U ponedjeljak, 24. srpnja, na snagu stupa izmjena regulative koja će omogućiti Hrvatskoj da opožarena područja obnovi EU sredstvima.

Izmjenom Uredbe o europskim strukturnim i investicijskim fondovima u pogledu posebnih mjera za pružanje dodatne potpore državama članicama pogođenima prirodnim katastrofama koju je Europski parlament usvojio po žurnom postupku na plenarnom zasjedanju u lipnju, državama članicama omogućeno je uvođenje novog prioriteta za financiranje obnove nakon prirodnih katastrofa iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

- Ovim je otvorena mogućnost Vladi da izmijeni Operativni program Konkurentnost i kohezija i uključi novi prioritet, a sredstva s prioriteta na kojima je slaba provedba i korištenje EU fondova usmjeri u obnovu područja pogođenih požarima i drugim prirodnim katastrofama -  istaknula je naša eurozastupnica Ivana Maletić.

Europski fond solidarnosti

Za financiranje su prihvatljive štete od požara, poplava, potresa, suša i drugih nepogoda nastale od 1. siječnja 2014., a sufinanciranje je predviđeno na razini od 95 posto štete.

Sredstva za financiranje ove zasebne prioritetne osi osiguravaju se iz Europskog fonda za regionalni razvoj preraspodjelom nepotrošenih sredstava iz drugih prioritetnih osi.

U slučajevima prirodnih katastrofa mogu se koristiti i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti. Financijska pomoć iz fonda daje se ako ukupna izravna šteta uzrokovana katastrofom prelazi 3 milijarde eura ili više od 0,6 posto bruto domaćeg dohotka države članice. Pomoć se daje i u slučaju nepogoda regionalnih razmjera za koje prag iznosi 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) regije na NUTSII razini.

Zahtjev Europskoj komisiji

Ako procijenjena šteta u Jadranskoj Hrvatskoj bude veća od 206 milijuna eura, Vlada u roku od 12 tjedana od nastanka prve štete treba podnijeti zahtjev Europskoj komisiji, koji odobravaju Vijeće i Europski parlament.

Sredstva iz ovog fonda Hrvatska je koristila u slučaju poplava - čak četiri puta u ukupnom iznosu od 22,79 milijuna eura.