora za gospodarstvo Bundestaga Klaus-Peter Willsch. Tu su na pomoći i predstavnici bavarske udruge poljoprivrednika, što su vladajući dočekali s podsmijehom tipa “učimo se poljoprivredi od Bavaraca”. A od koga ćemo...
