Ministar Jakovina - pred ionako osiromašene i potpuno obespravljene hrvatske poljoprivrednike - postavlja kriterije koji su stroži od onih propisanih Uredbom na razini Europske unije, stavljajući ih pritom u lošiji položaj u odnosu na njihove kolege u drugim zemljama članicama! - istaknula je, među inim, naša eurozastupnica i stručnjakinja za EU fondove Ivana Maletić u autorskom članku u kojem se osvrnula na EU potpore za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima.
Članak prenosimo u cijelosti:
Svijet se danas suočava sa značajnim klimatskim promjenama, koje sve češće uzrokuju elementarne nepogode i prirodne katastrofe, događaje koji imaju značajan negativan utjecaj na poljoprivredu, ugrožavajući poljoprivredne resurse. Kako bi što boje odgovorila na navedene izazove, vezane uz prirodne katastrofe Europska komisija je u sklopu mjera ruralnog razvoja predvidjela mjeru „Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti“.
U okviru ove mjere potpora se dodjeljuje za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima, što je u hrvatski Program ruralnog razvoja za 2014.-2020. uneseno kao podmjera 5.2.
Hrvatska se, nažalost, u 2014. i 2015. susrela prvo s katastrofalnom poplavom u Slavoniji te, ove godine, s požarima na dalmatinskoj obali. Tako je i prvi natječaj za sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj raspisan još 2014., upravo za podmjeru 5.2. Ova podmjera, premda bi trebala pomoći poljoprivrednim gospodarstvima da obnove uništeni poljoprivredni potencijal, za sada, unatoč već četvrtom raspisanom natječaju, ne postiže značajnije rezultate niti po pitanju odaziva, niti po prolaznosti.
Zašto je interes relativno slab, ako je intenzitet potpore 100% ukupnih prihvatljivih troškova? Osnovni problem su neriješeni imovinsko-pravni odnosi i dokumentacija temeljem koje se odobrava potpora korisniku te je 100%-tni intenzitet u najvećem broju slučajeva nedostižan za krajnjeg korisnika. Naime, u postupku prijave, kao dokument temeljem kojeg se odobrava potpora, koristi se Obrazac proračuna štete (EN-1, EN-2; EN-3, EN-4 i EN-6), kojeg potpisuje i ovjerava Županijsko povjerenstvo te sredstva, odobrena temeljem navedenih dokumenata, gotovo u pravilu ne korespondiraju s realnim troškovima obnove poljoprivrednog potencijala.
Tako, primjerice, ako je u posljednjem požaru nekom od potencijalnih korisnika izgorio voćnjak ili maslinik on će, na temelju procjene Županijskog povjerenstva, moći ostvariti maksimalni iznos potpore od 20-ak kuna po sadnici, dok će ga u konačnici postupak sadnje novog voćnjaka doći značajno više. Potpora se dodjeljuje bez bilo kakvog uvida u stvarne troškove, temeljem jedinstvenog postupka procjene koji se odnosi na cjelokupni teritorij RH. Nakon što se takav zahtjev odobri od strane Agencije za plaćanja, korisnik je dužan kod podnošenja zahtjeva za isplatu dostaviti račune za obnovu uništenog poljoprivrednog potencijala. Iznosi iz računa su u pravilu znatno veći od iznosa procijenjene štete te korisnici navedene mjere, posebno za trajne nasade i obnovu stočnog fonda, gotovo pa nikad neće moći ostvariti niti približno 100%-tni intenzitet potpore.
Ovako postavljena mjera u potpunosti odudara od svoje namjene - obnove poljoprivrednog potencijala, jer se prihvatljivi troškovi ne sufinanciraju u 100%-tnom iznosu, kako je i navedeno u europskoj regulativi - Uredbi 1305/2013, nego se iznos potpore određuje temeljem procijenjene štete. Tako se može dogoditi da umjesto 100% intenziteta potpore, korisnik dobije svega 10% ili 20%-tnu potporu.
Ministar Jakovina pred ionako osiromašene i potpuno obespravljene hrvatske poljoprivrednike postavlja kriterije koji su stroži od onih propisanih Uredbom na razini Europske unije, stavljajući ih pritom u lošiji položaj u odnosu na njihove kolege u drugim zemljama članicama.
Ovaj nemar nadležnog ministra potrebno je hitno prekinuti i ustrojiti sustav koji će doista vrednovati realne troškove obnove uništenog potencijala, na temelju kvalitetnih procjena troškova ulaganja, a ne nastale štete. Agencija za plaćanja u poljoprivredi raspolaže upravo takvim podacima unutar svoje baze referentnih cijena i svejedno ih ne koristi.
Još jedan natječaj je raspisan, a ministar se ne uznemirava činjenicom da u Hrvatskoj nakon svih elementarnih nepogoda i katastrofa ne može potrošiti niti 10 milijuna kuna za obnovu poljoprivrednog potencijala. Ministre Jakovina, to je Vaš problem, ne mogu poljoprivrednici ukloniti birokratske prepreke koje ste im postavili!
http://ivana-maletic.com/index.php/vijesti/item/861-hrvatski-poljoprivre...
