Eurozastupnica Ivana Maletić objavila je novi broj newslettera - mjesečnika I'M - koji izdaje s ciljem informiranja javnosti o događajima vezanima za EU i Hrvatsku.
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-tone-dok-dr...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-tone-dok-dr...
http://hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-rezultat-rada-ove-vlade-...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-i-dalje-dal...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-porazavajuci-rezulta...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-uspjesnim-koristenje...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-eu-fondovi-mogucnost...
U novom broju Davor Galinec piše o proračunskom deficitu i dugu država članica EU tijekom 2012.-2015., eurozastupnica Maletić piše o stanju i kretanjima duga i deficita u Hrvatskoj u usporedbi s deset novijih država članica, Darija Jurica Vuković predstavlja modele financijske pomoći državama članicama Europske unije, Ivana Petričko analizira Izvješće o startupovima 2016. (stanje u 2015.) prema kojem je Hrvatska nažalost na posljednjem mjestu, a Dražen Budimir iz Europske komisije predstavlja COSME - europski program za male i srednje poduzetnike.
Novi broj mjesečnika I'M možete u cijelosti pročitati na linku:
https://issuu.com/ivanamaletic/docs/im4_2016/3?e=9048185/35147310
UVODNA RIJEČ
U nastavku donosimo uvodnu riječ eurozastupnice Maletić:
Sve u Europskoj uniji u znaku je pronalaženja mjera kojima će se potaknuti brža i kvalitetnija provedba strukturnih reformi kako bi se postigao snažniji zamah ekonomskog rasta. Europski semestar je glavni instrument koordinacije ekonomskih politika koji je od uvođenja doživio značajna poboljšanja. Međutim, još je uvijek prisutan slab napredak u ispunjavanju posebnih preporuka u državama članicama. Prema ovogodišnjim izvješćima, za svega 7% preporuka zabilježen je značajan napredak, a za više od pola ograničen (limited) ili nikakav napredak. Europska komisija sastavila je prijedlog regulative za uspostavu programa podrške strukturnim reformama u razdoblju 2017.-2020. Države će moći koristiti tehničku pomoć Europske komisije, ali i stručnjake iz drugih država članica koji će im pomagati u pripremi akcijskih planova i provedbi reformi. Preporuke se moraju početi ozbiljno shvaćati i provoditi inače će čitav smisao Europskog semestra doći u pitanje.
U trećoj smo godini provedbe višegodišnjeg proračunskog okvira 2014.-2020. i u tijeku je rasprava o njegovoj reviziji. Provedba se može ocijeniti i novosti uvesti najviše na temelju ocjene stanja provedbe i realiziranog u svakoj od politika koje se financiraju iz višegodišnjeg okvira, od kojih su najznačajnije kohezijska i poljoprivredna politika. Međutim, provedba politika gotovo da nije ni započela, te se o postizanju rezultata i eventualnom revidiranju ciljeva višegodišnjeg okvira na tim osnovama ne može niti govoriti. I ovaj se put revizijom gasi vatra i traže rješenja za novonastale probleme poput migrantske i izbjegličke krize, nezaposlenosti mladih, nedostatka investicija, unutarnje sigurnosti, krize u poljoprivredi, kašnjenja u plaćanjima iz EU proračuna, neprovođenja strukturni reformi i slično. Poruka svima vrlo je jasna: Dogovore oko programskih okvira kohezijske i poljoprivredne politike potrebno je započeti puno ranije i provedba treba započeti već u prvoj godini višegodišnjeg okvira kako bi se kroz njegovu reviziju mogle donositi odluke važne za bolju provedbu i postizanje rezultata politika.
Eurostat je 21. travnja 2016. objavio podatke o deficitu i dugu opće države za sve države članice Europske unije prema ESA2010 metodologiji. Hrvatska je zabilježila deficit opće države od 3,2% BDP-a u 2015. što predstavlja smanjenje od 2,3 postotna boda u odnosu na 2014. Riječ je o velikom smanjenju i na prvi pogled mogli bismo biti zadovoljni rezultatom u 2015. Međutim, promatrajući Hrvatsku u odnosu na države srednje i istočne Europe (iz petog i šestog vala proširenja), Hrvatska je prošle godine zabilježila najveći udio deficita opće države u BDP-u. Deficit opće države promatranih deset država članica iznosio je u prosjeku 1,5% BDP-a, dok je prosjek Europske unije iznosio 2,4% BDP-a. Uz činjenicu da smo u odnosu na te države 2015. završili s najvećim dugom i deficitom, zabrinjavajuća je činjenica da je smanjenje rashoda u Hrvatskoj u 2015. uvelike rezultat smanjenja državnih investicija. Svih ostalih deset država članica bilježi veće udjele rashoda za državne investicije u odnosu na prosjek EU-28, s izuzetkom Hrvatske koja ima najniže udjele od 2012., a dodatno smanjenje dogodilo se u 2015. Iako su Bugarska, Hrvatska i Slovačka u 2012. imale približno istu razinu rashoda za državne investicije (nešto nižu od 3,5% BDP-a), Hrvatska je do kraja 2015. smanjila baš te rashode na najnižu razinu u usporedbi s prosjekom EU-28 i ostalim promatranim državama (2,8% BDP-a), dok su udjeli državnih investicija u BDP-u u Bugarskoj i Slovačkoj dosegli razine od po 6,2% BDP-a. O svemu ovom detaljnije pišemo u ovom broju mjesečnika.
U Hrvatskoj je tako bivša Vlada na izazove krize odgovarala zaustavljanjem rashoda kojima se pokreće rast i razvoj umjesto da je provodila reforme i podizala učinkovitost javnog sektora. Svi izazovi su sad ostavljeni novoj Vladi i u sljedećem svibanjskom broju detaljnije ćemo analizirati njene planove i aktivnosti kojima namjerava odgovoriti na postojeće alarmantno stanje dugogodišnjih i duboko ukorijenjenih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj.
