Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković sudjeluje u Bruxellesu na sastanku Europskog vijeća. Europsko vijeće (članak 50.) u sastavu EU 27 sagledat će trenutačno stanje u pregovorima o Brexitu i usvojiti zaključke o postignutom napretku.
Predsjednik Plenković sudjelovat će danas i na sastanku šefova država i vlada europodručja (Eurosummit), na kojem će se pak raspravljati o reformi ekonomske i monetarne unije.
Razmjena mišljenja
Predsjednik Plenković je u izjavi za brojne okupljene novinare danas rezimirao prvi dan sastanka Europskog vijeća. Kako je naglasio, razgovarao je i s predsjednikom Europskog parlamenta Antoniom Tajanijem te je održana i kvalitetna razmjena mišljenja uoči summita NATO-a s glavnim tajnikom NATO-a Stoltenbergom.
- Teme: komplementarnost Europske unije i NATO-a u obrambenoj politici, jačanje strukturirane suradnje u kojoj Hrvatska participira te spremnost da se polako ide prema dva posto proračunskih izdvajanja za obranu, što će biti i tema nadolazećeg summita.
Sprječavanje ilegalnih migracija
Od ostalih tema Europskog vijeća, predsjednik Plenković kazao je da su relativno brzo dogovoreni zaključci koji su se odnosili na sigurnosnu politiku, trgovinu, rast inovacija.
- I ono što je nama važno - proširenje. Na Europskom vijeću potvrđeni su zaključci o otvaranju pregovora s Albanijom i Makedonijom. Nakon popodnevnog sastanka, cijela noć, praktički do 5 sati, bila je posvećena raspravi o migracijama. Vidjeli ste i sami zaključke, to je, moram priznati, cjeloviti kompromis u kojem su uvrštene zabrinutosti onih zemalja koje su izložene migracijama morskim putem. Dakle - i Italije i Malte. S druge strane, mi smo naglasili ovaj dio istočnomediteranske rute, zemalja susjednih Hrvatskoj. Ubacili smo rečenicu koja je nama bila bitna, tako da smo generalno zadovoljni. Radi se o jačanju suradnje s državama jugoistoka Europe pri sprječavanju ilegalnih migranata, ali i njihovom povratku.
Dogovor s Turskom
Vezano za ulazak Hrvatske u schengenski prostor, predsjednik Plenković istaknuo je da su ovi zaključci dobri:
- Oni idu za time da se isplati druga tranša dogovora s Turskom te da se ide s isplatom još 500 milijuna eura u fond za Afriku. Hrvatska već isplaćuje sustavno svoj udio za Tursku, a to će i nastaviti. Dat ćemo i dodatna sredstva za fond za Afriku. Mislim da je to dobro - i to je naša odgovornost.
Kontrolirani centri
Što se tiče ostalih zaključaka - nastavio je Plenković - vezano uz kontrolirane centre, oni su usustavljivanje onog što se danas događa na ad hoc bazi, s obzirom na brodove koji dolaze u Europu.
- U Hrvatskoj tih centara neće biti, oni će biti tamo gdje će pristajati brodovi.
Grčka, Italija i Malta
Dodao je da su otkad traje ova kriza najviše na udaru zemlje prvog prihvata izbjeglica i migranata - Grčka, Italija i Malta.
- Postoje već centri u Italiji - ljudi su tamo jedno vrijeme i nakon toga se događala sekundarna migracija. Ono što su zemlje prvog prihvata htjele jest sugerirati veću solidarnost i dijeljenje odgovornosti s onim zemljama koje nisu „prva crta“. Istodobno, postoji pritisak onih gdje završava sekundarna migracija. Cijeli paragraf dogovoren je na temelju dobrovoljnog odlučivanja svake zemlje. To je ključ.
O mirovinskoj reformi
Vezano za mirovinsku reformu, predsjednik Plenković je kazao da je ovo prijedlog Radne skupine i pojavile su se inicijalne informacije koje su išle van da se senzibilizira javnost.
- Cijeli paket reforme mirovinskog sustava ide na Vladu tek u rujnu. Provest će se javno savjetovanje. Ideja je ministra Marka Pavića bila generirati, prije svega, javnu raspravu. Nema govora o tome da se „demontira drugi stup“. Njegov prijedlog ide za tim da se poveća doprinos u drugi stup. Ima puno dezinformacija, razgovarat ćemo o tome s koalicijskim partnerima.
Izjavu predsjednika Plenkovića u cijelosti možete pogledati na poveznici:
https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-na-sastanku-europskoga-vijeca/24070
