(VIDEO) Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković obratio se u Strasbourgu članovima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u svojstvu jednog od lidera Europske unije. Založio se za politike koje uživaju podršku građana - kako bi se vratilo povjerenje u europske institucije, koje trebaju pružati rješenja, ali bez padanja u zamke populizma.
Europske vrijednosti - sinonim samostalnosti Hrvatske!
Plenković je naglasio da Vijeće Europe, osnovano nakon II. svjetskoga rata, više nego ijedna druga europska institucija simbolizira pomirbu naroda Starog kontinenta i najbolje ilustrira prednosti što proizlaze iz suradnje zasnovane na temeljnim vrijednostima slobode, demokracije, ljudskih prava i vladavine prava.
Rekao je da je Hrvatska dugo težila tim vrijednostima, koje su postale sinonim njene ponovno postignute samostalnosti 1991. i označile povratak Hrvatske u veliku obitelj demokratskih država.
Podsjetio je da su prve godine hrvatske samostalnosti bile, nažalost, bile obilježene velikosrpskom agresijom i nametnutim nam ratom:
- Taj je rat danas daleko iza nas, ali nam je to tragično iskustvo pomoglo da bolje shvatimo važnost mira i onih vrijednosti koje zastupa Vijeće Europe. Zato danas želimo dati počast osnivačima ove paneuropske organizacije i njene pionirske uloge nakon 1949. u izgradnji Europe, u trenutku kad je kontinent još bio u ruševinama.
RH - primjer transformacijske moći Vijeća Europe!
Istaknuo je da je Hrvatska prvi put - otkako je 1996. postala članica Vijeća Europe - preuzela predsjedanje Vijećem prošlog svibnja:
- Prije toga je morala ispuniti dug popis obveza koje su dovele do duboke promjene hrvatskog društva. Naša je zemlja postala živi primjer transformativne moći Vijeća, osobito u svjetlu napora koje smo morali poduzeti na putu ulaska u Europsku uniju.
Podržavamo reformu Vijeća Europe!
Naglasio je da je Hrvatska osobito vezana uz načela Vijeća Europe i demokratske vrijednosti, s obzirom na cijenu koju je morala platiti braneći se:
- U trenutku kad je ova naša organizacija suočena s ozbiljnim izazovima, Hrvatska snažno podržava reformu Vijeća Europe i definiranje jasne perspektive i dugoročne strategije.
Ocijenio je da je potrebno daljnje jačanje jedinstva i udruživanje napora na ponovnom pridobivanju povjerenja građana.
Borba protiv korupcije - prioritet hrvatskog predsjedanja!
Govoreći o sustavu konvencija i Europskom sudu za ljudska prava, predsjednik Plenković je istaknuo Konvenciju o ljudskim pravima kao najvažniji mehanizam doprinosa zaštiti i promicanju ljudskih prava i vladavine prava u Europi. Dodao je da Hrvatska pozdravlja činjenicu da Parlamentarna skupština radi na svom kredibilitetu i poduzima konkretne radnje za uspostavu nulte tolerancije na korupciju bilo koje vrste:
- Korupcija je društveno neprihvatljiva pojava koja izravno ugrožava ljudska prava, razara moral te je opasna za stabilnost i ekonomski napredak države. Hrvatska snažno podržava borbu protiv korupcije kao osnovni preduvjet za razvoj otvorenog i demokratskog društva.
Podsjetivši da je borba protiv korupcije jedan od glavnih prioriteta aktualnoga hrvatskog predsjedanja Odborom ministara Vijeća Europe, Plenković je najavio da će RH organizirati ministarsku konferenciju „Jačanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije“ u Šibeniku, 15. i 16. listopada ove godine.
Odgovoriti na neutemeljene strahove!
Plenković je spomenuo i Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koju je Hrvatska znatnom većinom ratificirala 13. travnja, pridruživši se tako skupini 30 zemalja koje su već pristupile tome međunarodnom instrumentu.
Upozorio je da se pri tome Vlada susrela s javnom protukampanjom koja se služila lažnim informacijama i očito pogrešnim tumačenjem u svezi s rasponom i sadržajem obveza koje proizlaze iz Konvencije:
- Stoga Vijeće Europe mora ozbiljno shvatiti taj problem i dodatno se angažirati, uz države članice, da bolje objasni potrebu donošenja Konvencije. Dobrodošla je fokusirana informativna kampanja koja će odgovoriti na neutemeljene bojazni u javnosti i pojasniti stvarni sadržaj obveza koje proizlaze iz Konvencije.
Posebna pažnja i europska potpora Bosni i Hercegovini!
Osvrćući se na situaciju na jugoistoku Europe, Plenković je naglasio da su sve države tog područja ili kandidati ili potencijalni kandidati za ulazak u Europsku uniju. Izrazio je snažno uvjerenje Hrvatske da je proširenje od zajedničkog interesa i za EU i za zemlje jugoistočne Europe te kako bi ono značilo konsolidaciju i jačanje europskoga projekta:
- Hrvatska daje punu potporu svim svojim južnim i istočnim susjedima u provođenju reformi i pridruživanju Europskoj uniji. Poseban fokus stavili smo na Bosnu i Hercegovinu - koja zaslužuje pažnju cijele međunarodne zajednice i odgovornost svih nas da podupremo plan europskih reformi i integracija. U tom smislu očekujemo napredak nakon izbora u listopadu.
Najavio je da će Hrvatska - 20 godina nakon prvog takvog summita, održanog u Zagrebu 2000. - tijekom svoga predsjedanja u prvoj polovici 2020. ponovno organizirati summit koji će fokus staviti na proširenje EU-a.
Potpora Makedoniji & Ukrajini!
Posebno je pozdravio sporazum između Skopja i Atene o pitanju imena Makedonije, izrazivši uvjerenje da će to omogućiti otvaranje pregovora o ulasku u EU i zasluženu pozivnicu NATO-a.
Predsjednik Plenković pozdravio je i predstavnike Ukrajine, zemlje koja mu je posebno bliska još od vremena kad je bio zastupnik u Europskom parlamentu, a čiji teritorijalni integritet i europske reforme Hrvatska podupire:
- Stoga pozdravljamo sutrašnju konferenciju u Danskoj koja će pružiti potporu vašim nastojanjima.
Europsko rješenje za migracijske izazove!
Plenković je adresirao i problem migracija. Poručio je da to pitanje svi trebaju sagledati zajedničkim snagama jer će samo europsko rješenje donijeti pozitivan rezultat. Naglasio je da pritom treba doći do revizije Dublinskoga procesa:
- Ako solidarno podijelimo teret te stvorimo partnerstva s neeuropskim zemljama, pomoći ćemo im da smanje pritisak i riješe problem izvan Europske unije.
Dodao je da ovaj proces dovodi do posljedica na nacionalnoj razini te porasta populizma i kritika europskoga projekta, koji se gradio zadnjih sedamdeset godina:
- Moramo izvući lekcije, donijeti politike koje podupiru naši građani, kako bismo vratili povjerenje u europske institucije koje trebaju pružati rješenja, ali bez padanja u zamke populizma, tona i retorike koji su vidljivi zadnjih godina.
